Glavni ciljevi:

  • mobilizirati 315 milijardi eura dodatnih ulaganja do 2018.
  • osigurati da ulaganja odgovaraju potrebama realnoga gospodarstva
  • poboljšati ulagačko okružje.

Planom ulaganja za Europu namjerava se mobilizirati najmanje 315 milijardi eura u privatnim i javnim ulaganjima do 2018. Njime se želi postići:

  • poticanje ulaganja
  • povećanje konkurentnosti
  • potpora dugoročnom gospodarskom rastu u EU-u.

Plan je predložila Europska komisija u studenome 2014. nakon što je Europsko vijeće u lipnju 2014. pozvalo na rješavanje problema niske razine ulaganja u EU-u s ciljem poticanja rasta i zapošljavanja.

Plan ulaganja za Europu: tri stupa

Plan ulaganja za Europu uključuje tri glavna elementa:

  • Europski fond za strateška ulaganja
  • osiguravanje protoka ulagačkih sredstava do realnoga gospodarstva
  • poboljšanje ulagačkog okružja.

1. Europski fond za strateška ulaganja

Fond je osnovan 2015. kao upravljani račun unutar Europske investicijske banke (EIB). Fond se koristi javnim sredstvima kako bi se mobilizirala dodatna privatna ulaganja i pružila kreditna zaštita financiranju koje osiguravaju EIB i Europski investicijski fond (EIF).

Jedna od funkcija fonda jest preuzimanje nekih rizika koje snosi EIB, koji će stoga moći ulagati u rizičnije projekte. Očekuje se da će sudjelovanje EIB-a privući privatna ulaganja u takve projekte.

Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) usredotočuje se na ulaganja u raznim sektorima, među ostalim u infrastrukturu, energetiku, istraživanje i inovacije, širokopojasnu infrastrukturu i obrazovanje. Fondom se također pruža potpora malim i srednjim poduzećima (uglavnom putem Europskog investicijskog fonda).

Fond se sastoji od jamstva od 16 milijardi eura iz proračuna EU-a i 5 milijardi eura od Europske investicijske banke.

Procjenjuje da će fond (21 milijarda eura) moći postići ukupni multiplikacijski učinak od 1:15 čime će se generirati do 315 milijardi eura u ukupnim ulaganjima. Očekuje se da će svaki euro javnog novca kojim se koristi fond generirati 12 eura od privatnih ulagatelja i 3 eura od EIB-a. Točan multiplikacijski učinak različit je za svaki projekt.

Novi prijedlog o EFSU-u

Vijeće je u prosincu 2016. usuglasilo svoje pregovaračke stajalište o novom prijedlogu uredbe kojim se trajanje fonda produljuje do 31. prosinca 2020. i uvodi niz tehničkih poboljšanja fonda i Europskog savjetodavnog centra za ulaganja.

Osim produljenja trajanja fonda, ključne promjene Europskog fonda za strateška ulaganja u vezi s kojima se Vijeće usuglasilo uključuju:

  • povećanje cilja ulaganja na 500 milijardi eura
  • povećanje jamstava iz proračuna EU-a na 26 milijardi eura (od kojih će 16 milijardi eura biti dostupno za aktiviranje jamstava do sredine 2018.)
  • povećanje doprinosa Europske investicijske banke na 7,5 milijardi eura (s trenutačnih 5 milijardi eura).

Nadalje, poboljšanjima se želi osigurati da se potporom iz fonda pokriva što veći broj zemalja EU-a, da se njome financira širi raspon sektora nego prije, poput poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i drugih dijelova biogospodarstva, kao i mjere koje se odnose na klimu.

Fondom bi se obuhvatili i sektori koji imaju pravo na potporu EIB-a u manje razvijenim tranzicijskim regijama. Poboljšanjima se obuhvaćaju i odredbe o transparentnosti.

Vijeće će s Europskim parlamentom započeti rasprave o završnoj verziji nacrta uredbe nakon što Parlament zauzme svoje pregovaračko stajalište.

2. Osiguravanje protoka ulagačkih sredstava do realnoga gospodarstva

Kako bi se podupro protok ulagačkih sredstava do realnoga gospodarstva, uspostavljeni su Europski portal projekata ulaganja i Europski savjetodavni centar za ulaganja.

Centar pruža tehničku pomoć i podršku. On povezuje postojeće programe za tehničku pomoć EIB-a i pruža dodatne savjetodavne usluge u slučajevima koji nisu obuhvaćeni postojećim programima.

Portal za projekte pomoći će potencijalnim ulagateljima da pronađu informacije o svakom projektu i prilikama za ulaganje.

Vijeće je u prosincu 2016. usuglasilo svoje pregovaračko stajalište o prijedlogu za uvođenje tehničkih poboljšanja Europskog savjetodavnog centra za ulaganja.

