Zbog sve veće nestabilnosti u južnom susjedstvu EU‑a povećava se broj osoba koje pokušavaju doći u Europsku uniju. EU i njegove države članice pojačavaju napore za uspostavu učinkovite, humanitarne i sigurne europske migracijske politike.

Europsko vijeće ima važnu ulogu u tim naporima jer određuje strateške prioritete. Vijeće EU-a na temelju tih prioriteta utvrđuje određene smjerove djelovanja i daje mandate za pregovore s trećim zemljama. Također donosi zakonodavne akte i definira posebne programe.

Vijeće i Europsko vijeće proteklih su mjeseci radili na odlučnom odgovoru u nekoliko područja. Kronologijom u vezi s migracijskim pritiscima pruža se pregled ključnih događaja u radu Vijeća i Europskog vijeća na oblikovanju odgovora EU-a na migracijske pritiske.

Interaktivna karta sastanka na vrhu u Valletti o migracijama
Kliknite na sliku kako biste pristupili interaktivnoj karti (dostupna samo na engleskom i francuskom jeziku)

Predsjedništvo Vijeća ujedno je aktiviralo aranžmane za integrirani odgovor na političku krizu (IPCR). Njima se osiguravaju alati za jačanje potpore odgovoru Vijeća u slučaju krize, i na političkoj i na radnoj razini, s Komisijom, ESVD-om i odgovarajućim agencijama.

Migracijska politika EU-a sastoji se od sljedećih elemenata:

  • suradnja sa zemljama podrijetla i tranzita
  • jačanje vanjskih granica EU-a
  • upravljanje migracijskim tokovima i zaustavljanje krijumčarenja migranata
  • reforma zajedničkog europskog sustava azila
  • osiguravanje zakonitih migracijskih puteva
  • poticanje integracije državljana trećih zemalja.

Suradnja sa zemljama podrijetla i tranzita

Globalni pristup migracijama i mobilnosti (GAMM) sveobuhvatni je okvir za odnose EU-a s trećim zemljama. U okviru GAMM-a pokrenuto je i razvijeno nekoliko dijaloga o migracijama te su uspostavljeni okviri za suradnju s relevantnim trećim zemljama. Čelnici EU-a 2015. u Valletti postigli su dogovor o akcijskom planu kako bi reagirali na priljev migranata u EU, prvenstveno iz afričkih zemalja. Europsko vijeće 2016. odobrilo je utvrđivanje novoga partnerskog okvira za migracije radi produbljivanja suradnje s ključnim zemljama podrijetla. Iste je godine usvojena Izjava EU-a i Turske radi hvatanja ukoštac s tokom nezakonitih migracija u EU preko Turske. Osim toga, EU poduzima mjere za zadovoljavanje hitnih humanitarnih potreba sirijskih izbjeglica u Turskoj, Jordanu i Libanonu.

Jačanje vanjskih granica EU-a

Učinkovito upravljanje vanjskim granicama EU-a ključno je za dobro funkcioniranje slobodnog kretanja unutar EU-a. Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu pokrenuta je u listopadu 2016. nakon poziva Europskog vijeća u rujnu 2015. na jačanje nadzora nad vanjskim granicama. Pregovara se o uvođenju pojačanih kontrola na vanjskim granicama, kao i o jačanju kontrola primjenom novih tehnologija.

Ključni koncepti

Sporazum o ponovnom prihvatu: u njemu se utvrđuju pravila za vraćanje osoba s nezakonitim boravkom u njihovu zemlju podrijetla ili tranzita.

Premještanje: premještaj osobe koja je podnijela zahtjev za međunarodnu zaštitu iz države članice koja je zadužena za njegovu obradu (trenutačno Grčka ili Italija) u drugu državu članicu EU-a.

Preseljenje: raseljene osobe koje nisu državljani EU-a i kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita premještaju se iz zemlje izvan EU-a u državu članicu EU-a.

Upravljanje migracijskim tokovima i zaustavljanje krijumčara migranata

Jedan je od ključnih prioriteta migracijske politike EU-a sprečavanje nezakonitih migracija i vraćanje nezakonitih migranata u njihove zemlje podrijetla. Direktivom o vraćanju utvrđuju se jasna, transparentna i pravedna pravila za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom. Sporazumi EU-a o ponovnom prihvatu ključni su za provedbu EU-ove politike vraćanja. EU je uspostavio i niz pomorskih operacija radi osiguranja granica EU-a, spašavanja života migranata na moru te borbe protiv mreža za trgovanje ljudima i krijumčara ljudi.

Reforma zajedničkog europskog sustava azila

Zbog migracijske krize istaknula se potreba za reformom zajedničkog europskog sustava azila (CEAS). Na temelju postojećeg okvira s tražiteljima azila ne postupa se jednako i stope priznavanja se razlikuju, što može potaknuti sekundarna kretanja i podnošenje višestrukih zahtjeva za azil. Vijeće ispituje sedam zakonodavnih prijedloga o reformi CEAS-a koje je podnijela Europska komisija.

Osiguravanje zakonitih migracijskih puteva

EU je predan pružanju sigurnih i zakonitih puteva u Europu osobama kojima je potrebna međunarodna zaštita. U srpnju 2015. države članice složile su se da će preseliti 22 504 osobe. Izjavom EU-a i Turske iz ožujka 2016. predviđa se da će za svakog Sirijca koji bude vraćen u Tursku s grčkih otoka drugi Sirijac biti preseljen iz Turske u EU. Komisija je 13. srpnja 2016. predložila stalni okvir EU-a za preseljenje radi utvrđivanja zajedničkih standarda i postupaka. Osim toga, Vijeće razmatra prijedlog za poboljšanje direktive o plavoj karti radi privlačenja visokokvalificiranih talenata koji su potrebni gospodarstvu EU-a.

Poticanje integracije državljana trećih zemalja

Mjerama premještanja i preseljenja koje su usvojene kao reakcija na izbjegličku i migracijsku krizu naglašena je potreba za potporom državama članicama koje imaju manje iskustva u području integracije. Uistinu, državljani trećih zemalja diljem EU-a često se suočavaju s preprekama u pogledu zapošljavanja, obrazovanja i socijalne uključenosti. U svojim zaključcima iz prosinca 2016. Vijeće je pozvalo države članice da razmjenjuju primjere najbolje prakse u području integracije državljana trećih zemalja, da poboljšaju praćenje i ocjenjivanje integracije te da se uhvate ukoštac s priznavanjem kvalifikacija i vještina državljana trećih zemalja.