Političko promišljanje o budućnosti Europske unije

Europsko vijeće

Šefovi država ili vlada EU-a sastali su se 25. ožujka 2017. u Rimu (Italija) kako bi obilježili 60. obljetnicu Rimskih ugovora. Bila je to prilika da se razmotri stanje Europske unije i budućnost procesa integracije.

U Rimskoj deklaraciji, usvojenoj na kraju svečanosti, čelnici su istaknuli zajedničku viziju za predstojeće godine te su se obvezali da će raditi na:

  • zaštićenoj i sigurnoj Europi u kojoj se svi građani mogu slobodno kretati te koja ima sigurne vanjske granice i učinkovitu migracijsku politiku
  • prosperitetnoj i održivoj Europi koja promiče stalan i održiv rast te ima snažno jedinstveno tržište
  • socijalnoj Europi koja se bori protiv nezaposlenosti, diskriminacije, društvene isključenosti i siromaštva
  • snažnijoj Europi na globalnoj sceni, koja razvija postojeća partnerstva i gradi nova te je predana jačanju zajedničke sigurnosti i obrane.

Rimskom deklaracijom zaključen je proces političkog promišljanja koji je započeo u Bratislavi 16. rujna 2016. nakon rezultata referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini u lipnju 2016.

2017

25. ožujka

60. obljetnica Rimskih ugovora

Šefovi država ili vlada EU-a sastali su se 25. ožujka 2017. u Rimu (Italija) kako bi obilježili 60. obljetnicu Rimskih ugovora. Bila je to prilika da se razmotri stanje Europske unije i budućnost procesa integracije.

Na kraju proslave čelnici su usvojili i potpisali Rimsku deklaraciju kojom se utvrđuje zajednička vizija za predstojeće godine. „Ujedinili smo se radi boljitka. Europa je naša zajednička budućnost”, navedeno je u Deklaraciji.

Svjesni bojazni građana EU-a, čelnici su izjavili da su predani Programu iz Rima te su se obvezali da će raditi na sljedećem:

  • zaštićenoj i sigurnoj Europi
  • prosperitetnoj i održivoj Europi
  • socijalnoj Europi
  • snažnijoj Europi na globalnoj sceni.

10. ožujka

Neformalni sastanak šefova država ili vlada

U petak, 10. ožujka čelnici 27 država članica neformalno su se sastali radi pripreme za 60. obljetnicu Rimskih ugovora te su raspravljali o glavnim elementima Rimske deklaracije.

Rasprava je bila usmjerena na budućnost EU-a, među ostalim na ideju o Europi s više brzina.

„Neki očekuju sustavne promjene kojima bi se oslabile veze unutar EU-a i ojačala uloga nacija u odnosu na zajednicu. Drugi, upravo suprotno, traže nove, dublje dimenzije integracije”, izjavio je predsjednik Tusk i time sažeo rasprave.

Istaknuo je da će, uzimajući u obzir interese zajednice 27 zemalja u kontekstu predstojećih pregovora o Brexitu i dugoročne strateške interese EU-a, sve odlučno poticati da usmjere svoje napore prema održavanju političkog jedinstva među 27 zemalja.

„Kada razmatramo različite scenarije za Europu, naš bi glavni cilj trebao bi biti jačanje uzajamnog povjerenja i jedinstva među 27 zemalja. Nakon današnje rasprave mogu otvoreno reći da se svih 27 čelnika slaže s tim ciljem”, izjavio je.

1. ožujka

Bijela knjiga o budućnosti Europe

Europska komisija objavila je taj dokument uoči 60. obljetnice Ugovorâ iz Rima. U njemu je predstavljeno pet scenarija, a u svakome od njih nudi se uvid u moguće stanje Unije do 2025., ovisno o odlukama koje donese Europa.

U različitim scenarijima predviđa se kako će se u sljedećem desetljeću Europa mijenjati s obzirom na utjecaj novih tehnologija na društvo i zapošljavanje, dileme u vezi s globalizacijom, sigurnosna pitanja i rast populizma.

3. veljače

Neformalni sastanak na vrhu šefova država ili vlada EU-a u Malti

Neformalni sastanak na vrhu, čiji je domaćin bio malteški premijer Joseph Muscat, a kojim je predsjedao predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, bio je prilika da se čelnici 27 država članica pripreme za predstojeću 60. obljetnicu Rimskih ugovora, koja se obilježava 25. ožujka 2017.

Rasprava se temeljila na političkom promišljanju o budućnosti EU-a s 27 država članica, započetim odmah nakon što je Ujedinjena Kraljevina glasovala za izlazak iz Europske unije 23. lipnja 2016., a nastavljenim u Bratislavi 16. rujna 2016.

