Suradnja EU-a u području sigurnosti i obrane

Vijeće EU-a

Na sastanku na vrhu u Bratislavi održanom u rujnu 2016. 27 čelnika EU-a odlučilo je europskoj vanjskoj sigurnosti i obrani dati novi zamah: u geopolitičkom okružju prepunom izazova ojačat će suradnju EU-a u području vanjske sigurnosti i obrane.

Postavili su za cilj da na sastanku Europskog vijeća u prosincu donesu odluku o konkretnom provedbenom planu o sigurnosti i obrani te o tome kako bolje iskoristiti mogućnosti iz Ugovorâ, osobito u vezi s kapacitetima, a odlučili su i da će odmah početi provoditi Zajedničku izjavu s NATO-om.

Kako bi tu obvezu izvršili, članovi Europskog vijeća na sastanku u prosincu razgovarali su o paketu o sigurnosti i obrani, koji se sastoji od triju elemenata:

  • provedbenog plana globalne strategije EU-a u području sigurnosti i obrane te zaključaka Vijeća o provedbi globalne strategije EU-a u području sigurnosti i obrane
  • prijedloga za jačanje suradnje EU-a i NATO-a provedbom Zajedničke izjave predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska, predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera i glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga, kojom je obuhvaćeno sedam područja
  • Europskog akcijskog plana obrane koji je predložila Europska komisija u cilju jačanja istraživanja i sposobnosti te povećanja konkurentnosti poboljšanjem funkcioniranja unutarnjeg tržišta.

2017

22. lipnja

Europsko vijeće pozvalo na pokretanje trajne strukturirane suradnje

Na sastanku Europskog vijeća u lipnju čelnici EU-a postigli su dogovor o potrebi pokretanja uključive i ambiciozne trajne strukturirane suradnje (PESCO) kako bi se pojačala europska sigurnost i obrana.

U roku od tri mjeseca države članice postići će dogovor o zajedničkom popisu kriterija i obveza, zajedno s konkretnim projektima koji se tiču sposobnosti, kako bi ta suradnja započela.

„Radi se o povijesnom koraku jer će se takvom suradnjom EU-u omogućiti poduzimanje daljnjih koraka prema snažnijoj integraciji u području obrane. Naš je cilj da bude ambiciozna i uključiva, stoga pozivamo sve zemlje EU-a da se pridruže”, izjavio je Donald Tusk na konferenciji za medije Europskog vijeća.

19. lipnja

Vijeće pozdravilo napredak ostvaren u suradnji EU-a i NATO-a

Ministri vanjskih poslova raspravljali su o suradnji EU-a i NATO-a sa zamjenicom glavnog tajnika NATO-a Rose Gottemoeller. Rasprava se temeljila na zajedničkom izvješću o napretku visoke predstavnice EU-a i glavnog tajnika NATO-a. Vijeće je usvojilo zaključke o izvješću i pozdravilo ostvareni napredak u provedbi zajedničkog skupa prijedloga te pozvalo na daljnje korake u istom smjeru.

8. lipnja

Vijeće uspostavilo službu za vojno planiranje i provođenje

Vijeće je donijelo odluku o uspostavi službe za vojno planiranje i provođenje (MPCC) u sklopu Vojnog stožera EU-a.

MPCC će poboljšati strukture EU-a za upravljanje krizama. Preuzet će zapovjedništvo nad neizvršnim vojnim misijama EU-a (trenutačno su to misije osposobljavanja EU-a u Somaliji, Srednjoafričkoj Republici i Maliju).

Time će se osoblju misija na terenu omogućiti da se usmjeri na konkretne aktivnosti u pogledu svoje misije uz bolju potporu iz Bruxellesa.

18. svibnja

Globalna strategija EU-a: zaključci Vijeća o sigurnosti i obrani

Vijeće je usvojilo zaključke o sigurnosti i obrani u okviru globalne strategije EU-a. U tim se zaključcima prepoznaje napredak postignut u jačanju suradnje u području sigurnosti i obrane, a daju se i smjernice za daljnji rad.

U njima je između ostalog bilo riječi o:

  • poboljšanju struktura za upravljanje krizama ZSOP-a, a posebno o uspostavi službe za vojno planiranje i provođenje
  • jačanju suradnje u okviru ZSOP-a s partnerskim zemljama
  • izgradnji kapaciteta za sigurnost i razvoj
  • razvoju civilnih sposobnosti i unapređivanju sposobnosti reagiranja civilnog upravljanja krizama
  • jačanju brzog vojnog reagiranja
  • produbljivanju europske obrambene suradnje.

24. ožujka 2017.

Suradnja EU-a i NATO-a: neformalni sastanak Političkog i sigurnosnog odbora sa Sjevernoatlantskim vijećem

Politički i sigurnosni odbor (PSO) i Sjevernoatlantsko vijeće (NAC) sastali su se kako bi razgovarali o suradnji EU-a i NATO-a, osobito o provedbi Zajedničke izjave koju su predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i glavni tajnik NATO-a potpisali u Varšavi u srpnju 2016., čime su se konkretizirali zajednički prijedlozi koje su oba vijeća potvrdila u prosincu 2016.

Veleposlanici EU-a i NATO-a izrazili su odlučnost u pogledu unaprjeđenja međusobnog partnerstva usredotočujući se na konkretnu i praktičnu suradnju.