Prijedlogom se želi Europskom savjetodavnom centru za ulaganja olakšati pružanje usmjerenijih usluga tehničke pomoći na lokalnoj razini diljem EU-a. Njime se isto tako želi olakšati kombiniranje financiranja EFSU-a s potporom iz drugih izvora financiranja EU-a, uključujući europske strukturne i investicijske fondove.

Unija tržišta kapitala

Inicijativa za uniju tržišta kapitala ima za cilj dodatnu integraciju tržišta kapitala država članica EU-a

3. Poboljšanje ulagačkog okružja

Cilj je poticanje ulaganja poboljšanjem poslovnog okružja i olakšavanjem pristupa financiranju, osobito za mala i srednja poduzeća.

Opći je cilj uklanjanje prepreka ulaganjima i izrada jednostavnijih, boljih i predvidljivijih propisa u EU-u, posebno u infrastrukturnim sektorima u kojima ulaganja traju nekoliko godina ili desetljeća.

Kako bi se pomoglo poboljšanju uvjeta financiranja u EU-u, planom se predviđa stvaranje unije tržišta kapitala kako bi se smanjila rascjepkanost financijskih tržišta i povećala ponuda kapitala poduzećima i projektima ulaganja.

Vijeće je u prosincu 2016. usvojilo zaključke o nizu pitanja koja je utvrdio Odbor za ekonomsku politiku te kojima se utječe na ulaganja u EU-u. Zaključci bi trebali poslužiti kao temelj za izradu preporuka državama članicama u okviru europskog semestra, koji predstavlja proces EU-a za praćenje politika.

U Vijeću

6. prosinca 2016.: Vijeće donosi svoje pregovaračko stajalište o novom prijedlogu u vezi s Europskim fondom za strateška ulaganja, kojim bi se trajanje fonda produljilo do 2020. te cilj ulaganja povećao na 500 milijardi eura, jamstvo iz proračuna EU-a na 26 milijardi eura, a doprinos EIB-a na 7,5 milijardi eura. Sporazumom se predsjedništvu Vijeća omogućuju pregovori o završnoj verziji zakonodavstva s Europskim parlamentom nakon što on zauzme svoje pregovaračko stajalište.

20. i 21. listopada 2016.: Europsko vijeće poziva Vijeće da usuglasi svoje pregovaračko stajalište o novom prijedlogu o EFSU-u u prosincu 2016. uzimajući u obzir neovisnu vanjsku evaluaciju koja se očekuje u studenome.

Rujan 2016.: Vijeće počinje raditi na Komisijinu prijedlogu uredbe kojom se produljuje trajanje Europskog fonda za strateška ulaganja te uvode tehnička poboljšanja fonda i Europskog savjetodavnog centra za ulaganja.

12. srpnja 2016.: Vijeće preispituje rad na uklanjanju prepreka ulaganjima, treći stup Plana ulaganja za Europu. Gospodarski i financijski odbor (GFO) utvrdio je tri područja u kojima bi države članice mogle poduzeti mjere: okviri za nesolventnost, pristup financiranju i prekogranične sinergije, posebno u mrežnim industrijama. Vijeće je od GFO-a zatražilo da nastavi rad na tom predmetu i o tome će ponovno raspravljati na jednom od predstojećih sastanaka.

25. lipnja 2015.: Vijeće donosi uredbu o Europskom fondu za strateška ulaganja (EFSU) nakon što ju je 24. lipnja odobrio Europski parlament. Uredba o EFSU-u stupa na snagu početkom srpnja 2015.

28. svibnja 2015.: Vijeće i Europski parlament postižu privremeni dogovor o nacrtu uredbe o EFSU-u.

23. travnja 2015.: Vijeće i Europski parlament započinju pregovore o konačnoj verziji uredbe o EFSU-u.

10. ožujka 2015.: Vijeće donosi pregovaračko stajalište (opći pristup) o nacrtu uredbe.

19. siječnja 2015.: Vijeće započinje s radom na Komisijinu prijedlogu uredbe o EFSU-u, koji je Komisija objavila ranije tog mjeseca.

18. prosinca 2014.: Europsko vijeće daje potporu Planu ulaganja za Europu.

Određivanje političkog programa EU-a

U lipnju 2014. Europsko vijeće usvojilo je „strateški program” koji obuhvaća pet prioritetnih područja za djelovanje EU-a

Zašto je potrebno više ulaganja?

Niz godina razine ulaganja u EU-u bile su znatno niže od razina prije krize, odnosno od stanja u 2007.

Niska razina ulaganja smatra se jednim od razloga za spor gospodarski oporavak u EU-u, a posebno u europodručju. Osim toga, trajno slaba ulaganja mogu negativno utjecati na dugoročni rast i konkurentnost.

Osnovne informacije

Poticanje ulaganja jedno je od europskih strateški prioritetnih područja za razdoblje 2014. – 2019., kako je navedeno u Strateškom programu za EU. Uz strukturne reforme i fiskalnu odgovornost, to je i jedan od prioriteta gospodarske politike EU-a.