Vijeće kao donositelj odluka u EU-u

Redovni zakonodavni postupak

Redovni zakonodavni postupak, poznat i kao „suodlučivanje”, rabi se u otprilike 85 područja politika EU-a, od borbe protiv diskriminacije do zajedničke imigracijske politike.

Većina pravnih akata EU-a o kojima se pregovora kroz ovaj postupak donosi se u prvom čitanju.

Vijeće je nezaobilazan donositelj odluka u EU-u. Vijeće pregovara o novim zakonodavnim aktima EU-a i donosi ih, po potrebi ih mijenja te koordinira politike. U većini slučajeva Vijeće odlučuje zajedno s Europskim parlamentom putem redovnog zakonodavnog postupka poznatog i kao „suodlučivanje”. Postupak suodlučivanja upotrebljava se u područjima politike za koja je nadležan samo EU ili su u zajedničkoj nadležnosti EU-a i država članica. U tim slučajevima Vijeće donosi zakone na osnovi prijedloga koje je podnijela Europska komisija. 

U određenom broju vrlo specifičnih područja Vijeće odlučuje posebnim zakonodavnim postupcima (suglasnost i savjetovanje) u kojima je uloga Parlamenta ograničena. 

U Vijeću – postupak od tri faze

Više od 150 radnih skupina i odbora pomaže u pripremi rada ministara koji u različitim sastavima Vijeća razmatraju prijedloge. Te radne skupine i odbori sastoje se od dužnosnika iz svih država članica.

Kad Vijeće primi Komisijin prijedlog, njegov tekst istovremeno proučavaju i Vijeće i Europski parlament. Taj postupak poznat je pod nazivom „čitanje”. Prije nego što Vijeće i Parlament postignu dogovor ili odbiju zakonodavni prijedlog, mogu se održati najviše tri čitanja.

Vijeće u nekim slučajevima u očekivanju stajališta Parlamenta u prvom čitanju može donijeti politički sporazum poznat pod nazivom „opći pristup”. Opći pristup dogovoren u Vijeću može doprinijeti ubrzanju zakonodavnog postupka te čak olakšati postizanje dogovora između dviju institucija jer Parlamentu daje naznaku o stajalištu Vijeća i prije donošenja stajališta Parlamenta u prvom čitanju. Međutim, konačno stajalište Vijeća može biti doneseno tek nakon što Parlament dostavi svoje stajalište u prvom čitanju.

Pri svakom čitanju prijedlog prolazi tri razine u Vijeću:

  • radnu skupinu
  • Odbor stalnih predstavnika (Coreper)
  • sastav Vijeća.

Time se osigurava tehnička analiza prijedloga na razini radne skupine, politička odgovornost za njega na ministarskoj razini te analiza koju provode stalni predstavnici u Coreperu, koji tehničku stručnost spajaju s političkom perspektivom.

Pripremna tijela Vijeća

Vijeću pomaže više od 150 radnih skupina i odbora, poznatih kao „pripremna tijela”

1. Radna skupina

Predsjedništvo Vijeća uz pomoć Glavnog tajništva Vijeća utvrđuje i saziva odgovarajuću radnu skupinu koja će se baviti određenim prijedlogom.

Radna skupina prijedlog najprije razmatra u glavnim crtama, a zatim ga analizira redak po redak.

Ne postoji formalni rok do kojeg radna skupina mora dovršiti svoj rad, već njegovo trajanje ovisi o prirodi prijedloga. Radna skupina nije obvezna postići dogovor, ali ishod njezinih rasprava dostavlja se Coreperu.

2. Odbor stalnih predstavnika (Coreper)

Coreperovo postupanje s prijedlogom ovisi o mjeri u kojoj je dogovor postignut na razini radne skupine.

Ako se dogovor može postići bez rasprave, pitanje će biti uvršteno na prvi dio Coreperova dnevnog reda.

Ako je potrebna daljnja rasprava u Coreperu jer radna skupina nije postigla dogovor o određenim aspektima prijedloga, pitanje će biti uvršteno na drugi dio Coreperova dnevnog reda. U tom slučaju, Coreper može:

  • pokušati pregovorima postići dogovor
  • prijedlog vratiti radnoj skupini, uz moguće prijedloge za postizanje kompromisa
  • pitanje proslijediti na višu razinu, tj. Vijeće.

Većina se prijedloga na Coreperovu dnevnom redu pojavljuje više puta kako bi se pokušala pomiriti neslaganja koja nisu razriješena na razini radne skupine.

3. Sastav Vijeća

Ako Coreper uspješno dovrši raspravu o nekom prijedlogu, on se uvrštava na dnevni red Vijeća kao „točka A”, što znači da se očekuje postizanje dogovora bez rasprave. Otprilike dvije trećine točaka na dnevnom redu Vijeća u pravilu su „točke A”. Međutim, rasprava o tim točkama može se ponovno otvoriti ako to zatraži jedna ili više država članica.

Popis „točaka B” dnevnog reda Vijeća uključuje pitanja:

  • preostala s prethodnih sastanaka Vijeća
  • o kojima nije postignut dogovor na razini Corepera ili radne skupine
  • koja su politički preosjetljiva za rješavanje na nižim razinama.

Rezultati glasovanja Vijeća automatski se objavljuju kada Vijeće djeluje u svojstvu zakonodavca. Ako članica rezultatu glasovanja želi priložiti napomenu s objašnjenjem, i ona će biti objavljena ako pravni akt bude donesen. Objašnjenja rezultata glasovanja mogu se na zahtjev podnositelja objaviti i u drugim slučajevima u kojima se ne objavljuju automatski.

Kako je Vijeće jedinstveni pravni subjekt, svaki od njegovih deset sastava može donijeti akt Vijeća koji spada u nadležnost nekog od preostalih sastava Vijeća.