Povijest

Film: „Od čavrljanja do ključnog donositelja odluka”

U ovom se dokumentarnom film prati povijest Europskog vijeća od njegova osnutka od danas. Prikazani su ključni trenuci iz proteklih desetljeća koji su oblikovali način na koji čelnici EU-a donose odluke.
Priča je ispričana iz perspektive onih koji su svjedočili preobrazbi Europskog vijeća u današnje središte donošenja odluka.

Saznajte više o događajima i ugovorima koji su oblikovali uloge Europskog vijeća, Vijeća EU-a, Euroskupine i sastanaka na vrhu država europodručja.

1951

Pariški ugovor

Pariškim ugovorom osnovana je Europska zajednica za ugljen i čelik (EZUČ), čime je stvoreno zajedničko tržište za ugljen i čelik. To je smanjilo nepovjerenje i napetosti među susjednim europskim zemljama nakon Drugoga svjetskog rata. Ugovor o EZUČ-u, koji je istekao 2002. godine, prvi je osnivački ugovor Europske zajednice.

1952

8. rujna

Prvi sastanak Posebnog vijeća ministara EZUČ-a

Prvi sastanak Posebnog vijeća ministara Europske zajednice za ugljen i čelik, koje će kasnije postati Vijeće Europske unije, održan je u Luxembourgu.

1958

1. siječnja

Rimski ugovori

Rimskim ugovorima osnovane su Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom). Prvi sastanak Vijeća EEZ-a održan je 25. siječnja 1958. pod predsjedanjem Victora Larocka, belgijskog ministra vanjskih poslova.

1960

Svibanj

Posebni odbor za poljoprivredu

Posebni odbor za poljoprivredu (POP) osnovan je za pripremu tehničkih aspekata zajedničke poljoprivredne politike. Obor stalnih predstavnika Vijeća EEZ-a (Coreper) podijeljen je na Coreper I. (zamjenici stalnih predstavnika) i Coreper II. (stalni predstavnici). Coreper I. i Coreper II. postoje i danas te pripremaju rad Vijeća EU-a.

1965

1. srpnja

Kriza „prazne stolice”

Francuska 1965. godine najavljuje da neće sudjelovati na sastancima Vijeća zbog neslaganja s pregovorima o financiranju zajedničke poljoprivredne politike. Kriza je riješena 1966. Luksemburškim kompromisom, kojim je uvedeno jednoglasno donošenje odluka o važnim interesima.

1967

8. travnja

Ugovori o spajanju

Tim dvama ugovorima (iz 1967. i 1971.) uvedeni su jedinstveno Vijeće, jedinstvena Komisija i jedinstveni proračun za tri Zajednice – EZUČ, Euratom i EEZ. Coreper je dobio status pripremnog tijela Vijeća.

1973

1. siječnja

Prvo proširenje

Danska, Irska i Ujedinjena Kraljevina pridružile su se Europskim zajednicama, čime se broj država članica povećao na devet.

1974

Prosinac

Osnivanje Europskog vijeća

Nakon sastanka na vrhu u Kopenhagenu u prosincu 1973. na kojem je određeno da se sastanci na vrhu održavaju kad god se za tim ukaže potreba, na pariškom sastanku na vrhu u prosincu 1974., čiji je domaćin bio predsjednik Valéry Giscard d’Estaing, osnovano je Europsko vijeće. Osnovano je s namjerom da se uspostavi neslužbeni forum za raspravu među šefovima država ili vlada.

1975

11. ožujka

Prvi sastanak Europskog vijeća

Europsko vijeće prvi se put sastalo u ožujku 1975. u Dublinu.

1981

1. siječnja

Grčka se pridružuje EU-u

Nakon ulaska Grčke, broj članica EU-a narastao je na dvoznamenkasti broj.

1985

14. lipnja

Schengenski sporazum

Schengenski sporazum o ukidanju graničnih kontrola potpisale su Belgija, Njemačka, Francuska, Luksemburg i Nizozemska u Schengenu (Luksemburg).

Schengenski sporazum postupno će omogućiti putovanja bez provjere putovnica na unutarnjim granicama. Provedba Schengenskog sporazuma počinje kasnije, 1995. godine.

2.i 3. prosinca

Sastanak Europskog vijeća u Luxembourgu

Europsko Vijeće postiglo je politički dogovor kojim je omogućeno usvajanje Jedinstvenog europskog akta.

1986

1. siječnja

Španjolska i Portugal postaju članice EU-a

Španjolska i Portugal pridružuju se EU-u, čime se broj članica Europskih zajednica povećava na 12.

