Grčka: treći program gospodarske prilagodbe

Kronologija

20.7.2017.

MMF načelno odobrio stand-by aranžman za Grčku u iznosu od 1,6 milijardi eura

7.7.2017.

Upravno vijeće ESM-a odobrilo tranšu kredita u iznosu od 8,5 milijardi eura za Grčku

15.6.2017.

Euroskupina završila rasprave o drugom preispitivanju programa

22.5.2017.

Euroskupina je pozdravila napredak i započela raspravu o održivosti duga

7.4.2017.

Dogovor o glavnim elementima reformi politike

Treći program gospodarske prilagodbe za Grčku započeo je 19. kolovoza 2015. i planirano je da traje do 20. kolovoza 2018.

Financijska pomoć u iznosu do 86 milijardi eura u okviru programa pruža se Europskim stabilizacijskim mehanizmom (ESM).

Među uvjete za dobivanje financijske pomoći spada niz mjera i reformi za koje se Grčka obvezala da će ih provesti kako bi riješila trenutačne gospodarske izazove.

Opći je cilj programa osigurati povratak održivom gospodarskom rastu u Grčkoj.

Pregled

Grčka je 8. srpnja 2015 podnijela službeni zahtjev za potporu za stabilnost u obliku državnog zajma od ESM-a. Zahtjev je podnijela kako bi ispunila dužničke obveze i zajamčila stabilnost financijskog sustava.

Vijeće guvernera ESM-a 8. srpnja 2015. Europskoj komisiji dodijelio je zadaću da procijeni postojanje rizikâ za financijsku stabilnost europodručja, održivost duga Grčke te njezine moguće potrebe za financiranjem. Tu je procjenu potrebno provesti prije početka pregovora o programu.

Nakon procjene Europske komisije provedene u suradnji s Europskom središnjom bankom i objavljene 10. srpnja 2015., Vijeće guvernera ESM-a složilo se da pregovori o novom programu financijske pomoći za Grčku mogu početi.

Održivost duga

U analizi održivosti duga Grčke, koju je provela Europska komisija u suradnji s Europskom središnjom bankom, zaključeno je da se održivost duga može postići dalekosežnim i vjerodostojnim programom reformi te dodatnim mjerama u vezi s dugom bez nominalnih smanjenja.

U skladu s izjavom sa sastanka na vrhu država europodručja od 12. srpnja, Euroskupina je 14. kolovoza 2015. potvrdila da je spremna razmotriti moguće dodatne mjere kako bi se osiguralo da grčke bruto potrebe za financiranjem ostanu na održivoj razini. Te bi mjere mogle uključivati moguća dulja razdoblja odgode početka otplate i dulje rokove otplate i bit će uvjetovane potpunom provedbom mjera dogovorenih u okviru programa.

Na sastanku 24. svibnja 2016. Euroskupina je postigla dogovor o nizu mjera čiji je cilj osigurati održivost grčkog javnog duga. Mjere su podijeljene na kratkoročne, srednjoročne i dugoročne. Neke će se primjenjivati za trajanja programa, a druge tek nakon njegova uspješna završetka. Područje primjene potonje skupine mjera utvrdit će se na temelju ažurirane analize održivosti duga.

Euroskupina je 5. prosinca 2016. potvrdila cijeli niz kratkoročnih mjera otpisa duga za Grčku. Te mjere imat će znatan pozitivan utjecaj na održivost grčkog javnog duga. One uključuju:

  • izravnavanje grčkog profila otplate u okviru trenutačnog ponderiranog prosječnog dospijeća zajmova koji iznosi do 32,5 godina
  • smanjenje rizika povezanog s kamatnim stopama uporabom strategije financiranja EFSF-a i ESM-a bez stvaranja dodatnih troškova za zemlje koje su ranije sudjelovale u programima
  • odricanje od povećanja kamatne marže za 2017. u vezi s tranšom otkupa duga drugog programa Grčke.

Upravno vijeće ESM-a i upravno vijeće EFSF-a 23. siječnja 2017. formalno su usvojili mjere i omogućili njihovu provedbu.

Prethodne mjere

Nakon dovršetka procjene rizika, potreba za financiranjem i održivosti duga čelnici zemalja europodručja 13. srpnja 2015. postigli su dogovor s Grčkom o nizu prethodnih mjera koje je bilo potrebno provesti kako bi započeli pregovori o uvjetima koje treba utvrditi u memorandumu o razumijevanju.

Dogovorene prethodne mjere uključivale su:

  • mjere reforme PDV-a i mirovinske reforme
  • prenošenje direktive o oporavku i sanaciji banaka (pravila bankovne unije)
  • očuvanje neovisnosti grčkog tijela za statistiku (ELSTAT)
  • donošenje zakona o parničnom postupku.

