Šest uspješnih valova proširenja EU-a

  • 2013.: Hrvatska
  • 2007.: Bugarska i Rumunjska
  • 2004.: Cipar, Češka Republika, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija
  • 1995.: Austrija, Finska i Švedska
  • 1986.: Portugal i Španjolska
  • 1981.: Grčka
  • 1973.: Danska, Irska i Ujedinjena Kraljevina

Proširenje je postupak u kojem zemlje pristupaju Europskoj uniji.

Kako funkcionira proširenje EU-a?

Svaka europska zemlja koja poštuje vrijednosti EU-a iz Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i koja se obvezuje promicati ih može podnijeti zahtjev za članstvo u EU-u.

Kriteriji za pristupanje

Prvi je korak da zemlja ispunjava kriterije za pristupanje. Ti su kriteriji utvrđeni na sastanku Europskog vijeća u Kopehagenu 1993. i često se nazivaju „kriteriji iz Kopenhagena”.

Kriterijima iz Kopenhagena utvrđuju se demokratski, gospodarski i politički uvjeti za zemlje koje žele pristupiti EU-u:

  • stabilne institucije koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina
  • funkcionalno tržišno gospodarstvo i sposobnost držanja koraka s tržišnim natjecanjem i tržišnim silama u EU-u
  • sposobnost preuzimanja obveza članstva i njihove učinkovite provedbe, između ostalog poštovanje ciljeva političke, ekonomske i monetarne unije.

EU također treba biti sposoban uključiti nove članove.

Prednosti proširenja EU-a

  • veće blagostanje za sve države članice: trostruko veća trgovinska razmjena između starih i novih država članica, petorostruko veća među novim državama članicama
    • veća stabilnost u Europi
    • veći značaj EU-a u pitanjima na globalnoj razini

    Pregovori za članstvo započeli su

    Srbija – siječanj 2014.
    Crna Gora – lipanj 2012.
    Turska – listopad 2005.

    zemlje kandidatkinje

    Albanija - lipanj 2014.
    bivša jugoslavenska Republika Makedonija - prosinac 2005.

    potencijalne zemlje kandidatkinje

    Bosna i Hercegovina – zahtjev podnesen u veljači 2016.
    Kosovo*

    * Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244/1999 i mišljenjem Međunarodnog suda o Deklaraciji o neovisnosti Kosova.

    Strategija proširenja

    Novim konsenzusom o proširenju koji je postignut na sastanku Europskog vijeća u prosincu 2006. i dalje se daju smjernice politikama proširenja EU-a. Čelnici EU-a dogovorili su se da će nastaviti provoditi strategiju koja se temelji na:

    • konsolidiranju obveza EU-a s obzirom na pristupne pregovore koji su u tijeku
    • poštenoj i strogoj uvjetovanosti u svim fazama pregovora sa zemljama kandidatkinjama
    • većoj transparentnosti i boljoj komunikaciji kako bi se osigurala opsežna i trajna javna potpora
    • sposobnosti EU-a da uključi nove članove.

    Zapadni Balkan

    Na sastanku u Solunu 19. i 20. lipnja 2003. Europsko vijeće potvrdilo je svoju odlučnost u pružanju pune podrške europskoj perspektivi zemalja zapadnog Balkana.

    Na sastanku Europskog vijeća u prosincu 2006. čelnici EU-a potvrdili su da je budućnost zapadnog Balkana u Europskoj uniji.

    Zemlje zapadnog Balkana postat će sastavnim dijelom EU-a kad potpuno zadovolje:

    • kriterije za pristupanje
    • uvjete utvrđene u procesu stabilizacije i pridruživanja (PSP).

    U Vijeću

    Vijeće za opće poslove utvrđuje i nadzire postupak proširenja EU-a te pristupne pregovore. Kad zemlja podnese zahtjev za pristup EU-u, Vijeće pozove Europsku komisiju da iznese mišljenje o tom zahtjevu.

    Odlukama Vijeća za opće poslove otvara se postupak tehničke procjene kojim se utvrđuje:

    • ispunjava li zemlja sve potrebne kriterije kako bi se uzela u obzir kao službena kandidatkinja za članstvo u EU-u
    • mogu li službeni pregovori za članstvo započeti i uspješno završiti
    • može li zemlja kandidatkinja pristupiti EU-u.

    Za sve odluke Vijeća za opće poslove kojima se ocjenjuje napredak zemalja kandidatkinja potreban je jednoglasan dogovor 28 država članica EU-a.

    Svakog prosinca Vijeće za opće poslove preispituje postupak proširenja. Rasprave i moguće odluke temelje se na godišnjoj strategiji proširenja Komisije i pojedinačnim izvješćima o napretku za svaku zemlju u postupku proširenja. Oni se obično objavljuju u listopadu.

    Najnovije odluke

    2016.

    Vijeće za opće poslove raspravljalo je 13. prosinca 2016. o proširenju i procesu stabilizacije i pridruživanja, nakon čega je predsjedništvo napomenulo da nije postignut konsenzus kojim bi se omogućilo usvajanje zaključaka Vijeća o tom pitanju. Predsjedništvo je stoga sastavilo zaključke koje je tijekom rasprava poduprla velika većina delegacija.

    2015.

    Vijeće je 15. prosinca 2015. usvojilo zaključke o:

    • politici proširenja EU-a kojom su obuhvaćene Turska, Crna Gora i Srbija
    • procesu stabilizacije i pridruživanja EU-a i zapadnog Balkana kojim su obuhvaćeni bivša jugoslavenska republika Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina te Kosovo.

    U zaključcima se ponovno potvrđuje predanost Vijeća procesu proširenja i europskoj perspektivi zapadnog Balkana.