Jedinstveno digitalno tržište za Europu

Što je strategija jedinstvenog digitalnog tržišta?

Ta strategija plan je EU-a za stvaranje slobodnog i sigurnog jedinstvenog digitalnog tržišta u kojem je moguća prekogranična kupnja na internetu i u kojem poduzeća mogu prodavati diljem EU-a neovisno o tomu gdje se nalazila u EU-u. Njome se nastoji proširiti digitalno gospodarstvo EU-a da bi se potrošačima ponudile bolje usluge po boljim cijenama i pomoglo rastu poduzeća.

Komisija je 6. svibnja 2015. objavila strategiju i ona sadrži tri cilja:

  • potrošačima i poduzećima olakšati pristup robi i uslugama na internetu diljem Europe
  • poboljšati uvjete za rast i procvat digitalnih mreža i usluga
  • pojačati rast europskog digitalnog gospodarstva.

Zašto nam je to potrebno?

Europski građani nailaze na prepreke pri uporabi internetskih usluga i alata. Kupuje se uglavnom na domaćim internetskim tržištima: samo 15 % građana putem interneta kupuje robu iz drugih zemalja EU-a, a tek 7 % malih i srednjih poduzeća prodaje u nekoj drugoj zemlji EU-a.

Zbog stalnih regulatornih prepreka i fragmentacije tržišta građanima nije dostupna sva roba i sve usluge te se usporava rast poduzeća.

Komisija tvrdi da bi doprinos potpuno funkcionalnog jedinstvenog digitalnog tržišta gospodarstvu EU-a mogao iznositi i do 415 milijardi eura godišnje. Kako bi ostvario taj potencijal, EU-a planira sveobuhvatne reforme, od novog okvira za autorska prava do dostave paketa i telekomunikacija.

Pobliže

Jedinstveno digitalno tržište za Europu – COM (2015) 192

Strategija Komisije za jedinstveno digitalno tržište uključuje brojne zakonodavne i nezakonodavne mjere koje će biti predstavljene 2015. i 2016. Podijeljene su u tri „stupa”:

  • bolji pristup proizvodima i uslugama na internetu
  • bolji uvjeti za rast i procvat digitalnih mreža i usluga
  • pojačati rast europskog digitalnog gospodarstva.

1. Bolji pristup proizvodima i uslugama na internetu

Reforma pravila o prekograničnoj prodaji putem interneta

U to se ubraja prijedlog Komisije kojim se namjeravaju uskladiti pravila EU-a o kupnji digitalnih sadržaja poput aplikacija ili e-knjiga, kao i prava u EU-u koja se odnose na prekograničnu internetsku prodaju fizičke robe te poboljšana prava potrošača.

Poboljšanje prekogranične dostave paketa

Time će biti obuhvaćene mjere za poboljšanje transparentnosti cijena i regulatornog nadzora tržišta prekogranične dostave paketa.

Ukidanje „geografskog blokiranja”

Komisija je predložila nacrt uredbe kojom se ukida takozvano „geografsko blokiranje”, odnosno zabrana pristupa internetskim stranicama u drugoj zemlji EU-a ili zaračunavanje različitih cijena ovisno o mjestu u kojem se nalazi korisnik.

Reforma europskog zakona o autorskim pravima

Komisija će predložiti mjere kojima bi se osiguralo prekogranično korištenje uslugama sadržaja poput video usluga. To znači da bi osobe koje su kod kuće kupile sadržaje poput filma ili glazbe u njima mogle uživati dok putuju po Europi. Komisija će također pojačati napore protiv kršenja prava intelektualnog vlasništva.

Smanjenje birokracije povezane s PDV‑om

To se odnosi na mjere kojima bi se prodavateljima fizičke robe omogućila jedinstvena elektronička registracija i plaćanje, kao i uvođenje zajedničkog praga PDV-a kako bi se novoosnovanim poduzećima pomoglo da započnu internetsko poslovanje.

2. Bolji uvjeti za rast i procvat digitalnih mreža i usluga

Reforma telekomunikacijskih pravila EU-a

Ona obuhvaća mjere koje će predložiti Komisija:

  • pojednostavljenje koordinacije radiofrekvencijskog spektra i upravljanja njime
  • poticanje ulaganja u brze širokopojasne mreže
  • poboljšanje regulatornog institucionalnog okvira.

Preispitivanje pravila o audiovizualnim medijima

To će obuhvatiti preispitivanje direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, mjera za promicanje europskih djela, pravila za zaštitu maloljetnika i oglašavanja.

Procjena uloge internetskih platformi

To će uključivati procjenu Komisije o netransparentnosti rezultata pretraživanja, načina na koji internetske platforme iskorištavaju prikupljene podatke, odnose između platformi i dobavljača te ograničavanja mogućnosti korisnika da mijenjaju platforme.