1987

1. srpnja

Jedinstveni europski akt

Jedinstvenim europskim aktom (JEA) uspostavljeno je unutarnje tržište koje omogućuje slobodno kretanje robe, osoba, usluga i kapitala. Njime je pokrenuta suradnja u vanjskoj politici i proširena upotreba glasovanja kvalificiranom većinom za donošenje odluka u Vijeću.

Jedinstvenim europskim aktom Europsko vijeće dobilo je pravnu osnovu formaliziranjem sastanaka šefova država ili vlada.

1992

11. prosinca

Javni sastanci

Europsko vijeće na sastanku u Edinburghu 1992. pokrenulo je javne rasprave kao praksu koja je znatno proširena tijekom narednih godina, a u najnovije vrijeme Lisabonskim ugovorom.

Javne rasprave i vijećanja danas se mogu pratiti na internetskim stranicama Vijeća.

1993

1. studenoga

Ugovor iz Maastrichta

Ugovor iz Maastrichta stupa na snagu te na proširenom stupu "Zajednice" nastaje Europska unija. Tako je stvorena ekonomska i monetarna unija i postavljena su dva nova stupa: zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVSP) te suradnja u području pravosuđa i unutarnjih poslova (PUP).

Europsko vijeće Ugovorom iz Maastrichta stječe formalan status, određen kao davanje poticaja i pružanje općih političkih smjernica za razvoj EU-a. 

Ugovorom iz Maastrichta također je započet put prema euru te je uspostavljena zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVSP). 

1995

1. siječnja

Četvrto proširenje EU-a

Austrija, Finska i Švedska ulaze u EU. Petnaest članica sada pokriva gotovo cijelu zapadnu Europu.

1996

Europsko vijeće sastaje se četiri puta godišnje 

Od 1996. Europsko vijeće sastaje se najmanje četiri puta godišnje. Prije toga bila su obavezna samo dva sastanka na godinu.

1997

13. prosinca

Osnivanje Euroskupine

Europsko vijeće potvrdilo je osnivanje Euroskupine, neformalnog tijela koje okuplja ministre financija zemalja čija je valuta euro. Prvi sastanak Euroskupine održan je 4. lipnja 1998. u dvorcu Senningen u Luksemburgu.

1999

1. siječnja

Nastaje euro kao virtualna valuta

Uvodi se u 11 država članica: Austriji, Belgiji, Finskoj, Francuskoj, Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Njemačkoj, Portugalu i Španjolskoj.

1. svibnja

Ugovor iz Amsterdama

Ugovorom iz Amsterdama uspostavljeno je područje slobode, sigurnosti i pravde, a Schengenski sporazum integriran je u pravo EU-a. Ovim ugovorom izmijenjena je uloga glavnog tajnika Vijeća, koji postaje i visoki predstavnik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku.

2001

1. siječnja

Grčka pristupa europodručju

Grčka postaje 12. država članica EU-a koja se pridružila europodručju.

2002

1. siječnja

Puštanje eura u optjecaj

Euro je pušten u optjecaj 1. siječnja 2002. u obliku novčanica i kovanica i zamijenio je nacionalne valute.

2003

1. veljače

Ugovor iz Nice

Ugovorom iz Nice uvedena je reforma institucija EU-a kao priprema za buduću proširenu Europsku uniju od 27 država članica. Vijeće je reformirano kako bi se proširila upotreba glasovanja kvalificiranom većinom i uvelo načelo pojačane suradnje među državama članicama.

Listopad

Sastanci Europskog vijeća održavaju se u Bruxellesu 

Od listopada 2003. svi službeni sastanci Europskog vijeća održavaju se u Bruxellesu.

U 22. izjavi iz Ugovora iz Nice navodi se da će se svi sastanci Europskog vijeća održavati u Bruxellesu kada EU bude imao 18 država članica.

2004

1. svibnja

Najveće proširenje EU-a

Deset novih zemalja zajedno je pristupilo EU-u: Češka Republika, Estonija, Cipar, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija. To je najveće pojedinačno proširenje EU-a po broju stanovnika i zemalja.

EU sada ima 25 država članica.

10. rujna

Prvi stalni predsjednik Euroskupine

Euroskupina je odlučila da će imati stalnog predsjednika kojeg će imenovati na razdoblje od dvije godine.

Na neformalnom sastanku Vijeća Ecofin u Scheveningenu Jean-Claude Juncker izabran je za prvog stalnog predsjednika Euroskupine. Njegov je mandat trajao od 1. siječnja 2005. do 31. prosinca 2006.

