Što je Istočno partnerstvo?

Cilj je Istočnog partnerstva jačanje političkog pridruživanja i gospodarske integracije šest istočnoeuropskih i južnokavkaskih zemalja partnera:

  • Armenije
  • Azerbajdžana
  • Bjelarusa
  • Gruzije
  • Republike Moldove
  • Ukrajine.

Rusija i Turska nisu dio okvira Istočnog partnerstva jer su te zemlje stekle drugačiji status u odnosu s EU-om:

  • Turska – zemlja pristupnica
  • Rusija – strateško partnerstvo

Istočno partnerstvo posebna je istočna dimenzija Europske politike susjedstva (EPS). U sklopu EPS-a EU surađuje sa svojim južnim i istočnim susjedima kako bi postigao najbliže moguće političko pridruživanje i najveći stupanj gospodarske integracije.

Što je Istočno partnerstvo?

Prioriteti su EU-a u istočnoj Europi i južnom Kavkazu sigurnost, stabilnost i blagostanje, demokracija i vladavina prava.

U lipnju 2008. Europsko vijeće pozvalo je Komisiju da pripremi prijedlog za Istočno partnerstvo kako bi se podržala regionalna suradnja i učvrstili odnosi EU-a s njegovim istočnim susjedima.

Nakon sukoba u Gruziji i s obzirom na posljedice koje je taj sukob imao na regionalnu stabilnost Europsko vijeće na izvanrednoj sjednici održanoj 1. rujna 2008. pozvalo je na ubrzanje rada na navedenim pitanjima.

Uspostava jedinstvenog, dosljednog okvira politika prema zemljama koje su postale novi istočni susjedi EU-a postala je nužnost.

Istočno partnerstvo pokrenuto je 2009. kao zajednička inicijativa između:

  • EU-a
  • država članica EU-a
  • šest istočnoeuropskih i južnokavkaskih zemalja partnera: Armenije, Azerbajdžana, Bjelarusa, Gruzije, Republike Moldove i Ukrajine.

Diferencijacija i uključivost

EU se obvezao ostvariti čvrstu, diferenciranu i uzajamno korisnu suradnju sa svih šest zemalja Istočnog partnerstva, bez obzira na njihovu pojedinačnu razinu ambicije u pogledu odnosa s EU-om.

U zamjenu za provedbu političkih i gospodarskih reformi Istočno partnerstvo nudi:

  • nove ugovorne odnose
  • sporazume o produbljenoj i sveobuhvatnoj slobodnoj trgovini
  • korake prema liberalizaciji viznog režima i multilateralni okvir za raspravu o tim pitanjima.

Istočno partnerstvo:

  • nudi čvrst okvir za multilateralnu suradnju
  • olakšava produbljivanje bilateralne suradnje s EU-om.

Uključenost društva u širem smislu

U okviru Istočnog partnerstva ne uzimaju se obzir samo vlade, nego i:

• stajališta civilnog društva
• gledišta lokalnih i regionalnih tijela vlasti
• mišljenje rukovoditelja poduzeća
• parlamentarne skupštine.

Multilateralna suradnja

Zemljama partnerima zajednički su mnogi izazovi. Njihovim zajedničkim rješavanjem promiče se suradnja i razmjena najboljih praksi.

Multilateralna suradnja u Istočnom partnerstvu ostvaruje se u brojnim pitanjima:

  • jačanju institucija i dobrog upravljanja, uključujući otpornost na vanjske promjene
  • razvoju tržišnih mogućnosti gospodarskom integracijom i trgovinskim sporazumima
  • osiguravanju energetske sigurnosti te poboljšanju međupovezanosti u energetici i prometu
  • poboljšanju mobilnosti i kontakata među ljudima dijalogom o vizama.

Bilateralna suradnja

Sporazumi o pridruživanju

EU je novom generacijom sporazuma o pridruživanju predstavio konkretne zamisli za svaku zemlju istočnog partnera. Tim se sporazumima zamjenjuju sporazumi o partnerstvu i suradnji koji su sa zemljama partnerima sklopljeni krajem 1990-ih.

EU je u pregovorima s partnerima Istočnog partnerstva dogovorio niz sporazuma o pridruživanju kojima se omogućuje:

  • poboljšano političko pridruživanje
  • intenzivniji politički dijalog
  • čvršća suradnja u pitanjima pravosuđa i sigurnosti.

Njima se obuhvaća plan reformi kojima će se zemlje partneri približiti EU-u usklađivanjem svojeg zakonodavstva i standarda s onima u EU-u. To će na konkretan način poboljšati živote ljudi.

