Terorizam nije nova pojava u Europi. On je prijetnja našoj sigurnosti, vrijednostima naših demokratskih društava i pravima i slobodama europskih građana. Od 2009. do 2013. u državama članicama EU-a bilo je 1010 neuspjelih, onemogućenih ili izvršenih napada u kojima je poginulo 38 osoba. Povrh toga, terorističke skupine diljem svijeta otele su ili ubile više europskih građana. Čini se da će i u sljedećim godinama biti prisutna pojava boraca iz Europe koji putuju na različite lokacije kako bi sudjelovali u džihadu, kao i prijetnja sigurnosti koja oni mogu biti u EU-u po povratku.

S obzirom da te prijetnje ne poznaju granice, mora ih se suzbijati i na nacionalnoj i na međunarodnoj razini.

Strategija EU-a

Cilj je strategije EU-a za borbu protiv terorizma globalna borba protiv terorizma, uz poštovanje ljudskih prava, te stvaranje sigurnije Europe, uz omogućavanje njezinim građanima da žive na području na kojem vladaju sloboda, sigurnost i pravda.

Države članice Europske unije predane su zajedničkoj borbi protiv terorizma i pružanju najbolje moguće zaštite svojim građanima. Vijeće je u tu svrhu 2005. usvojilo strategiju EU-a za borbu protiv terorizma. 

Strategija je usmjerena na četiri glavna stupa djelovanja: prevenciju, zaštitu, progon i odgovor. Kroz te se stupove u strategiji prepoznaje važnost suradnje s trećim zemljama i međunarodnim institucijama.

Prevencija

Jedan od prioriteta u području borbe protiv terorizma jest utvrđivanje i rješavanje čimbenika koji doprinose radikalizaciji, kao i procesa kojima se pojedinci novače za izvođenje terorističkih djela. U tu je svrhu Vijeće usvojilo strategiju EU-a za borbu protiv radikalizacije i novačenja terorista. U svjetlu novih trendova kao što su pojava izoliranih pojedinaca i stranih boraca ili sve veći potencijal društvenih medija u mobilizaciji i komunikaciji Vijeće je u lipnju 2014. usvojilo reviziju navedene strategije.

U prosincu 2014. ministri pravosuđa i unutarnjih poslova donijeli su niz smjernica za revidiranu strategiju EU-a protiv radikalizacije i novačenja. Tim se smjernicama utvrđuje niz mjera koje trebaju provesti EU i države članice.

Zaštita

Drugi prioritet strategije EU-a za borbu protiv terorizma jest zaštita građana i infrastrukture te smanjenje izloženosti napadima. To obuhvaća zaštitu vanjskih granica, unapređenje sigurnosti prometa, zaštitu strateških ciljeva i smanjenje izloženosti kritične infrastrukture. U tom području EU trenutačno radi na zakonodavstvu kojim bi se regulirala uporaba podataka iz registra putnika za potrebe izvršavanja zakonodavstva.

Progon

EU radi na smanjivanju sposobnosti terorista da planiraju i da se organiziraju te na njihovu izvođenju pred sud. Za postizanje tih ciljeva EU se usredotočio na jačanje nacionalnih sposobnosti, poboljšanje praktične suradnje i razmjenu informacija između policije i pravosudnih tijela (posebno putem Europola i Eurojusta), borbu protiv financiranja terorizma te lišavanje terorista sredstava kojima izvršavaju napade i komuniciraju.

Vijeće i Europski parlament usvojili su u svibnju 2015. nova pravila za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma.

Odgovor

Četvrti cilj strategije EU-a za borbu protiv terorizma priprema je, u duhu solidarnosti, za upravljanje i smanjenje posljedica terorističkog napada. Taj cilj postiže se jačanjem sposobnosti bavljenja posljedicama, koordinacije odgovora te zadovoljavanja potreba žrtava. Među prioritetima u tom području razvoj je aranžmana EU-a za koordinaciju odgovora na krize, revizija mehanizma za civilnu zaštitu, razvoj procjene rizika ili razmjena najbolje prakse u pružanju pomoći žrtvama terorizma.

Prioriteti posljednjih godina obuhvaćali su:

  • utvrđivanje aranžmana za EU-ovu provedbu klauzule solidarnosti odlukom Vijeća donesenom u lipnju 2014.
  • preispitivanje aranžmana EU-a za koordinaciju hitnih i kriznih situacija, koji su u lipnju 2013. zamijenjeni integriranim aranžmanima EU-a za politički odgovor na krize (IPCR)
  • preispitivanje zakonodavstva EU-a o civilnoj zaštiti krajem 2013.

Suradnja s međunarodnim partnerima

Sigurnost Europske unije usko je povezana s događajima u drugim zemljama, posebno u susjednim zemljama, te stoga strategija EU-a za borbu protiv terorizma mora biti na svjetskoj razini.

 U strateškim smjernicama za pravosuđe i unutarnje poslove usvojenima u lipnju 2014. Europsko vijeće pozvalo je na uspostavu djelotvorne protuterorističke politike koja objedinjuje unutarnje i vanjske aspekte. Šefovi država i vlada naglasili su 12. veljače 2015. da je za EU važna intenzivnija suradnja s trećim zemljama na pitanjima sigurnosti i borbe protiv terorizma.

U odnosima između EU-a i trećih zemalja borba protiv terorizma prisutna je na mnogo načina; putem političkog dijaloga na visokoj razini, donošenja klauzula i sporazuma o suradnji ili specifičnih projekata pomoći i izgradnje kapaciteta sa strateški važnim zemljama. U borbi protiv terorizma EU surađuje sa zemljama zapadnog Balkana, Sahela, sjeverne Afrike, Bliskog istoka, Roga Afrike, Sjeverne Amerike i Azije.

Suradnja sa SAD-om temeljna je sastavnica strategije EU-a. Posljednjih godina postignuti su sporazumi o suradnji u područjima kao što su financiranje terorizma, prijevoz i granice, uzajamna pravna pomoć ili izručenja. Vlasti SAD-a sve više i sve bliže surađuju s Europolom i Eurojustom.

Još jedan važan dio vanjske dimenzije borbe protiv terorizma bliska je suradnja s drugim međunarodnim i regionalnim organizacijama u postizanju međunarodnog konsenzusa i promicanju međunarodnih standarda za borbu protiv terorizma. Europska unija surađuje s međunarodnim organizacijama, između ostalih s UN-om i Globalnim forumom za borbu protiv terorizma, i regionalnim organizacijama poput Vijeća Europe, OESS-a, Lige arapskih država ili Organizacije islamske suradnje.

U sklopu svoje suradnje s UN-om i slijedom niza rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a, EU je donio određene mjere ograničavanja protiv osoba ili subjekata povezanih s mrežom Al-Qaida.