Reforma zajedničkog europskog sustava azila

Zajedničkim europskim sustavom azila (CEAS) utvrđuju se zajednički minimalni standardi za postupanje sa svim tražiteljima azila i zahtjevima za azil.

U praksi se s tražiteljima azila različito postupa, a stope priznavanja razlikuju se od jedne do druge države članice.

Te razlike mogu potaknuti sekundarna kretanja i podnošenje višestrukih zahtjeva za azil, a od početka 2015. na njihovo pogoršanje utječe izbjeglička i migracijska kriza. Zato je nekoliko država članica uvelo privremene kontrole na unutarnjim granicama.

Reformom zajedničkog europskog sustava azila želi se:

  • učiniti sustav djelotvornijim i otpornijim na migracijske pritiske
  • ukloniti faktore privlačenja i sekundarna kretanja
  • boriti protiv zlouporabe i pružiti odgovarajuću potporu najviše pogođenim državama članicama

 

2017

23. lipnja

Čelnici EU-a ponovno potvrdili svoju predanost reformi zajedničkog europskog sustava azila

Na sastanku Europskog vijeća u lipnju čelnici EU-a ponovno su istaknuli potrebu za reformom zajedničkog sustava azila. „Zahvaljujući napretku postignutome tijekom malteškog predsjedanja postoji opća suglasnost da se revidiranim zajedničkim europskim sustavom azila treba postići prava ravnoteža između odgovornosti i solidarnosti”, izjavili su čelnici.

Europsko vijeće pozvalo je Vijeće da nastavi pregovore i prema potrebi izmijeni zakonodavne prijedloge, uz pomoć Komisije.

Privremene kontrole na unutarnjim granicama

Nekoliko država članica suočava se s nedostacima u osiguravanju učinkovitih kontrola na vanjskim granicama, što je posljedica migracijske i izbjegličke krize. Ti su nedostaci potaknuli sekundarna kretanja nezakonitih migranata, što je uzrokovalo ozbiljnu prijetnju javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti u više država članica.

Vijeće je u veljači 2017. usvojilo preporuku o produljenju privremenih kontrola na unutarnjim granicama Austrije, Njemačke, Danske, Švedske i Norveške. Kontrole se mogu provoditi samo na posebnim dijelovima njihovih granica, i to ne dulje od tri mjeseca. Ta je odluka uslijedila nakon šestomjesečnog produljenja privremenih unutarnjih kontrola u tim zemljama koje je usvojeno u svibnju 2016., a u studenome 2016. kontrole su dodatno produljene za tri mjeseca.

Prvobitna odluka iz svibnja 2016. uslijedila je nakon što je u veljači 2016. donesena Komisijina preporuka za uklanjanje niza nedostataka utvrđenih u primjeni schengenske pravne stečevine u Grčkoj u području upravljanja vanjskim granicama.

Zakonikom o schengenskim granicama određeno je da, ako nakon tri mjeseca od donošenja takve preporuke i dalje budu prisutni ozbiljni nedostaci, a poduzete mjere ne budu dostatne, Komisija može pokrenuti primjenu postupka predviđenog u članku 29.

Tim se postupkom Komisiji omogućuje da predloži preporuku, koju treba donijeti Vijeće, za ponovno uvođenje graničnih kontrola na jednoj unutarnjoj granici ili više njih. Te kontrole mogu se uvesti na najviše šest mjeseci. Mogu se produljivati za dodatna šestomjesečna razdoblja do najviše dvije godine.