Odgovor na strane terorističke borce i nedavne terorističke napade u Europi

Kronologija: strani teroristički borci i nedavni teroristički napadi u Europi

22.6.2017.

Čelnici EU-a ponovno potvrdili svoju predanost suradnji na razini EU-a

9.6.2017.

Vijeće ažuriralo smjernice za borbu protiv radikalizacije i novačenja terorista

27.3.2017.

Zaključci Vijeća o Akcijskom planu Komisije o krivotvorenju putnih isprava

7.3.2017.

Vijeće donijelo direktivu o suzbijanju terorizma

7.3.2017.

Vijeće donijelo uredbu o jačanju kontrola na vanjskim granicama

Prijetnja koju predstavljaju Europljani koji su radikalizirani, a od kojih mnogi također putuju u inozemstvo kako bi se tamo borili, vjerojatno će se nastaviti u predstojećim godinama. Za djelotvoran odgovor na ta pitanja potrebni su sveobuhvatan pristup i dugoročna predanost.

Primarnu odgovornost u borbi protiv terorizma snose države članice. Ipak, EU može i trebao bi osigurati pomoć u odgovoru na prekograničnu narav te prijetnje.

Uloga Vijeća

Pitanja radikalizacije i stranih terorističkih boraca na dnevnom redu sastanaka Vijeća EU-a i Europskog vijeća redovito se pojavljuju još od početka 2013. Ta su tijela osmislila sveobuhvatan odgovor koji uključuje i unutarnje i vanjsko djelovanje.

Nakon terorističkih napada u Parizu u siječnju 2015. Europska unija odlučila je pojačati svoj odgovor i ubrzati provedbu dogovorenih mjera. Čelnici EU-a 12. veljače održali su raspravu o daljnjim koracima i postigli dogovor o izjavi koju će u svom radu u predstojećim mjesecima slijediti EU i države članice. U toj izjavi poziva se na donošenje posebnih mjera usmjerenih na tri područja djelovanja:

  • jamčenje sigurnosti građana
  • sprečavanje radikalizacije i očuvanje vrijednosti
  • suradnju s međunarodnim partnerima.

Izjava čelnika EU-a temelji se na radu ministara unutarnjih poslova, pravosuđa, gospodarstva i vanjskih poslova tijekom prethodnih mjeseci.

Šefovi država i vlada EU-a napomenuli su u prosincu 2015. da je potpuna provedba mjera navedenih u izjavi i dalje prioritet.

Prekretnice u jačanju sigurnosti EU-a

Poboljšanje nadzora nad vatrenim oružjem

Vijeće je 25. travnja 2017. donijelo direktivu o nadzoru nabave i posjedovanja oružja. Cilj je direktive poboljšati postojeće zakonodavstvo nakon najnovijih terorističkih napada u Europi.

Direktiva uključuje mjere za poboljšanje sljedivosti vatrenog oružja i sprečavanje ponovnog osposobljavanja ili prepravljanja vatrenog oružja. Sadrži i stroža pravila za nabavu i posjedovanje najopasnijeg vatrenog oružja.

Infografika – Za sigurniju Europu: razmjena informacija

Za sigurniju Europu: razmjena informacija

Kriminalizacija kaznenih djela terorizma

Vijeće je 7. ožujka 2017. donijelo direktivu o suzbijanju terorizma. Novim se pravilima jača pravni okvir EU-a za sprečavanje terorističkih napada i nastoje iznaći rješenja za pojavu stranih terorističkih boraca. Direktivom se kriminaliziraju djela poput pohađanja obuke ili putovanja u terorističke svrhe te organizacije ili olakšavanja takvih putovanja.

Jačanje kontrola na vanjskim granicama

Vijeće je 7. ožujka 2017. donijelo i uredbu o izmjeni Zakonika o schengenskim granicama s ciljem jačanja kontrola na vanjskim granicama provjerom u relevantnim baza podataka. Tom se izmjenom države članice obvezuje na provedbu sustavnih kontrola pregledima relevantnih baza podataka nad svim osobama koje prelaze vanjske granice.

Novi povjerenik za sigurnosnu uniju

Vijeće je uz zajedničku suglasnost s predsjednikom Komisije Jean-Claudeom Junckerom 19. rujna 2016. imenovalo Juliana Kinga novim povjerenikom za sigurnosnu uniju. U okviru tog novog portfelja povjerenik će podupirati provedbu Europskog programa sigurnosti.

Infografika – Making Europe more secure: connecting databases

Making Europe more secure: connecting databases

Poboljšanje razmjene informacija

Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 18. prosinca 2015. pozvalo na hitno poboljšanje interoperabilnosti informacijskih sustava. Ministri su 10. lipnja 2016. podržali plan za pojačanu razmjenu informacija i upravljanje informacijama, uključujući interoperabilna rješenja.

Vijeće je 9. lipnja 2017. usvojilo zaključke o poboljšanju razmjene informacija i osiguravanju interoperabilnosti informacijskih sustava EU-a. Ti se zaključci nadovezuju na završno izvješće skupine stručnjaka na visokoj razini za informacijske sustave i interoperabilnost koju je Komisija osnovala 2016.

Europski centar za borbu protiv terorizma

U siječnju 2016. na temelju odluke Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove od 20. studenoga 2015. uspostavljen je Europski centar za borbu protiv terorizma (ECTC). To je platforma putem koje države članice mogu pojačati razmjenu informacija i operativnu suradnju u pogledu praćenja i istraživanja stranih terorističkih boraca, trgovanja nezakonitim vatrenim oružjem i financiranja terorizma.

Borba protiv ekstremizma na internetu

Vijeće je u ožujku 2015. ovlastilo Europol da osnuje posebnu jedinicu za borbu protiv terorističke propagande na internetu. Jedinica EU-a za rad u vezi s prijavljenim internetskim sadržajima (EU IRU) osnovana je u srpnju 2015. Cilj joj je, među ostalim, utvrđivati terorističke i nasilne ekstremističke sadržaje na internetu i savjetovati države članice o tom pitanju.

Na sastanku Europskog vijeća u lipnju 2017. čelnici EU-a pozvali su industriju da pomogne u borbi protiv terorizma i kriminala na internetu. Čelnici od industrije očekuju da uspostavi industrijski forum i poboljša automatsko otkrivanje i uklanjanje sadržaja povezanih s terorizmom. To bi, prema potrebi, trebalo dopuniti relevantnim zakonodavnim mjerama na razini EU-a.

Jačanje suradnje s trećim zemljama

Vijeće je u veljači 2015. odlučilo pojačati vanjsko djelovanje u borbi protiv terorizma, posebno na Sredozemlju, na Bliskom istoku, u sjevernoj Africi, u Zaljevu i Sahelu:

  • pojačat će se suradnja s ključnim partnerima
  • pokrenut će se novi projekti za potporu izgradnji kapaciteta
  • pooštrit će se djelovanje u borbi protiv radikalizacije i nasilnog ekstremizma.

Vijeće je u listopadu 2014. usvojilo strategiju EU-a protiv terorizma i stranih boraca, posebno u Siriji i Iraku. U toj strategiji navodi se nekoliko prioritetnih područja, uključujući poboljšanje suradnje s trećim zemljama kako bi se otkrile mreže novačenja i strani borci.