Navedene prethodne mjere Grčka je provela do 14. kolovoza 2015.

Euroskupina je 16. srpnja 2015. postigla dogovor o početku pregovora o novom programu, a Vijeće guvernera ESM-a 17. srpnja 2015. načelno je odlučilo Grčkoj odobriti potporu za stabilnost.

Memorandum o razumijevanju

Vijeće guvernera ESM-a 19. kolovoza 2015. odobrilo je memorandum o razumijevanju u kojem se utvrđuju politike reformi za koje se od Grčke očekuje da ih u potpunosti ispuni, nakon što su ga države članice ESM-a odobrile u skladu sa svojim nacionalnim postupcima.

Istog dana Vijeće guvernera odobrilo je i ugovor o zajmu (poznat kao Glavni sporazum o financijskoj pomoći).

U lipnju 2016., tijekom prvog preispitivanja programa, potpisan je dodatni memorandum o razumijevanju. Njime su ažurirani uvjeti do trećeg tromjesečja 2017. utvrđivanjem očekivanih rezultata u područjima izvornog memoranduma o razumijevanju.

Program Grčke: ključne točke

Reforme dogovorene u memorandumu o razumijevanju mogu se svrstati u četiri glavna područja:

  • obnovu fiskalne održivosti
  • očuvanje financijske stabilnosti
  • provedbu reformi kojima se potiče rast i stvaranje radnih mjesta
  • modernizaciju državnog sektora.

Grčka se, među ostalim dogovorenim uvjetima, obvezala u potpunosti iskoristiti dostupnu tehničku pomoć EU-a u oblikovanju tih reformi. Takvu tehničku pomoć koordinira nova Služba za potporu strukturnim reformama (SRSS) Europske komisije.

Obnova fiskalne održivosti

Što je primarni suficit?

Smatra se da je vlada postigla primarni suficit ako je njezin tekući prihod veći od tekuće potrošnje (osim kamate na dug). Postojanje primarnih suficita tijekom srednjoročnog razdoblja omogućuje smanjenje javnog duga i obnovu fiskalne održivosti, što je nužno za povratak održivom gospodarskom rastu.

Od Grčke se očekuje da postigne srednjoročni primarni suficit od 3,5 % BDP-a. To treba postići prvenstveno:

  • fiskalnim reformama, uključujući reforme sustava PDV-a i mirovinskog sustava, uz potporu ambicioznog programa za jačanje porezne discipline i upravljanja javnim financijama
  • borbom protiv porezne utaje uz istodobno osiguravanje odgovarajuće zaštite ranjivih skupina.

Dogovoreni fiskalni plan prilagodbe u svrhu postizanja primarnog suficita jest sljedeći:

  • –0,25 % u 2015.
  • 0,5 % u 2016.
  • 1,75 % u 2017.
  • 3,5 % u 2018.

Očuvanje financijske stabilnosti

Od Grčke se očekuje da poduzme mjere kako bi svoj financijski sektor postavila na snažne temelje.

Uvjeti dogovoreni u memorandumu o razumijevanju uključuju:

  • rješavanje nenaplativih kredita u bankovnom sektoru
  • dokapitalizaciju banaka
  • jačanje upravljanja Grčkim fondom za financijsku stabilnost (HFSF) kao i bankama.

Dokapitalizacija banaka

Europska središnja banka ujesen 2015. provela je sveobuhvatnu procjenu i procjenu kvalitete imovine velikih grčkih banaka. Nakon procjene obuhvaćene banke dokapitalizirane su kako je dogovoreno u izjavi Euroskupine od 14. kolovoza 2015.

U tu su svrhu Grčkom fondu za financijsku stabilnost iz Europskog stabilizacijskog mehanizma isplaćene 5,4 milijarde eura kako bi se dopunio privatni kapital koji su prikupile banke, u skladu s potrebnim odlukama Europske komisije o državnim potporama.

Rast, konkurentnost i ulaganja

Od Grčke se očekuje da osmisli i provede širok spektar reformi kojima se potiču povećani rast, konkurentnost i ulaganja. Reforme se očekuju prije svega na tržištima rada i tržištima proizvoda, među ostalim na energetskim tržištima. Reformama bi se trebala zajamčiti potpuna usklađenost sa zahtjevima EU-a i cilj bi im trebao biti približavanje najboljoj europskoj praksi.

Očekuje se da se reformama tržišta rada preispitaju okviri kolektivnog pregovaranja i određivanja plaća, industrijske akcije i kolektivnog otpuštanja. Jedan od prioriteta trebao bi biti i rješavanje problema neprijavljenog rada.