2016

15. prosinca

Europsko vijeće istaknulo potrebu za jačanjem europske sigurnosti i obrane

Europsko vijeće ponovno je potvrdilo svoju predanost strategiji unutarnje sigurnosti Europske unije za razdoblje 2015. – 2020. Razmatralo je jačanje suradnje EU-a u području vanjske sigurnosti i obrane, a u središtu pozornosti bila su tri prioriteta:

  • globalna strategija EU-a u području sigurnosti i obrane
  • Europski akcijski plan obrane
  • provedba zajedničkog paketa prijedloga koji se nadovezuju na zajedničku izjavu EU-a i NATO-a potpisanu u Varšavi u srpnju 2016.

6. prosinca

Zajednički prijedlozi za provedbu zajedničke izjave EU-a i NATO-a

Vijeće je usvojilo zaključke o provedbi zajedničke izjave EU-a i NATO-a, kojima se potvrđuje 40 prijedloga u sedam područja. Te je prijedloge istog dana potvrdilo i Sjevernoatlantsko vijeće.

30. studenoga

Europska komisija predstavila Europski akcijski plan obrane

Europskim fondom za obranu i drugim mjerama želi se državama članicama pružiti potpora u povećanju djelotvornosti potrošnje na zajedničke obrambene sposobnosti, povećati sigurnost europskih građana i stimulirati konkurentne i inovativne industrije.

14. studenoga

Provedbeni plan o sigurnosti i obrani

Ministri vanjskih poslova i ministri obrane zemalja članica EU-a raspravljali su o provedbenom planu o sigurnosti i obrani u okviru globalne strategije EU-a. Utvrdili su razinu ambicije i daljnje korake u budućem razvoju sigurnosne i obrambene politike EU-a.

8. srpnja

Potpisivanje zajedničke izjave EU-a i NATO-a

Predsjednik Europskog vijeća, predsjednik Europske komisije i glavni tajnik NATO-a na sastanku na vrhu NATO-a u Varšavi potpisali su zajedničku izjavu o suradnji EU-a i NATO-a.

Njome se želi dodatno ojačati suradnja EU-a i NATO-a u vremenu dosad nezabilježenih sigurnosnih izazova s istoka i juga.

28. lipnja

Predstavljena globalna strategija Europske unije

Visoka predstavnica Federica Mogherini na sastanku na vrhu EU-a u Bruxellesu čelnicima EU-a predstavila je globalnu strategiju EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku.

Europsko vijeće mandat za izradu nove strategije visokoj je predstavnici povjerilo u lipnju 2015. Strategija naslovljena „Zajednička vizija, zajedničko djelovanje: jača Europa” odraz je skupnih mišljenja iznesenih tijekom njezine pripreme i sadrži stratešku viziju uloge EU-a u svijetu. U ovim vremenima u kojima se i Europa i svijet suočavaju s brojnim izazovima strategijom se ističu zajednički interesi i nude rješenja za budućnost.

2013

20. prosinca

Utvrđene prioritetne mjere u području obrane

Europsko vijeće prvi je put od stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona raspravljalo o obrani i utvrdilo prioritetne mjere za jačanje suradnje:

  • povećanje učinkovitosti, prepoznatljivosti i učinka zajedničke sigurnosne i obrambene politike
  • poboljšanje razvoja sposobnosti
  • jačanje europske obrambene industrije.

2009

1. prosinca

Ugovor iz Lisabona stupa na snagu, a ESOP postaje ZSOP

Ugovor iz Lisabona, potpisan 2007., stupa na snagu, a time se naziv „europska sigurnosna i obrambena politika” (ESOP) mijenja u „zajednička sigurnosna i obrambena politika” (ZSOP). Ugovorom se predviđa osnivanje Europske službe za vanjsko djelovanje. Delegacije Europske komisije u zemljama koje nisu članice EU-a postale su delegacije EU-a.

2004

12. srpnja

Osnivanje Europske obrambene agencije

Europska obrambena agencija osnovana je kako bi državama članicama i Europskom vijeću pružala potporu pri jačanju europskih obrambenih sposobnosti u području upravljanja krizama i podržavala europsku sigurnosnu i obrambenu politiku.

2003

12. i 13. prosinca

Donesena Europska sigurnosna strategija

Na sastanku na vrhu u Bruxellesu donesena je Europska sigurnosna strategija. Cilj je tog dokumenta ostvariti sigurnu Europu u boljem svijetu, ustanoviti kojim je prijetnjama izložen EU, definirati strateške ciljeve te utvrditi političke implikacije za Europu.

2002

16. prosinca

Potpisan sporazum „Berlin plus”

Potpisivanjem sporazuma „Berlin plus” omogućeno je korištenje strukturama, mehanizmima i imovinom NATO-a pri provedbi misija europske sigurnosne i obrambene politike.

1999

3. i 4. lipnja

Pokrenuta europska sigurnosna i obrambena politika (ESOP)

Na sastanku Europskog vijeća u Kölnu 15 zemalja članica EU-a odlučilo je ojačati zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku.

1991

9. i 10. prosinca

Položeni temelji zajedničke vanjske i sigurnosne politike

Europsko vijeće u Maastrichtu u okviru drugog stupa Ugovora iz Maastrichta stvaranjem zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) položilo je temelje političke unije i zajedničke obrambene politike.

Ugovor je potpisan u veljači 1992., a na snagu je stupio u studenome 1993.