Analizirat će se i načini borbe protiv nezakonitih internetskih sadržaja.

Jačanje povjerenja u načine na koje se u okviru digitalnih usluga postupa s osobnim podacima.

To uključuje moguće preispitivanje direktive o e-privatnosti koja se trenutačno primjenjuje samo na tradicionalna telekomunikacijska poduzeća i ne obuhvaća druge pružatelje digitalnih usluga. Komisija će provesti preispitivanje nakon što nova pravila EU-a o zaštiti podataka stupe na snagu.

To će također uključivati osnivanje javno-privatnog partnerstva o kibersigurnosti.

3. Jačanje rasta europskog digitalnog gospodarstva

Izgradnja gospodarstva koje se temelji na podacima

Komisija će predstaviti:

  • europsku inicijativu za „slobodan protok podataka” odnosno za ukidanje zapreka koje nisu povezane sa zaštitom osobnih podataka, a koje priječe slobodno kretanje podataka diljem EU-a
  • inicijativu „europski oblak” kojom se obuhvaća certificiranje usluga u oblaku.

Utvrđivanje prioriteta za norme i interoperabilnost

Pozornost će se usmjeriti na područja koja se smatraju ključnima za jedinstveno digitalno tržište, kao što su e-zdravstvo, planiranje putovanja, e-teret ili pametno mjerenje potrošnje energije.

Izgradnja uključivog jedinstvenog digitalnog tržišta

To će obuhvaćati mjere za jačanje osobnih digitalnih vještina koje će Komisija uključiti u buduće inicijative o vještinama i osposobljavanju.

Također će uključivati novi akcijski plan za e-upravu za razdoblje 2016. – 2020. Komisija će u okviru toga:

  • pokrenuti pilot-projekt za ispitivanje načela „samo jednom” na temelju kojega javne uprave interno dijele određene podatke, pa ih ne moraju ponovno zatražiti kad im opet budu potrebni
  • nastojati međusobno povezati poslovne registre diljem EU-a
  • nastojati stvoriti „jedinstveni digitalni pristupnik” integriranjem različitih postojećih europskih portala i usluga.

U Europskom vijeću

Na sastanku u listopadu 2013. čelnici EU-a pozvali su na stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta prilagođenog potrošačima i poslovanju. Rečeno je da je to tržište ključno za rast i europsku konkurentnost u globaliziranom svijetu.

Europsko Vijeće je na sastanku u lipnju 2014. ponovno istaknulo da je dovršetak jedinstvenog digitalnog tržišta u 2015. jedan od prioriteta EU-a.

Na sastanku 18. prosinca 2014. Europsko vijeće zatražilo je od Komisije da predstavi ambicioznu komunikaciju o jedinstvenom digitalnom tržištu prije sastanka Europskog vijeća u lipnju 2015.

Na sastancima 25. i 26. lipnja 2015. čelnici EU-a podržali su strategiju i izjavili da njome treba promicati uključivi rast u svim regijama EU-a. Pozvali su na donošenje mjera za hvatanje ukoštac s rascjepkanošću tržišta, izgradnjom potrebne digitalne infrastrukture i promidžbom digitalizacije europske industrije. Također su pozvali na brzo donošenje novih pravila za telekomunikacije, kibersigurnost i zaštitu podataka.

U Vijeću

Ministri kulture održali su 18. i 19. svibnja 2015. prvu razmjenu mišljenja o audiovizualnim aspektima strategije. Podržali su prekograničnu prenosivost sadržaja, borbu protiv nezakonitih sadržaja i potrebu postizanja prave ravnoteže u području autorskog prava. Također su izjavili da je načelo teritorijalnosti važno za stvaranje sadržaja, što znači da bi geografsko blokiranje katkad moglo biti opravdano, iako bi ga trebalo smanjiti.

Ministri su se složili da bi postojeću direktivu o audiovizualnim medijskim uslugama trebalo prilagoditi tehnološkim promjenama. Tim preispitivanjem trebalo bi:

  • osigurati slobodu medija i promicanje kulturne raznolikosti
  • zadržati načelo zemlje podrijetla (svaki pružatelj audiovizualnih medijskih usluga u nadležnosti je samo jedne države članice)
  • pojednostaviti postupak koji države članice slijede kad se nalaze na meti neprihvatljivih sadržaja koji potječu iz druge države članice.

Ministri nadležni za konkurentnost 28. i 29. svibnja 2015. održali su prvu razmjenu mišljenja o toj strategiji. Složili su se da su njome obuhvaćena najvažnija pitanja povezana s izgradnjom jedinstvenog digitalnog tržišta. Istaknuli su važnost stvaranja svrsishodnih pravila o autorskim pravima, ažuriranja pravila za e-trgovinu, jačanja povjerenja potrošača, razine njihove svijesti i njihove zaštite te su ustrajali na potrebi za mjerama jačanja digitalnih vještina i pravila o zaštiti podataka.

