Pariški sporazum o klimatskim promjenama

Vijeće EU-a

Pariški sporazum globalni je sporazum o klimatskim promjenama koji je 12. prosinca 2015. postignut u Parizu. Sporazum uključuje plan djelovanja čiji je cilj globalno zatopljenje ograničiti na razini „znatno manjoj” od 2 °C. Obuhvaća razdoblje od 2020. nadalje.

  • Glavni elementi novog Pariškog sporazuma:
  • dugoročni cilj: vlade su postigle dogovor da će porast prosječne svjetske temperature zadržati na razini znatno manjoj od 2 °C u usporedbi s predindustrijskim razinama te da će ulagati napore da se taj porast ograniči na 1,5 °C
  • doprinosi: prije pariške konferencije i za vrijeme njezina trajanja zemlje su podnijele sveobuhvatne nacionalne planove klimatskog djelovanja za smanjivanje emisija
  • ambicija: vlade su se složile da će svakih pet godina obavješćivati o svojim doprinosima za postavljanje ambicioznijih ciljeva
  • transparentnost: također su prihvatile da će se izvještavati međusobno, kao i javnost, o tome kako napreduju u provedbi svojih ciljeva kako bi se osigurala transparentnost i nadzor
  • solidarnost: EU i ostale razvijene zemlje i dalje će financirati borbu protiv klimatskih promjena kako bi zemljama u razvoju pomogle da smanje emisije i izgrade otpornost na učinke klimatskih promjena.

Klimatske promjene važan su globalni problem koji utječe na sve nas. Ova kronologija prikazuje proces postizanja Pariškog sporazuma kao novog globalnog pravno obvezujućeg sporazuma o klimi i daljnja postupanja s njim u vezi. Obuhvaća i ulogu EU-a u tom procesu.

2016

4. studenoga

Pariški sporazum stupio na snagu

Pariški sporazum stupio je na snagu 4. studenoga 2016. To se dogodilo trideset dana nakon što su 4. listopada zadovoljeni uvjeti, odnosno nakon što je ga je ratificiralo barem 55 zemalja koje su odgovorne za barem 55 % globalnih emisija stakleničkih plinova.

25. listopada

EU će povećati svoj doprinos međunarodnom financiranju borbe protiv klimatskih promjena u skladu sa zadanim ciljem od 100 milijardi američkih dolara godišnje, utvrđenim za industrijalizirane zemlje do 2020. i kasnije, do 2025. Stranke Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama utvrdit će novi kolektivni cilj prije 2025.

Ukupni doprinosi EU-a i njegovih država članica u 2015. iznosili su 17,6 milijardi eura što predstavlja znatno povećanje u odnosu na 2014. Doprinosi su uspješno usmjereni na inicijative za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu u zemljama u razvoju.

Taj doprinos smatra se važnim korakom prema provedbi Pariškog sporazuma.

11. listopada

Vijeće za ekonomske i financijske poslove usvojilo je zaključke Vijeća o financiranju borbe protiv klimatskih promjena. Vijeće je istaklo da su javna financijska sredstva i dalje važna za borbu protiv klimatskih promjena. Ministri su ujedno potvrdili da će se iznosi javnih financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena povećati u narednim godinama. Doprinosi država članica bit će objavljeni prije sastanka skupine COP 22.

7. listopada

Polaganje isprava za Pariški sporazum

EU obilježava polaganje isprava za Pariški sporazum na službenoj svečanosti u sjedištu UN-a u New Yorku.

5. listopada

EU službeno ratificirao Pariški sporazum

Predstavnici predsjedništva Vijeća i Europske komisije položili su službene dokumente za ratifikaciju kod glavnog tajnika UN-a, koji je glavni depozitar tog sporazuma.

4. listopada

Vijeće je donijelo odluku o ratifikaciji Pariškog sporazuma u ime EU-a. Odluka će u sljedećih nekoliko dana biti položena kod glavnog tajnika UN-a. Ratifikacija u ime EU-a stupa na snagu od trenutka polaganja odluke.

30. rujna

Vijeće za okoliš odlučilo je nastaviti s ratifikacijom na razini EU-a. Ako su završile svoje nacionalne postupke, države članice Sporazum će ratificirati zajedno s EU-om, a u suprotnome učinit će to što je prije moguće nakon EU-a.

Kada Europski parlament da zeleno svjetlo, Vijeće će formalno donijeti odluku o sklapanju Sporazuma. EU će tada moći ratificirati Sporazum.

20. lipnja

Vijeće za okoliš usvojilo je izjavu o ratifikaciji Pariškog sporazuma. Cilj je izjave odaslati snažnu i jasnu političku poruku o predanosti EU-a u pogledu održavanja zamaha iz Pariza i rada usmjerenoga prema ranom stupanju na snagu Pariškog sporazuma i njegovoj učinkovitoj provedbi.

22. travnja

Potpisivanje Pariškog sporazuma

EU je potpisao Pariški sporazum.

Nizozemska ministrica okoliša i predsjednica Vijeća Sharon Dijksma i potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič potpisali su sporazum u ime EU-a na ceremoniji na visokoj razini u New Yorku (Sjedinjene Američke Države).

Od tog će se trenutka dokument moći potpisati tijekom jedne godine.

17. i 18. ožujka

Europsko vijeće naglasilo je potrebu da Europska unija i njezine države članice pravovremeno i u najkraćem mogućem roku ratificiraju Pariški sporazum kako bi bile njegove stranke od trenutka stupanja na snagu.

Ujedno je istaklo predanost EU-a smanjenju emisija stakleničkih plinova unutar Unije te povećanju udjela obnovljive energije, kao i poboljšanju energetske učinkovitosti, kako je dogovoreno na sastanku Europskog vijeća u listopadu 2014. Prilagodba zakonodavstva za provedbu tog okvira jedan je od prioriteta.

