Kako funkcionira europski semestar

Semestar ima jasan raspored prema kojemu države članice primaju savjete na razini EU-a (ƒ„smjernice”) te potom podnose svoje planove politika („nacionalne programe reformi” i „programe stabilnosti ili konvergencije”) koji se ocjenjuju na razini EU-a.

Nakon ocjene tih planova države članice dobivaju individualne preporuke („preporuke za pojedinu zemlju”) za svoje nacionalne proračunske politike i politike reformi. Od država članica očekuje se da te preporuke uzmu u obzir pri izradi svojih proračuna za sljedeću godinu i pri donošenju odluka u vezi sa svojom gospodarskom politikom, politikama zapošljavanja i obrazovanja te drugim politikama.

Ako je potrebno, dobivaju i preporuke za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža.

Pripremna faza: analiza situacije i praćenje rezultata prethodne godine

Studeni i prosinac

Komisija objavljuje godišnji pregled rasta i izvješće o mehanizmu upozoravanja za narednu godinu. Predlaže i nacrt preporuke Vijeća o ekonomskoj politici europodručja.

Godišnji pregled rasta sadrži stajalište Komisije o prioritetima politike EU-a za iduću godinu. Države članice pozvane su da ih uzmu u obzir pri izradi svojih gospodarskih politika za sljedeću godinu.

Izvješće o mehanizmu upozoravanja pregled je makroekonomskog razvoja u pojedinim državama članicama EU-a.

Na temelju tog izvješća Komisija može odlučiti provesti dubinsku analizu stanja u zemljama u kojima se rizik od potencijalnih makroekonomskih neravnoteža ocjenjuje visokim.

Takvi pregledi pomažu da se utvrdi postoje li potencijalne makroekonomske neravnoteže te, ako postoje, koja je točno njihova priroda i opseg. Osim toga, oni Komisiji omogućuju da državama članicama izda preporuke za politike.

U nacrtu preporuke Vijeća o ekonomskoj politici europodručja države članice europodručja pozivaju se na provedbu posebnih politika koje se na njih odnose jer su članice europodručja. Cilj je postizanje bolje integracije europodručja i nacionalne dimenzije gospodarskog upravljanja EU-a.

Prva faza: političke smjernice na razini EU-a

Siječanj i veljača

Vijeće EU-a raspravlja o godišnjem pregledu rasta, utvrđuje cjelokupne smjernice za politike i donosi zaključke.

Također raspravlja o nacrtu preporuke Vijeća o ekonomskoj politici europodručja i o njemu raspravlja te ga, prema potrebi, mijenja.

Budući da semestar utječe na čitav niz politika, o njemu raspravljaju različiti sastavi Vijeća EU-a.

Europski parlament također raspravlja o godišnjem pregledu rasta i može objaviti izvješće o vlastitoj inicijativi. Izdaje i mišljenje o smjernicama za zapošljavanje.

Parlament je u semestar uključen i putem gospodarskog dijaloga. Europski parlament može na raspravu o pitanjima povezanima s europskim semestrom pozvati predsjednika Vijeća, Komisije i, prema potrebi, predsjednika Europskog vijeća ili predsjednika Euroskupine. Pojedine države članice također mogu dobiti priliku da sudjeluju u razmjeni mišljenja.

Ožujak

Komisija objavljuje izvješća po zemljama za sve države članice koje sudjeluju u europskom semestru. Izvješća po zemljama uključuju dubinske analize makroekonomskih neravnoteža za one države članice u kojima je rizik od takvih neravnoteža ocijenjen kao visok.

Na temelju tih analiza Komisija može sastaviti preporuke za države članice u svrhu ispravljanja utvrđenih neravnoteža. Te se preporuke mogu izdati istodobno s objavom dubinske analize ili kasnije, zajedno s drugim preporukama za pojedine zemlje.

Europsko vijeće određuje smjernice politike na temelju godišnjeg pregleda rasta te analiza i zaključaka Vijeća EU-a.

Od država članica traži se da te smjernice i nalaze iz izvješća po zemljama uzmu u obzir prilikom pripreme svojih nacionalnih programa stabilnosti ili konvergencije te nacionalnih programa reformi. U programima su predstavljene proračunske politike i politike promicanja rasta i konkurentnosti država članica.

Druga faza: posebni ciljevi, politike i planovi za svaku zemlju

Travanj

Države članice predaju svoje planove politika:

  • programe stabilnosti i konvergencije u kojima su predstavljeni srednjoročni proračunski ciljevi država članica i
  • nacionalne programe reformi u kojima su predstavljeni planovi strukturnih reformi država članica, s težištem na promicanju rasta i zapošljavanja.

Od država članica očekuje se da te programe predaju do 15. travnja, a najkasnije do kraja travnja.

Svibanj

Europska komisija ocjenjuje nacionalne planove politika i predstavlja nacrt preporuka za pojedine zemlje.

Lipanj

Vijeće EU-a raspravlja o predloženim preporukama za pojedine zemlje i dogovara njihove konačne verzije.

Europsko vijeće ih nakon toga odobrava.

Srpanj

Vijeće EU-a donosi preporuke za pojedine zemlje, a od država članica traži se da ih provedu.

Treća faza: provedba

Od srpnja do kraja godine

Tijekom preostalih šest mjeseci u godini, koji se ponekad nazivaju „nacionalni semestar”, države članice navedene preporuke uzimaju u obzir prilikom sastavljanja nacionalnih proračuna za iduću godinu.

Države članice europodručja svoje nacrte proračunskih planova moraju predati Komisiji i Euroskupini do sredine listopada.

Države članice krajem godine donose svoje nacionalne proračune.

Početak sljedećeg ciklusa

Ciklus ponovno počinje krajem godine, kada Komisija u godišnjem pregledu rasta za sljedeću godinu predstavlja pregled gospodarskog stanja.

Komisija počinje proučavati napredak koji su pojedine zemlje postigle u provedbi preporuka.