Utvrdili su i niz prioritetnih mjera:

  • stvaranje pravih uvjeta za mala i srednja poduzeća, a osobito novoosnovana poduzeća
  • promicanje digitalizacije europske industrije
  • primjena e-uprave u javnim administracijama i njezino proširenje
  • povećanje ulaganja u digitalnu infrastrukturu i mreže
  • procjena učinka fiskalnih pravila o digitalnim alatima
  • razmatranje načelâ „automatski digitalno” prema kojem bi sve novo zakonodavstvo EU-a u pravilu bilo digitalno.

Ministri su podržali i stvaranje europskog programa za otvorenu znanost kojim bi se omogućio otvoreni pristup javno financiranim istraživačkim radovima i povezanim podacima. Rečeno je da bi istraživanje trebalo imati važniju ulogu u strategiji digitalnog tržišta i doprinijeti digitalnim inovacijama.

Ministri telekomunikacija također su raspravljali o strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta na sastanku Vijeća za promet, telekomunikacije i energetiku (TTE) održanog 11. i 12. lipnja 2015. Pozdravili su njezine ciljeve i ponovno naglasili važnost digitaliziranog gospodarstva u promicanju zapošljavanja, rasta i jačanja konkurentnosti EU-a.

Pitanjima koja su ministri istaknuli obuhvaćeni su:

  • uloga digitalizacije u stimuliranju poduzetništva i rastu MSP-a
  • potreba za jačanjem kibersigurnosti i izgradnjom povjerenja u e-usluge
  • potreba za boljom infrastrukturom i boljim pristupom širokopojasnim mrežama za sve građane
  • potreba da određivanje cijena dostave paketa postane transparentnije diljem EU-a.

Ministri su također naglasili da bi trebala postojati dobra koordinacija na nacionalnoj razini kako bi se osiguralo učinkovito provođenje strategije.

Ministri pravosuđa 15. lipnja 2015. postigli su dogovor o općem pristupu o uredbi o zaštiti podataka. Time se Vijeću i Europskom parlamentu omogućilo da započnu pregovore. Tom uredbom istodobno će se poboljšati i zaštita osobnih podataka i prilike za poduzeća u jedinstvenom digitalnom tržištu.

Vijeće za konkurentnost u svibnju 2016. postiglo je dogovor o glavnim načelima za osiguravanje prenosivosti usluga internetskog sadržaja na unutarnjem tržištu Taj dogovor Vijeću je omogućio da započne pregovore s Europskim parlamentom.

Ujedno su usvojeni zaključci o tehnologijama jedinstvenog digitalnog tržišta i osuvremenjivanju javnih službi.

Vijeće za konkurentnost 28. studenoga 2016. postiglo je dogovor o nacrtu uredbe o neopravdanom geografskom blokiranju među državama članicama. Glavni je cilj prijedloga spriječiti diskriminaciju potrošačâ i poduzećâ u pogledu uvjeta dostupnosti cijena, prodaje ili plaćanja pri kupnji proizvoda i usluga iz druge zemlje EU-a.

Nakon što Europski parlament dogovori svoje stajalište, započet će pregovori među Vijećem, Parlamentom i Komisijom.

Malteško predsjedništvo postiglo je 7. veljače 2017. privremeni dogovor s predstavnicima Europskog parlamenta o uklanjanju prepreka za prekograničnu prenosivost usluga internetskog sadržaja na unutarnjem tržištu. Veleposlanici EU-a potvrdili su dogovor 15. veljače. Nakon što Vijeće i Parlament uredbu formalno odobre, nova će se pravila početi primjenjivati u prvoj polovici 2018. (devet mjeseci nakon njezine objave u Službenom listu EU-a). Time će se potrošačima koji su se pretplatili na usluge internetskog sadržaja ili ih kupili u svojoj matičnoj zemlji omogućiti pristup tim uslugama kada se privremeno nalaze u nekoj drugoj zemlji unutar EU-a.

Vijeće je 20. veljače 2017. postiglo dogovor o općem pristupu za jačanje suradnje među nacionalnim tijelima odgovornima za provedbu zakonâ o zaštiti potrošača. Cilj je prijedloga modernizirati suradnju kako bi se dodatno smanjila šteta koja se potrošačima nanosi prekograničnim povredama prava EU-a o zaštiti potrošača.

Općim pristupom Vijeću se omogućuje da započne pregovore s Europskim parlamentom u okviru redovnog zakonodavnog postupka EU-a.