Povijest

Film: „Od čavrljanja do ključnog donositelja odluka”

U ovom se dokumentarnom film prati povijest Europskog vijeća od njegova osnutka od danas. Prikazani su ključni trenuci iz proteklih desetljeća koji su oblikovali način na koji čelnici EU-a donose odluke.
Priča je ispričana iz perspektive onih koji su svjedočili preobrazbi Europskog vijeća u današnje središte donošenja odluka.

Saznajte više o događajima i ugovorima koji su oblikovali uloge Europskog vijeća, Vijeća EU-a, Euroskupine i sastanaka na vrhu država europodručja.

1951

Pariški ugovor

Pariškim ugovorom osnovana je Europska zajednica za ugljen i čelik (EZUČ), čime je stvoreno zajedničko tržište za ugljen i čelik. To je smanjilo nepovjerenje i napetosti među susjednim europskim zemljama nakon Drugoga svjetskog rata. Ugovor o EZUČ-u, koji je istekao 2002. godine, prvi je osnivački ugovor Europske zajednice.

1952

8. rujna

Prvi sastanak Posebnog vijeća ministara EZUČ-a

Prvi sastanak Posebnog vijeća ministara Europske zajednice za ugljen i čelik, koje će kasnije postati Vijeće Europske unije, održan je u Luxembourgu.

1958

1. siječnja

Rimski ugovori

Rimskim ugovorima osnovane su Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom). Prvi sastanak Vijeća EEZ-a održan je 25. siječnja 1958. pod predsjedanjem Victora Larocka, belgijskog ministra vanjskih poslova.

1960

Svibanj

Posebni odbor za poljoprivredu

Posebni odbor za poljoprivredu (POP) osnovan je za pripremu tehničkih aspekata zajedničke poljoprivredne politike. Obor stalnih predstavnika Vijeća EEZ-a (Coreper) podijeljen je na Coreper I. (zamjenici stalnih predstavnika) i Coreper II. (stalni predstavnici). Coreper I. i Coreper II. postoje i danas te pripremaju rad Vijeća EU-a.

1965

1. srpnja

Kriza „prazne stolice”

Francuska 1965. godine najavljuje da neće sudjelovati na sastancima Vijeća zbog neslaganja s pregovorima o financiranju zajedničke poljoprivredne politike. Kriza je riješena 1966. Luksemburškim kompromisom, kojim je uvedeno jednoglasno donošenje odluka o važnim interesima.

1967

8. travnja

Ugovori o spajanju

Tim dvama ugovorima (iz 1967. i 1971.) uvedeni su jedinstveno Vijeće, jedinstvena Komisija i jedinstveni proračun za tri Zajednice – EZUČ, Euratom i EEZ. Coreper je dobio status pripremnog tijela Vijeća.

1973

1. siječnja

Prvo proširenje

Danska, Irska i Ujedinjena Kraljevina pridružile su se Europskim zajednicama, čime se broj država članica povećao na devet.

1975

11. ožujka

Prvi sastanak Europskog vijeća

Europsko vijeće prvi se put sastalo u ožujku 1975. u Dublinu.

1981

1. siječnja

Grčka se pridružuje EU-u

Nakon ulaska Grčke, broj članica EU-a narastao je na dvoznamenkasti broj.

1985

14. lipnja

Schengenski sporazum

Schengenski sporazum o ukidanju graničnih kontrola potpisale su Belgija, Njemačka, Francuska, Luksemburg i Nizozemska u Schengenu (Luksemburg).

Schengenski sporazum postupno će omogućiti putovanja bez provjere putovnica na unutarnjim granicama. Provedba Schengenskog sporazuma počinje kasnije, 1995. godine.

1986

1. siječnja

Španjolska i Portugal postaju članice EU-a

Španjolska i Portugal pridružuju se EU-u, čime se broj članica Europskih zajednica povećava na 12.

1987

1. srpnja

Jedinstveni europski akt

Jedinstvenim europskim aktom (JEA) uspostavljeno je unutarnje tržište koje omogućuje slobodno kretanje robe, osoba, usluga i kapitala. Njime je pokrenuta suradnja u vanjskoj politici i proširena upotreba glasovanja kvalificiranom većinom za donošenje odluka u Vijeću.

Jedinstvenim europskim aktom Europsko vijeće dobilo je pravnu osnovu formaliziranjem sastanaka šefova država ili vlada.

