Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove (PUP)

Vijeće EU-a

Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove razvija suradnju i zajedničke politike o različitim prekograničnim pitanjima s ciljem izgradnje područja slobode, sigurnosti i pravde diljem EU-a.

Kako radi Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove?

Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove (PUP) sastoji se od ministara pravosuđa i unutarnjih poslova iz svih država članica EU-a. Ministri pravosuđa bave se pravosudnom suradnjom u građanskom i kaznenom pravu te temeljnim pravima, a ministri unutarnjih poslova među ostalim su nadležni za migracije, upravljanje granicama i policijsku suradnju. Međutim, podjela zadaća među ministrima nije jednaka u svim državama članicama EU-a. Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove također je odgovorno za civilnu zaštitu.

Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove obično se sastaje svaka tri mjeseca.

Kao što je dogovoreno Ugovorima EU-a, Danska, Ujedinjena Kraljevina i Irska ne sudjeluju u potpunosti u provedbi određenih mjera u području pravosuđa i unutarnjih poslova ili sudjeluju pod određenim uvjetima.

U područjima povezanima sa schengenskom pravnom stečevinom rasprave se održavaju u formatu mješovitih odbora. Taj se format sastoji od država članica EU-a i četiriju trećih zemalja koje su dio Schengenskog sporazuma (Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska). U slučaju zakonodavnih mjera, nakon rasprave u mješovitom odboru donošenje se obavlja u Vijeću za pravosuđe i unutarnje poslove, s time da Ujedinjena Kraljevina i Irska ne glasuju.

O politici pravosuđa i unutarnjih poslova

Vijeće donosi zakonodavstvo, u većini slučajeva zajedno s Europskim parlamentom, čiji je cilj osiguravanje temeljnih prava, osiguravanje slobodnog kretanja ljudi u cijelom EU-u te pružanje visoke razine zaštite građana. Odgovorno je za politike azila i imigracije, pravosudnu suradnju u građanskim i kaznenim stvarima, civilnu zaštitu te suzbijanje teškog i organiziranog kriminala i terorizma. Također se bavi pitanjima koja se odnose na europsko bezgranično schengensko područje.

Vijeće je također nadležno za olakšavanje i jačanje koordinacije aktivnosti država članica u području unutarnje sigurnosti. U tu svrhu rješava pitanja zaštite vanjskih granica i nastoji osnažiti policijsku i carinsku suradnju.

Prioriteti estonskog predsjedništva

Pravosuđe

Predsjedništvo namjerava nastaviti pregovore o pristupanju EU-a Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i Istanbulskoj konvenciji o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Predsjedništvo će nastaviti rad na djelomičnom usklađivanju zakona o nesolventnosti kako bi se poboljšalo poslovno okružje u zemljama EU-a. Usto će raditi na ažuriranju pravila o prekograničnim postupcima u predmetima povezanima s obiteljima i djecom.

U borbi protiv terorizma estonsko predsjedništvo nastojat će postići dogovor s Europskim parlamentom o nacrtu direktive o suzbijanju pranja novca sredstvima kaznenog prava. Također će nastaviti s pregovorima o pravilima za uzajamno priznavanje naloga za zamrzavanje i oduzimanje.

Unutarnji poslovi

Tijekom estonskog predsjedništva Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove usredotočit će se na zakonite migracije, nezakonite migracije, nadzor vanjskih granica i suradnju s trećim zemljama.

Radit će na reviziji Direktive o plavoj karti, kojoj je cilj olakšati ulazak visokokvalificiranih radnika u EU i njihovu mobilnost unutar EU-a.

Surađivat će s trećim zemljama radi pronalaska rješenja za temeljne uzroke nezakonitih migracija i radi poboljšanja stope vraćanja. Predsjedništvo će usto nastaviti napore za reformu zajedničkog europskog sustava azila i zajedničke vizne politike EU-a.

U drugoj polovici 2017. Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove nastojat će dovršiti politički rad na uspostavi sustava EU-a za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS). Također će pokušati postići dogovor s Europskim parlamentom o novim pravilima za drugu generaciju Schengenskog informacijskog sustava.