Program privatizacije

Od Grčke se očekuje i da provede program privatizacije, kao i politike kojima se podupiru ulaganja. Grčke vlasti obvezale su se donijeti zakonodavstvo kako bi se osigurala transparentna privatizacija.

Osim toga, uvjeti programa uključuju i obvezu osnivanja neovisnog fonda kojim će upravljati grčke vlasti pod nadzorom relevantnih institucija EU-a. Zadaća je fonda privatizirati neovisno procijenjenu grčku državnu imovinu.

Prema izjavi sa sastanka na vrhu država europodručja od 12. srpnja 2015. sredstva koja se planiraju prikupiti programom privatizacije upotrijebit će se za:

  • otplatu dokapitalizacije banaka i druge imovine
  • smanjenje udjela grčkog duga u BDP-u
  • ulaganja.

Modernizacija državne i javne uprave

Modernizacija državne i javne uprave jedan je od ključnih prioriteta programa. Posebno važan cilj jest povećati učinkovitost javnog sektora u dostavljanju osnovnih javnih dobara i usluga.

U program su uključene mjere za poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava i jačanje borbe protiv korupcije. Njime se također zahtijeva poboljšanje institucionalne i operativne neovisnosti nacionalnih institucija poput upravljanja prihodima i statističkog tijela (ELSTAT).

Financijska pomoć u okviru programa

Europski stabilizacijski mehanizam spreman je pružiti financijsku pomoć u iznosu do 86 milijardi eura. ESM prikuplja sredstva na financijskim tržištima i zatim pruža zajmove grčkoj vladi.

Novim programom za Grčku Međunarodnog monetarnog fonda smanjio bi se iznos potreban od ESM-a.

Osim toga, iznos financijske pomoći potreban za Grčku mogao bi se smanjiti ako bi zemlja ponovno dobila pristup zaduživanju na financijskim tržištima tijekom provedbe programa. Na iznos će također utjecati uspjeh mjera reformi koje provodi Grčka, među ostalim privatizacija državne imovine.

Potpora u okviru Mehanizma za europsku financijsku stabilnost (MEFS)

Tijekom pregovora o novom programu MEFS-om je u srpnju 2015. Grčkoj osiguran zajam za premošćivanje od 7 milijardi eura.

Zajam je otplaćen kada je počeo program ESM-a i bio je uključen u ukupan iznos od 86 milijardi eura namijenjen programu ESM-a.

Isplata financijske pomoći

Financijska pomoć za Grčku isplaćuje se u odvojenim tranšama koje su dalje podijeljene u podtranše i obroke.

Oslobađanje svakog obroka ovisi o uspješnoj provedbi dogovorenih uvjeta.

Prva tranša u sklopu programa ESM-a iznosi 26 milijardi eura. Oslobođena je nakon što ju je Vijeće guvernera ESM-a odobrilo 19. kolovoza 2015., a Grčkoj je isplaćen ukupan iznos od 24,1 milijarde eura.

Euroskupina je 24. svibnja 2016. potvrdila dogovor o prvom preispitivanju programa postignut na tehničkoj razini, kojim se ESM-u utire put za isplatu druge tranše (10,3 milijardi eura) financijske pomoći u nekoliko obroka, nakon što ESM i države članice europodručja provedu odgovarajuće postupke odobravanja.

Europska komisija 9. lipnja 2016. objavila je izvješće o usklađenosti s memorandumom o razumijevanju u kontekstu prvog preispitivanja programa. U izvješću o usklađenosti, koje sadrži i ažuriranu analizu održivosti duga, navodi se pozitivna opća ocjena provedbe programa i mišljenje da će sljedeća isplata financijske pomoći za potrebe servisiranja duga i rješavanje nepodmirenih dospjelih dugovanja biti moguća.

Euroskupina i institucije 15. lipnja 2017. završile su raspravu o drugom preispitivanju programa, čime se otvara put za isplatu treće tranše pomoći u iznosu od 8,5 milijardi eura.