1992

11. prosinca

Javni sastanci

Europsko vijeće na sastanku u Edinburghu 1992. pokrenulo je javne rasprave kao praksu koja je znatno proširena tijekom narednih godina, a u najnovije vrijeme Lisabonskim ugovorom.

Javne rasprave i vijećanja danas se mogu pratiti na internetskim stranicama Vijeća.

1993

1. studenoga

Ugovor iz Maastrichta

Ugovor iz Maastrichta stupa na snagu te na proširenom stupu "Zajednice" nastaje Europska unija. Tako je stvorena ekonomska i monetarna unija i postavljena su dva nova stupa: zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVSP) te suradnja u području pravosuđa i unutarnjih poslova (PUP).

Europsko vijeće Ugovorom iz Maastrichta stječe formalan status, određen kao davanje poticaja i pružanje općih političkih smjernica za razvoj EU-a. 

Ugovorom iz Maastrichta također je započet put prema euru te je uspostavljena zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVSP). 

1995

1. siječnja

Četvrto proširenje EU-a

Austrija, Finska i Švedska ulaze u EU. Petnaest članica sada pokriva gotovo cijelu zapadnu Europu.

1997

13. prosinca

Osnivanje Euroskupine

Europsko vijeće potvrdilo je osnivanje Euroskupine, neformalnog tijela koje okuplja ministre financija zemalja čija je valuta euro. Prvi sastanak Euroskupine održan je 4. lipnja 1998. u dvorcu Senningen u Luksemburgu.

1999

1. svibnja

Ugovor iz Amsterdama

Ugovorom iz Amsterdama uspostavljeno je područje slobode, sigurnosti i pravde, a Schengenski sporazum integriran je u pravo EU-a. Ovim ugovorom izmijenjena je uloga glavnog tajnika Vijeća, koji postaje i visoki predstavnik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku.

2002

1. siječnja

Puštanje eura u optjecaj

Euro je pušten u optjecaj 1. siječnja 2002. u obliku novčanica i kovanica i zamijenio je nacionalne valute.

2003

1. veljače

Ugovor iz Nice

Ugovorom iz Nice uvedena je reforma institucija EU-a kao priprema za buduću proširenu Europsku uniju od 27 država članica. Vijeće je reformirano kako bi se proširila upotreba glasovanja kvalificiranom većinom i uvelo načelo pojačane suradnje među državama članicama.

2004

1. svibnja

Najveće proširenje EU-a

Deset novih zemalja zajedno je pristupilo EU-u: Češka Republika, Estonija, Cipar, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija. To je najveće pojedinačno proširenje EU-a po broju stanovnika i zemalja.

EU sada ima 25 država članica.

2007

1. siječnja

Bugarska i Rumunjska pristupaju EU-u

Bugarska i Rumunjska postaju članice EU-a, čime je broj država porastao na 27.

2009

1. prosinca

Ugovor iz Lisabona

Ugovor iz Lisabona stupa na snagu te se njime reformiraju struktura i način funkcioniranja EU-a.

Ugovorom se proširuje primjena glasovanja kvalificiranom većinom u Vijeću.

Europsko vijeće postaje punopravna institucija s vlastitim predsjednikom. Dotad je Europsko vijeće bilo neformalno tijelo, a funkcija čelnika Europskog vijeća bila je neslužbena. Obnašao ju je šef države ili vlade države članice koja je bila na čelu rotirajućeg predsjedništva Vijeća EU-a. 

2012

10. prosinca

Europskoj uniji dodijeljena je Nobelova nagrada za mir

Europskoj uniji dodijeljena je Nobelova nagrada za mir za 2012. za promicanje mira, pomirenja, demokracije i ljudskih prava u Europi.

Prilikom dodjele Nobelove nagrade za mir EU-u Norveški odbor za dodjelu Nobelove nagrade obrazložio je kako se ta odluka temelji na stabilizacijskoj ulozi koju je EU-u imao u pretvaranju većeg dijela Europe iz kontinenta rata u kontinent mira.

2013

1. srpnja

Hrvatska pristupa Europskoj uniji

Hrvatska postaje druga zemlja bivše Jugoslavije, nakon Slovenije, koja je pristupila EU-u. 

EU sada ima 28 država članica.