Vijeće za vanjske poslove (FAC)

Vijeće EU-a

Vijeće za vanjske poslove odgovorno je za vanjsko djelovanje EU-a, koje uključuje vanjsku politiku, obranu i sigurnost, trgovinu, razvojnu suradnju te humanitarnu pomoć.

Kako radi Vijeće za vanjske poslove?

Vijeće za vanjske poslove sastoji se od ministara vanjskih poslova iz svih država članica EU-a. Ovisno o dnevnom redu, u Vijeću se mogu sastati i:

  • ministri obrane (zajednička sigurnosna i obrambena politika)
  • ministri odgovorni za razvoj (razvojna suradnja)
  • ministri trgovine (zajednička trgovinska politika).

Sastancima Vijeća za vanjske poslove predsjeda Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Tu funkciju trenutačno obnaša Federica Mogherini. Visokom predstavniku pomaže Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD).

Međutim, kada Vijeće za vanjske poslove raspravlja o pitanjima iz područja zajedničke trgovinske politike, njime predsjeda predstavnik države članice EU-a koja obnaša dužnost šestomjesečnog rotirajućeg predsjedanja Vijećem EU-a.

Vijeće za vanjske poslove sastaje se jedanput mjesečno.

O vanjskoj politici

Glavna je uloga Vijeća osiguravati jedinstvo, dosljednost i djelotvornost vanjskog djelovanja EU-a, zajedno s Europskom komisijom i uz pomoć Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

Vijeće također utvrđuje i provodi vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a na temelju smjernica koje odredi Europsko vijeće. Vijeće može pokrenuti i civilne i vojne operacije EU-a za upravljanje kriznim situacijama kako bi se ostvarili ciljevi EU-a u pogledu mira i sigurnosti. Ono također može donijeti potrebne mjere za provedbu vanjske i sigurnosne politike EU-a, pa i moguće sankcije.

Budući da je to isključiva nadležnost EU-a, Vijeće zajedno s Europskim parlamentom donosi mjere kojima se provodi zajednička trgovinska politika EU-a. To uključuje trgovinske odnose i odnose u području ulaganja, prava intelektualnog vlasništva te izravna strana ulaganja. U području trgovinske politike Komisija je odgovorna za pregovore i upravljanje u vezi s trgovinskim sporazumima koji uključuju izmjene tarifa, odredbe povezane s carinom i trgovinom te zaštitne mjere. Međutim, Vijeće ima ključnu ulogu jer Komisiju ovlašćuje za početak pregovora i daje joj pregovaračke smjernice.

Prioriteti estonskog predsjedništva

Predsjedništvo će nastaviti proces provedbe ciljeva europske politike susjedstva.

Posebno će nastojati ojačati odnose sa šest zemalja partnera Istočnog partnerstva. Sljedeći sastanak na vrhu Istočnog partnerstva održat će se tijekom estonskog predsjedanja, 24. studenoga 2017.

U vezi s južnim susjedstvom EU-a pojačat će suradnju u području gospodarstva i sigurnosti.

Važnima ostaju i bliski transatlantski odnosi. Vijeće će sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadom nastojati ostvariti trajan dijalog o pitanjima od zajedničkog interesa, među ostalim o borbi protiv terorizma, kiberprijetnjama i trgovini.

Predsjedništvo će ujedno promicati stratešku suradnju s afričkim zemljama u cilju rada na socioekonomskim izazovima. Prioritetnu važnost ima poboljšanje sigurnosti na afričkom kontinentu, kao i suradnja na pitanjima iz područja migracija.

Sastancima koji se planiraju održati do kraja 2017. ojačat će se partnerstva s afričkim, latinoameričkim i karipskim zemljama.

Nastavak suradnje s Turskom i zemljama zapadnog Balkana također je među ključnim prioritetima predsjedništva, posebice u području migracija, sigurnosti, energetike i gospodarstva.

Sigurnost i obrana

Predsjedništvo će nastojati ojačati tri stupa zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a:

  • provedbu sigurnosnih i obrambenih elemenata globalne strategije EU-a
  • suradnju EU-a i NATO-a
  • provedbu Komisijina europskog akcijskog plana obrane.

Predsjedništvo će se usredotočiti i na jačanje vojnih sposobnosti država članica. Usto će doprinijeti raspravama o stalnoj strukturiranoj suradnji (PESCO), koordiniranom godišnjem preispitivanju u području obrane (CARD) i europskom akcijskom planu obrane (EDAP).

Razvoj

Estonsko predsjedništvo promicat će upotrebu digitalnih tehnologija u provedbi ciljeva održivog razvoja.

Predsjedništvo će se usto usredotočiti i na poboljšanje koordinacije humanitarne pomoći i razvojne suradnje, posebice u kontekstu izbjegličke krize.

Posebnu će pozornost posvetiti dugotrajnoj raseljenosti uzrokovanoj humanitarnim krizama i prirodnim katastrofama.