Što EU-radi u vezi s pitanjem klimatskih promjena?

Klimatske promjene velik su globalni problem. Bez djelovanja u pogledu smanjenja globalnih emisija stakleničkih plinova globalno zatopljenje vjerojatno bi bilo veće od 2 °C u odnosu na predindustrijske razine, a do kraja stoljeća moglo bi narasti i na 5 °C. To bi imalo golemi učinak na svjetski krajolik i razine mora. 

Ciljevi 20-20-20

U prvom paketu mjera EU-a za klimu i energetiku postavljena su tri ključna cilja za 2020.:

  • smanjiti emisije stakleničkih plinova za 20 %
  • povećati udio obnovljivih izvora energije na 20 %
  • poboljšati energetsku učinkovitosti za 20 %.

Ti su ciljevi poznati kao „ciljevi 20-20-20”.

Stoga djelovanje u pogledu rješavanja pitanja klimatskih promjena i smanjenja emisija stakleničkih plinova prioritet je za EU. Čelnici EU-a posebno su se obvezali na pretvaranje Europe u visoko energetski učinkovito gospodarstvo s niskom razinom emisija CO2. EU je isto tako sebi postavio cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova do 80-95 % do 2050. u odnosu na razine iz 1990.

Prvi paket mjera EU-a za klimu i energetiku donesen je 2008. i u njemu su utvrđeni ciljevi za 2020. godinu. EU pokazuje dobar napredak u ostvarenju tih ciljeva, ali potreban je integrirani okvir koji bi obuhvatio razdoblje do 2030. kako bi ulagačima omogućio više sigurnosti. EU je stoga prihvatio klimatski i energetski okvir do 2030. u kojem se navode različiti ključni ciljevi i mjere politika za razdoblje od 2020. do 2030.

EU i njegovih 28 država članica potpisnici su i Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC) i Kyotskog protokola kao i novog sporazuma u Parizu o klimatskim promjenama. 

Uloga Vijeća

Trenutačno se raspravlja o nekoliko pitanja u području klimatskih promjena u kojem Vijeće ima važnu ulogu.

1. Klimatski i energetski okvir do 2030.

Klimatskim i energetskim okvirom do 2030. utvrđen je okvir politika za klimatske i energetske politike EU-a u razdoblju od 2020. do 2030. U njemu su navedene mjere i ciljevi u skladu s kojima bi gospodarstvo i energetski sustav EU-a bili konkurentniji, sigurniji i održiviji. Okvirom se također želi potaknuti ulaganje u zelene tehnologije, što bi pomoglo stvaranju radnih mjesta i jačanju europske konkurentnosti. 

2. Sustav EU ETS i njegova reforma

Sustav trgovanja emisijama EU-a (sustav EU ETS) utvrđen je radi promicanja smanjenja emisija stakleničkih plinova na isplativ i ekonomski učinkovit način. Njime se ograničava obujam stakleničkih plinova koje određene industrijske grane smiju ispuštati. Emisijske jedinice ograničene su na razinu koju postavlja EU, a poduzeća mogu dobiti ili kupiti pojedinačne jedinice. 

Zbog gospodarske krize smanjena je potražnja za tim jedinicama, što je doprinijelo stvaranju značajnog tržišnog viška. Kako bi riješili taj problem, Vijeće i Europski parlament nedavno su donijeli odluku o stvaranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav EU ETS. Cilj rezerve za stabilnost tržišta jest povećanje otpornosti programa na neravnoteže između ponude i potražnje emisijskih jedinica. Ona će se uspostaviti 2018. i staviti u funkciju od 1. siječnja 2019.

Komisija je predstavila i prijedlog za opsežno preispitivanje sustava EU ETS. Namjera je osigurati da sustav EU ETS i dalje bude najučinkovitiji i najekonomičniji način za smanjenje emisija EU-a u sljedećem desetljeću. Prijedlog predstavlja i prvi konkretan zakonodavni korak prema realizaciji predanosti EU-a smanjenju emisija stakleničkih plinova unutar EU-a za najmanje 40 % do 2030.

3. Međunarodni sporazumi o klimatskim promjenama

Globalna narav klimatskih promjena znači da su važni suradnja i djelovanje na međunarodnoj razini. Stoga je EU pomogao potaknuti međunarodne pregovore o klimatskim promjenama. Imao je ključnu ulogu u razvoju Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC) i Kyotskog protokola te nedavnog sporazuma u Parizu o klimatskim promjenama.