2006

rujan

Jean-Claude Juncker ponovno je imenovan predsjednikom Euroskupine

Za predsjednika Euroskupine izabran je na drugi mandat.

2007

1. siječnja

Bugarska i Rumunjska pristupaju EU-u

Bugarska i Rumunjska postaju članice EU-a, čime je broj država porastao na 27.

1. siječnja

Slovenija pristupa europodručju

Slovenija postaje 13. država članica EU-a koja uvodi euro kao svoju valutu.

2008

1. siječnja

Cipar i Malta pristupaju europodručju

Europodručje sada ima 15 članica.

12. listopada

Nastaje sastanak na vrhu država europodručja 

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy predložio je redovni sastanak šefova država ili vlada država europodručja. Prvi sastanak održan je 12. listopada 2008. Naredni sastanci na vrhu održani su u svibnju 2010., ožujku 2011., srpnju 2011. i listopadu 2011. u Bruxellesu.

Sastanci na vrhu država europodručja pomažu u koordinaciji ekonomske politike europodručja, a prisustvuju im i predsjednik sastanka na vrhu država europodručja te predsjednik Europske komisije. 

2009

1. siječnja

Slovačka pristupa europodručju

Slovačka postaje 16. članica europodručja.

19. studenoga

Herman Van Rompuy izabran je za predsjednika Europskog vijeća

Na neformalnom sastanku u Bruxellesu 19. studenoga 2009. šefovi država i vlada EU-a jednoglasno su imenovali Hermana Van Rompuya prvim stalnim predsjednikom Europskog vijeća.

1. prosinca

Ugovor iz Lisabona

Ugovor iz Lisabona stupa na snagu te se njime reformiraju struktura i način funkcioniranja EU-a.

Ugovorom se proširuje primjena glasovanja kvalificiranom većinom u Vijeću.

Europsko vijeće postaje punopravna institucija s vlastitim predsjednikom. Dotad je Europsko vijeće bilo neformalno tijelo, a funkcija čelnika Europskog vijeća bila je neslužbena. Obnašao ju je šef države ili vlade države članice koja je bila na čelu rotirajućeg predsjedništva Vijeća EU-a. 

1. prosinca

Protokol br. 14 uz Ugovora iz Lisabona

Protokol br. 14 uz Ugovor iz Lisabona stupio je na snagu 1. prosinca 2009., a njime je utvrđena uloga Euroskupine. Ministri država članica čija je valuta euro neformalno će se sastajati kako bi raspravljali o pitanjima vezanima uz jedinstvenu valutu te će izabrati predsjednika na dvije i pol godine.

Ugovorom iz Lisabona također su izmijenjena pravila Vijeća EU-a te je određeno da u slučajevima kada Vijeće za ekonomske i financijske poslove (Ecofin) u punom sastavu glasuje o pitanjima koja se odnose isključivo na europodručje, glasovati mogu samo članovi Euroskupine.

10. i 11. prosinca

Europskim vijećem predsjeda Fredrik Reinfeldt

Sastankom Europskog vijeća posljednji put predsjeda predsjednik države ili predsjednik vlade države članice koja obnaša dužnost rotirajućeg predsjedništva Vijeća.

Sastankom Europskog vijeća u prosincu 2009. predsjedao je predsjednik vlade Švedske Fredrik Reinfeldt.

2011

1. siječnja

Estonija pristupa europodručju

Estonija je 17. zemlja koja je pristupila europodručju.

2012

siječanj

Izbor predsjednika Radne skupine Euroskupine

Dužnost predsjednika Radne skupine Euroskupine od siječnja 2012. obnaša Thomas Wieser, ujedno i predsjednik Gospodarskog i financijskog odbora.

Radna skupina Euroskupine pripremno je tijelo koje okuplja predstavnike Gospodarskog i financijskog odbora iz država članica europodručja, Europske komisije i Europske središnje banke.   

1. i 2. ožujka

Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji

Na sastanku Europskog vijeća 1. i 2. ožujka 2012. 25 europskih čelnika potpisalo je Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u europskoj i monetarnoj uniji (TSCG).  

Ugovor je stupio na snagu 1. siječnja 2013., a njime je formaliziran sastanak na vrhu država europodručja. Organizacija sastanaka na vrhu država europodručja i uloga njihova predsjednika utvrđeni su u članku 12. navedenog ugovora.