31. siječnja

Pismo o budućnosti Europe

„Ujedinjeni smo uspješni, razjedinjeni propadamo”, rekao je Donald Tusk uoči sastanka na vrhu na Malti.

U pismu poslanom šefovima 27 država ili vlada predsjednik Europskog vijeća utvrdio je tri glavne prijetnje koje predstavljaju opasnost za stabilnost Europe. Među njima su:

  • nova geopolitička situacija: sve samouvjerenija Kina, agresivna politika Rusije prema Ukrajini i drugim susjednim zemljama, ratovi, teror i anarhija na Bliskom istoku i u Africi (pri čemu vodeću ulogu ima radikalni Islam), kao i „zabrinjavajuće izjave” nove američke administracije našu budućnost čine vrlo nepredvidljivom
  • unutarnja situacija: porast nacionalističkog i sve ksenofobnijeg sentimenta u samom EU-u
  • stanje svijesti proeuropskih elita: sve manja izražena vjera u političku integraciju, prepuštanje populističkim argumentima i sumnja u temeljne vrijednosti liberalne demokracije.

Predsjednik Donald Tusk u pismu je pozvao čelnike da i dalje budu ujedinjeni.

„Mora biti sasvim jasno da raspad Europske unije neće dovesti do obnove neke mitske posvemašnje suverenosti njezinih država članica, već do stvarne i realne ovisnosti o svjetskim velesilama – Sjedinjenim Američkim Državama, Rusiji i Kini. Samo zajedno možemo biti u potpunosti neovisni”, izjavio je Tusk.

2016

13. prosinca

Vijeće usuglasilo pregovaračko stajalište o instrumentima trgovinske zaštite

Odbor stalnih predstavnika (Coreper) usuglasio je pregovaračko stajalište Vijeća o prijedlogu modernizacije instrumenata trgovinske zaštite EU-a.

Prijedlogom uredbe mijenjaju se trenutačne antidampinške i antisubvencijske uredbe kako bi se bolje odgovorilo na nepoštene trgovinske prakse. Cilj je proizvođače iz EU-a zaštititi od štete koju im nanosi nelojalna konkurencija, uz osiguravanje slobodne i poštene trgovine.

7. prosinca

Dogovor o sustavnim kontrolama na vanjskim granicama

Odbor stalnih predstavnika (Coreper) potvrdio je kompromisni tekst dogovoren s Europskim parlamentom o izmjeni Zakonika o schengenskim granicama s ciljem pooštravanja kontrola na vanjskim granicama pregledima relevantnih baza podataka.

7. prosinca

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu ustrojila pričuvu za brzu reakciju

Pričuva za brzu reakciju sastoji se od 1500 službenika iz država članica EU-a i zemalja pridruženih Schengenu. Oni će u kriznoj situaciji biti odmah stavljeni na raspolaganje Frontexu, koji ih može rasporediti u roku od pet radnih dana.

6. prosinca

Vijeće postiglo dogovor o produljenju trajanja Europskog fonda za strateška ulaganja

Vijeće je postiglo dogovor o stajalištu u vezi s prijedlogom o produljenju trajanja Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), vodeće inicijative EU-a u okviru Plana ulaganja za Europu.

Dogovoreni kompromis obuhvaća produljenje EFSU-a u smislu njegova trajanja i jačanje u smislu financijske sposobnosti, mobiliziranjem najmanje pola bilijuna eura u ulaganjima do 2020. Njime se također uvodi niz operativnih poboljšanja kako bi se u obzir uzela iskustva stečena tijekom prve godine provedbe.

6. prosinca

Zajednički prijedlozi za provedbu zajedničke izjave EU-a i NATO-a

Vijeće je usvojilo zaključke o provedbi zajedničke izjave EU-a i NATO-a, kojima se potvrđuje 40 prijedloga u sedam područja. Te je prijedloge istog dana potvrdilo i Sjevernoatlantsko vijeće.

14. studenoga

Provedbeni plan o sigurnosti i obrani

Ministri vanjskih poslova i ministri obrane zemalja članica EU-a raspravljali su o provedbenom planu o sigurnosti i obrani u okviru globalne strategije EU-a. Utvrdili su razinu ambicije i daljnje korake u budućem razvoju sigurnosne i obrambene politike EU-a.

30. listopada

Potpisivanje CETA-e

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, predsjednik Europske Komisije Jean-Claude Juncker i kanadski premijer Justin Trudeau susreli su se u Bruxellesu na 16. sastanku na vrhu EU-a i Kanade. Potpisali su Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum EU-a i Kanade (CETA) i Sporazum o strateškom partnerstvu (SPA) te dali zajedničku izjavu o partnerstvu EU-a i Kanade.