Ugovori o slobodnoj trgovini

Kao dio Sporazuma o pridruživanju EU je zaključio pregovore o detaljnom i sveobuhvatnom području slobodne trgovine s Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom radi:

  • poboljšanja pristupa robi i uslugama
  • smanjenja carina, kvota i prepreka trgovini
  • osiguranja stabilnog pravnog okruženja
  • usklađivanja praksi i normi.

Trenutačni status

  • Gruzija, Republika Moldova i Ukrajina: sporazumi o pridruživanju i sporazumi o detaljnom i sveobuhvatnom području slobodne trgovine sklopljeni 2014. već se privremeno primjenjuju, a zahvaljujući tim sporazumima odnosi između navedenih partnera i EU-a dosegli su novu razinu.
  • Armenija, Azerbajdžan i Bjelarus: EU će u odnosu s tim zemljama slijediti raznolikiji pristup, prilagođen pojedinačnoj zemlji.

Dijalog o vizama

Zemlje partneri Istočnog partnerstva među prvim su zemljama kojima su partnerstva za mobilnost donijela koristi i njihovim građanima pomogla da se u sigurnom okružju kreću diljem Europe.

Sporazumima o pojednostavnjenju izdavanja viza i ponovnom prihvatu promiče se mobilnost građana zemalja Istočnog partnerstva pojednostavnjenjem izdavanja viza, a sporazumima o ponovnom prihvatu uspostavljaju se pravila za upravljanje povratkom nezakonitih migranata.

Dijalozima o liberalizaciji viznog režima EU se postupno kreće u smjeru dugoročnog cilja putovanja bez viza za građane određenih zemalja partnera Istočnog partnerstva.

U Vijeću

Odgovorna tijela

Radna skupina za istočnu Europu i srednju Aziju (COEST) bavi se svim aspektima odnosa i suradnje EU-a sa zemljama u:

  • istočnoj Europi: Armenijom, Azerbajdžanom, Bjelarusom, Moldovom, Gruzijom, Rusijom i Ukrajinom
  • srednjoj Aziji: Kazakstanom, Kirgistanom, Tadžikistanom, Turkmenistanom i Uzbekistanom.

Pri pregovorima i sklapanju trgovinskih sporazuma sa zemljama partnerima Istočnog partnerstva Komisiji također pomaže i daje savjete Odbor za trgovinsku politiku.

Pregovori o međunarodnim sporazumima s istočnim partnerima

Vijeće sudjeluje u svim fazama pregovora i usvajanja međunarodnih sporazuma sa šest istočnoeuropskih i južnokavkaskih zemalja partnera tako što:

  • daje pregovarački mandat
  • potpisuje sporazum u ime EU-a
  • donosi konačnu odluku kojom se sporazum primjenjuje u pravu EU-a.

Pojedinosti

Predstavnici država članica moraju dati svoj pregovarački mandat za te posebne sporazume koji obuhvaćaju područja zajedničke nadležnosti.

Po završetku pregovora Vijeće na temelju prijedloga Komisije i Visokog predstavnika odlučuje o potpisivanju i sklapanju sporazuma.

Vijeće donosi i konačnu odluku o sklapanju sporazuma, nakon suglasnosti Europskog parlamenta (koja je potrebna u područjima na koja se primjenjuje postupak suodlučivanja) i ratifikacije sporazuma u svim državama članicama EU-a.

Vijeće može donijeti i odluku o suspendiranju primjene međunarodnog sporazuma ili o raskidu sporazuma. Odluku donosi na temelju prijedloga Komisije ili Visokog predstavnika.

Potpora organizaciji sastanaka na vrhu Istočnog partnerstva

Istočnim partnerstvom uspostavljaju se čvršći komunikacijski kanali organizacijom sastanaka na vrhu na razini šefova država ili vlada.

Sastanci na vrhu organiziraju se svake dvije godine, a na njima se donose političke smjernice za daljnji razvoj Istočnog partnerstva.

Na tim sastancima na vrhu EU predstavlja predsjednik Europskog vijeća, obično zajedno s predsjednikom Europske komisije.

U sklopu Istočnog partnerstva održavaju se i godišnji sastanci ministara vanjskih poslova EU-a i istočnih partnera. Ti su sastanci povezani s Vijećem za opće poslove ili Vijećem za vanjske poslove.

Sastanci na vrhu Istočnog partnerstva

24. studenoga 2017. – Bruxelles, Belgija

28. i 29. studenoga 2013. – Vilnius, Litva

29. i 30. rujna 2011. – Varšava, Poljska

7. svibnja 2009. – Prag, Češka Republika