1. ožujka

Ponovni izbor Hermana Van Rompuya

Herman Van Rompuy izabran je na drugi mandat za predsjednika Europskog vijeća od 1. lipnja 2012. do 30. studenoga 2014.

10. prosinca

Europskoj uniji dodijeljena je Nobelova nagrada za mir

Europskoj uniji dodijeljena je Nobelova nagrada za mir za 2012. za promicanje mira, pomirenja, demokracije i ljudskih prava u Europi.

Prilikom dodjele Nobelove nagrade za mir EU-u Norveški odbor za dodjelu Nobelove nagrade obrazložio je kako se ta odluka temelji na stabilizacijskoj ulozi koju je EU-u imao u pretvaranju većeg dijela Europe iz kontinenta rata u kontinent mira.

2013

21. siječnja

Izbor predsjednika Euroskupine

Jeroen Dijsselbloem, nizozemski ministar financija, izabran je za predsjednika Euroskupine. On je drugi stalni predsjednik Euroskupine u njezinoj povijesti.

14. ožujka

Poslovnik sastanka na vrhu država europodručja

Prvi sastanak na vrhu država europodručja od stupanja na snagu Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji (TSCG) održan je 14. ožujka 2013. Na tom sastanku usvojena su pravila za organizaciju sastanaka za vrhu država europodručja.

1. srpnja

Hrvatska pristupa Europskoj uniji

Hrvatska postaje druga zemlja bivše Jugoslavije, nakon Slovenije, koja je pristupila EU-u. 

EU sada ima 28 država članica.

2014

1. siječnja

Latvija pristupa europodručju

Latvija postaje 18. članica europodručja.

1. prosinca

Donald Tusk postaje predsjednik Europskog vijeća

Donald Tusk zamijenio je Hermana Van Rompuya na mjestu predsjednika Europskog vijeća. Mandat mu traje od 1. prosinca 2014. do 13. svibnja 2017.

2015

1. siječnja

Litva pristupa europodručju

Europodručje sada ima 19 članica: Austriju, Belgiju, Cipar, Estoniju, Finsku, Francusku, Grčku, Irsku, Italiju, Latviju, Litvu, Luksemburg, Maltu, Nizozemsku, Njemačku, Portugal, Slovačku, Sloveniju i Španjolsku.

22. lipnja

Izvanredni sastanak na vrhu država europodručja o Grčkoj

Čelnici EU-a sastali su se 22. lipnja 2015. kako bi razmijenili mišljenja o Grčkoj. Predsjednik sastanka na vrhu država europodručja Donald Tusk izjavio je da su najnoviji prijedlozi grčke vlade pozitivan korak naprijed, ali da zahtijevaju daljnju procjenu institucija EU-a.

12. srpnja

Čelnici država članica europodručja postižu dogovor u vezi s Grčkom

Spremni su započeti pregovore o programu financijske pomoći Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) za Grčku, međutim, dogovor prvo trebaju odobriti grčki parlament i drugi nacionalni parlamenti. Nakon tih nacionalnih postupaka Euroskupina će nastaviti s pregovorima.

13. srpnja

Jeroen Dijsselbloem izabran je za predsjednika Euroskupine na drugi mandat

Jeroen Dijsselbloem ponovno je imenovan predsjednikom Euroskupine na drugi mandat od dvije i pol godine. 

2017

9. ožujka

Donald Tusk ponovno izabran za predsjednika Europskog vijeća

Donald Tusk ponovno je izabran za predsjednika Europskog vijeća na drugi mandat od dvije i pol godine, od 1. lipnja 2017. do 30. studenoga 2019.

29. ožujka

Ujedinjena Kraljevina službeno je aktivirala članak 50. za izlazak iz EU-a

Nakon ishoda referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini 23. lipnja 2016., na kojem su građani Ujedinjene Kraljevine glasovali za izlazak iz Europske unije, Ujedinjena Kraljevina službeno je obavijestila Europsko vijeće o svojoj namjeri izlaska iz EU-a.

Europsko vijeće donijelo je izjavu o obavijesti Ujedinjene Kraljevine.

Žalimo zbog činjenice da će Ujedinjena Kraljevina napustiti Europsku uniju, ali spremni smo za proces koji ćemo sada morati slijediti. (...) Unija će u tim pregovorima djelovati jedinstveno i čuvati svoje interese. Naš najvažniji prioritet bit će da u najvećoj mogućoj mjeri smanjimo nesigurnost koju je odluka Ujedinjene Kraljevine uzrokovala među našim građanima, poduzećima i državama članicama.

Europsko vijeće, 29. ožujka 2017.