4. ožujka

Na sastanku Vijeća za okoliš ministri su raspravljali o daljnjem postupanju nakon Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i njegovim posljedicama s obzirom na klimatsku politiku EU-a.

Pravodobna provedba klimatskog i energetskog okvira EU-a do 2030. smatrala se važnim znakom obveze EU-a prema ciljevima Pariškog sporazuma. Ministri su istaknuli i važnost brze ratifikacije sporazuma.

15. veljače

Vijeće za vanjske poslove usvojilo je zaključke o europskoj klimatskoj diplomaciji nakon konferencije COP21. Vijeće je istaknulo ulogu europske klimatske diplomacije u poticanju provedbe globalnog pariškog sporazuma o klimatskim promjenama postignutog u prosincu 2015. 

Akcijski plan klimatske diplomacije za 2016. usmjeren je na tri glavna područja:

  • zagovaranje borbe protiv klimatskih promjena kao strateškog prioriteta u diplomatskim dijalozima, javnoj diplomaciji i instrumentima vanjske politike
  • provedba Pariškog sporazuma te predviđenih i na nacionalnoj razini određenih doprinosa u okviru razvoja s niskim razinama emisija otpornog na klimatske promjene
  • rješavanje povezanosti klimatskih promjena, prirodnih resursa, blagostanja, stabilnosti i migracija.

2015

17. i 18. prosinca

Čelnici EU-a pozdravili su povijesni klimatski sporazum koji je dogovoren na konferenciji COP21 u Parizu te pozvali Komisiju i Vijeće da do ožujka 2016. procijene rezultate, posebno s obzirom na klimatski i energetski okvir do 2030., te da pripreme sljedeće korake.

12. prosinca

Postignut Pariški sporazum

Novi globalni sporazum o klimatskim promjenama postignut je 12. prosinca. Sporazum je uravnotežen ishod s akcijskim planom za ograničenje globalnog zatopljenja na razini „znatno ispod” 2 °C i kojim se ono nastoji ograničiti do 1,5 °C.

Pariški sporazum bit će otvoren za potpisivanje godinu dana od 22. travnja 2016. u New Yorku.

Obuhvaća razdoblje od 2020. nadalje i stupit će na snagu kada ga ratificira 55 zemalja koje su odgovorne za najmanje 55 % globalnih emisija.

30. studenoga – 11. prosinca

Konferencija o klimatskim promjenama COP 21 u Parizu

Konferencija o klimi u Parizu održala se od 30. studenoga do 12. prosinca 2015. To je bilo 21. zasjedanje Konferencije stranaka (COP 21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) i 11. zasjedanje sastanka stranaka Kyotskog protokola (CMP 11). Delegacije iz otprilike 150 zemalja sudjelovale su u pregovorima o novom globalnom pravno obvezujućem sporazumu o klimi.

10. studenoga

Vijeće za ekonomske i financijske poslove koje se sastalo 10. studenoga 2015. usvojilo je zaključke o financiranju borbe protiv klimatskih promjena. U zaključcima se uloga financiranja borbe protiv klimatskih promjena prepoznaje kao sredstvo za zadržavanje globalnog zatopljenja ispod 2 °C i prelazak na održivo gospodarstvo otporno na klimatske promjene i s niskim emisijama stakleničkih plinova. Usmjereni su i na doprinose EU-a financiranju borbe protiv klimatskih promjena na koje su se obvezale razvijene zemlje iz širokog raspona izvora i koji se kreću prema 100 milijardi dolara godišnje do 2020. Ministri su se složili da su potrebna znatna sredstva za pomoć zemljama u razvoju da se bore s klimatskim promjenama na odgovarajući način.

18. rujna

Vijeće za okoliš usvojilo je zaključke kojima se utvrđuje stajalište EU-a za konferenciju UN-a o klimatskim promjenama u Parizu. Ministri su se dogovorili da će EU nastojati postići ambiciozan, pravno obvezujući i dinamičan sporazum s ciljem zadržavanja globalnog zatopljenja ispod 2 °C.

Kako bi se postigao taj cilj, Vijeće je naglasilo da su globalne emisije stakleničkih plinova trebale doseći najvišu razinu do 2020., biti smanjene za najmanje 50 % do 2050. u odnosu na 1990. te biti gotovo nula ili ispod nule do 2100.

6. ožujka

Uoči konferencije o klimatskim promjenama u Parizu, EU je poslao svoj predviđeni i na nacionalnoj razini određeni doprinos (INDC) tajništvu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC). INDC-om EU-a izražava se predanost EU-a pregovaračkom procesu za novi, pravno obvezujući sporazum o klimatskim promjenama s ciljem zadržavanja globalnog zatopljenja ispod 2 °C. Njime se potvrdio obvezujući cilj smanjenja od najmanje 40 % domaćih emisija stakleničkih plinova do 2030. u usporedbi s 1990., kako je navedeno u zaključcima Europskog vijeća iz listopada 2014.

2014

23. listopada

Okvir klimatske i energetske politike do 2030.

Čelnici EU-a dogovorili su okvir klimatske i energetske politike za 2030. Europsko vijeće podržalo je četiri cilja:

  • obvezujući cilj EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova za 40 % do 2030. u usporedbi s 1990.
  • cilj od najmanje 27 % udjela obnovljive energije koja će se u EU-u trošiti 2030.
  • povećanje energetske učinkovitosti za 27 % u odnosu na predviđanja
  • dovršetak unutarnjeg energetskog tržišta dosezanjem minimalnog cilja od 10 % postojećih međusobno povezanih elektroenergetskih sustava do 2020. barem za energetske otoke, pogotovo baltičke države i Pirinejski poluotok.