TranšaIznosDostupnost
Prva tranša26 milijardi euraOslobođena je nakon što je Vijeće guvernera ESM-a 19. kolovoza 2015. odobrilo financijsku pomoć.
Prva podtranša10 milijardi euraNamijenjena je dokapitalizaciji i sanaciji banaka. Postala je dostupna 23. studenoga 2015. U prosincu 2015. s odvojenog računa ESM-a oslobođena su sredstva u vrijednosti od 5,4 milijarde eura i doznačena Grčkom fondu za financijsku stabilnost (HFSF), u skladu s relevantnim odlukama Europske komisije o državnim potporama. Preostali iznos nije iskorišten.
Druga podtranša16 milijardi euraIsplaćena je u nekoliko obroka.
Druga podtranša, prvi obrok13 milijardi euraOslobođena je 20. kolovoza 2015.
Druga podtranša, drugi obrok2 milijarde euraOslobođena je 24. studenoga 2015., nakon uspješne provedbe prve skupine ključnih etapa.
Druga podtranša, treći obrok1 milijarda euraOslobođena je 23. prosinca 2015., nakon uspješne provedbe druge skupine ključnih etapa.
Druga tranša 10,3 milijarde eura Drugu tranšu odobrilo je Upravno vijeće ESM-a 17. lipnja 2016.
Druga tranša, prva podtranša 7,5 milijardi euraIsplatu je odobrilo Upravno vijeće ESM-a 17. lipnja 2016.
Druga tranša, druga podtranša 1,1 milijarda eura

Euroskupina je dala političko odobrenje 10. listopada 2016. Vijeće guvernera ESM-a odobrilo je isplatu 25. listopada. Taj se iznos treba upotrijebiti za servisiranje duga.

Druga tranša, treća podtranša 1,7 milijardi eura Upravno vijeće ESM-a odobrilo je isplatu 25. listopada, nakon primitka pozitivne ocjene o grčkom poravnavanju neto zakašnjelih plaćanja. Taj iznos bit će isplaćen na namjenski račun za poravnanje zakašnjelih plaćanja.
Treća tranša 8,5 milijardi eura Euroskupina je politički odobrila isplatu treće tranše 15. lipnja 2017.
Treća tranša, prva podtranša7,7 milijardi eura

ESM je prvu podtranšu isplatio 10. srpnja 2017. Od tog iznosa, 6,9 milijardi eura iskoristit će se za potrebe servisiranja duga, a 0,8 milijardi eura za poravnanje zakašnjelih plaćanja. Odluku o isplati prve podtranše donio je Upravni odbor ESM-a nakon što je odobrio treću tranšu, u iznosu od 8,5 milijardi eura, 7. srpnja 2017.

 

Praćenje

Napredak u provedbi programa prate institucije (Europska komisija, u suradnji s Europskom središnjom bankom, ESM-om i MMF-om). Misije preispitivanja u Ateni provode se u redovitim razmacima (obično svaka tri mjeseca) i može ih se dopuniti privremenim misijama.

Preispitivanja, ovisno o napretku koji su grčke vlasti postigle u provedbi uvjeta programa, pružaju mogućnost za ažuriranje makroekonomskih pretpostavki i uvjeta programa.

Prvo preispitivanje

Prvo preispitivanje programa dovršeno je u lipnju 2016., čime je otvoren put za isplatu druge tranše financijske pomoći u iznosu od 10,3 milijardi eura.

Drugo preispitivanje

Drugo preispitivanje programa dovršeno je u lipnju 2017. Time je otvoren put za isplatu treće tranše financijske pomoći Grčkoj dostupne u sklopu programa. Tranša iznosi 8,5 milijardi eura. Upotrijebit će se za pokrivanje trenutačnih financijskih potreba Grčke, rješavanje nepodmirenih dospjelih dugovanja će možda pružiti prostor za početak izgradnje gotovinske rezerve.

Uključivanje MMF-a

U skladu s Ugovorom o Europskom stabilizacijskom mehanizmu, uz program ESM-a obično se traži program MMF-a. U slučaju trećeg programa za Grčku, odluka Fonda o pružanju daljnje financijske pomoći Grčkoj ovisit će o njegovoj procjeni reformi politika koje se provode i o održivosti javnog duga te zemlje.

Na sastanku Euroskupine 15. lipnja 2017. MMF je obavijestio o svojoj namjeri da Izvršnom odboru MMF-a preporuči načelno odobravanje zahtjeva Grčke za četrnaestomjesečni stand-by aranžman.

Prethodni programi

Grčka je imala dva programa prilagodbe u razdoblju od 2010. do 2015.

Prvi program

Financiranje tijekom prvog programa prilagodbe osigurano je na temelju bilateralnih zajmova država članica europodručja Grčkoj putem mehanizma „Kreditni instrument za Grčku”. Euroskupina ga je najavila 2. svibnja 2010.

U sklopu prvog programa Grčka je primila ukupno 52,9 milijardi eura financijske pomoći. MMF je isplatio dodatan iznos od oko 20 milijardi eura.

Drugi program

Drugi program prilagodbe zamijenio je prvi. Euroskupina ga je odobrila 9. ožujka 2012. i trajao je do lipnja 2015.

Financiranje su osigurale države članice europodručja putem mehanizma Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF). U tom je razdoblju EFSF isplatio 141,8 milijardi eura, a MMF otprilike 12 milijardi eura.