20. i 21. listopada

Europsko vijeće, 20. i 21. listopada 2016.

Čelnici su ocijenili trenutačno stanje u vezi s Planom iz Bratislave. Premijer Fico izvijestio ih je o dosadašnjim rezultatima, među ostalim o ratifikaciji Pariškog sporazuma te uspostavi europske granične i obalne straže.

6. listopada

Uspostavljanje Europske agencije za graničnu i obalnu stražu

Europska agencija za graničnu i obalnu stražu službeno je uspostavljena 6. listopada 2016. Agencija je uspostavljena na graničnom prijelazu Kapitan Andreevo na bugarskoj vanjskoj granici s Turskom.

„Drastično mijenjamo situaciju na svojim vanjskim granicama. To je konkretan ishod zajedničkih obveza preuzetih u okviru Plana iz Bratislave, ali i odraz jedinstva među državama članicama”, izjavio je predsjednik slovačke vlade i obnašatelj dužnosti predsjednika rotirajućeg predsjedništva Vijeća Robert Fico. „To će nam pomoći da se vratimo Schengenu.”, dodao je.

Europska agencija za graničnu i obalnu stražu pomno će pratiti vanjske granice EU-a i surađivati s državama članicama kako bi se potencijalne sigurnosne prijetnje vanjskim granicama EU-a brzo uočile i uklonile.

5. listopada

EU ratificirao Pariški sporazum

EU je službeno ratificirao Pariški sporazum, čime je ujedno pokrenuto njegovo stupanje na snagu. Predstavnici predsjedništva Vijeća i Europske komisije položili su službene dokumente za ratifikaciju kod glavnog tajnika UN-a.

Sporazum stupa na snagu 30 dana nakon što ga ratificira barem 55 zemalja koje su odgovorne za barem 55 % globalnih emisija stakleničkih plinova. Taj je prag ostvaren nakon što su ga ratificirali EU i sedam njegovih država članica.

Stupanje na snagu provest će se prije početka Konferencije o klimatskim promjenama u Marrakechu koja će se održati od 7. do 18. studenoga 2016.

16. rujna

Sastanak na vrhu u Bratislavi 16. rujna 2016.

Šefovi država ili vlada 27 država članica EU-a sastali su se u Bratislavi kako bi započeli proces političkog promišljanja o daljnjem razvoju EU-a s 27 zemalja članica.

Čelnici su se usuglasili o Izjavi iz Bratislave i Planu iz Bratislave u kojima su utvrđeni ciljevi za predstojeće mjesece:

  • ponovna uspostava potpune kontrole nad vanjskim granicama
  • osiguravanje unutarnje sigurnosti i borba protiv terorizma
  • jačanje suradnje EU-a u području vanjske sigurnosti i obrane
  • jačanje jedinstvenog tržišta i pružanje boljih mogućnosti mladim Europljanima.

18. kolovoza – 15. rujna

Savjetovanje prije sastanka na vrhu u Bratislavi

Predsjednik Tusk savjetovao se u kolovozu i rujnu 2016. sa svim čelnicima EU-a prije sastanka u Bratislavi.

„Nema sumnje da su tri glavna izazova nekontrolirane nezakonite migracije, terorizam i strah od globalizacije”, izjavio je predsjednik Tusk uoči sastanka s predsjednikom švedske vlade Stefanom Löfvenom u Stockholmu. „Moj je cilj da se u Bratislavi složimo oko glavnih prioriteta i onoga što za njih moramo poduzeti u nekoliko sljedećih mjeseci.”

Osim toga, predsjednik Tusk 8. rujna otputovao je u London kako bi razmijenio mišljenja s britanskom premijerkom Theresom May.

29. lipnja

Na neformalnom sastanku 27 čelnika raspravljalo se o daljnjim koracima nakon referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini 23. lipnja 2016.

„Odlučni smo da ostanemo ujedinjeni i da u okviru EU-a radimo na rješavanju izazova 21. stoljeća i pronalasku rješenjâ koja su u interesu svojih naroda i stanovništva.”, izjavili su u zajedničkoj izjavi.

Čelnici su postigli dogovor o sljedećim načelima:

  • pregovore s Ujedinjenom Kraljevinom nemoguće je započeti prije zaprimanja obavijesti iz članka 50.
  • Ujedinjena Kraljevina trebala bi ubuduće biti bliski partner EU-a
  • sporazumi će se morati temeljiti na ravnoteži između prava i obveza
  • pristup jedinstvenom tržištu iziskuje prihvaćanje svih četiriju sloboda.

Dogovoreno je da će se 27 čelnika ponovno sastati u rujnu 2016. kako bi nastavili razgovore o budućnosti EU-a.