Strateške smjernice za pravosuđe i unutarnje poslove

Ugovorom iz Lisabona utvrđeno je da Europska unija mora predstavljati područje slobode, sigurnosti i pravde, na kojemu se u potpunosti poštuju temeljna prava. Da bi se to postiglo, Europsko vijeće dobilo je zadaću utvrđivanja strateških smjernica za zakonodavno i operativno planiranje u tom području. Smjernice obuhvaćaju pitanja poput kontrole granica, migracija, politike azila te policijske i pravosudne suradnje.

U lipnju 2014. Europsko vijeće utvrdilo je strateške smjernice u području slobode, sigurnosti i pravde za sljedeće godine. Te su smjernice u skladu s prioritetima utvrđenima u strateškom programu za EU, koji je također donesen u lipnju. Nadovezuju se na napredak postignut u Stockholmskom programu, višegodišnjem programu za pravosuđe i unutarnje poslove za razdoblje 2010. – 2014.

Preispitivanje u sredini programskog razdoblja tih smjernica bit će izvršeno 2017.

Detaljnije

Nakon donošenja Lisabonskog ugovora EU se usredotočio na izradu zakonodavstva za izgradnju snažnog pravnog okvira za pravosuđe i unutarnje poslove. Donošenjem strateških smjernica u lipnju 2014. naglasak je stavljen na provedbu i konsolidaciju postojećih pravnih instrumenata i mjera politika. U tom smislu strateškim smjernicama naglašena je potreba za:

  • dosljednom i djelotvornom provedbom postojećih mjera
  • poboljšanjem suradnje
  • jačanjem uloge agencija EU-a
  • istraživanjem potencijala novih tehnologija.

Europsko vijeće naglasilo je i potrebu za poboljšanjem povezanosti između unutarnjih i vanjskih politika EU-a. Područjima poput migracija i azila, borbe protiv terorizma te zaštite osobnih podataka, koja imaju globalni aspekt, potrebno se baviti i unutar EU-a i u odnosima s trećim zemljama.

Uz te opće aspekte u strateškim smjernicama dodatno su razrađeni glavni prioriteti za različita područja pravosuđa i unutarnjih poslova.

1. Zaštita i promicanje temeljnih prava

EU mora osigurati zaštitu i promicanje temeljnih prava unutar i izvan EU-a. Među tim pravima posebna je pozornost posvećena zaštiti podataka. U tom području jedan od ciljeva utvrđen strateškim smjernicama bilo je donošenje općeg okvira za zaštitu podataka. Taj je novi okvir stupio na snagu u svibnju 2016.

2. Migracije, azil i granice

Glavni ciljevi definirani u tom području bili su:

  • optimizirati prednosti koje zakonite migracije mogu donijeti EU-u
  • pružiti zaštitu onima kojima je potrebna
  • riješiti pitanje nezakonitih migracija te izbjeći pogibije migranata koji pokušavaju doći u Europu.

Navedeno se mora učiniti vodeći računa o načelima solidarnosti i pravedne raspodjele odgovornosti.

Zakonite migracije

Kako bi se riješio izazov koji proizlazi iz starenja stanovništva, Europa mora ostati privlačno odredište za nadarene osobe i u najvećoj mjeri iskoristiti prilike koje se otvaraju zahvaljujući zakonitim migracijama. Strateškim smjernicama države članice pozvane su na raspravu s poslovnom zajednicom i drugim socijalnim partnerima, kao i na donošenje dosljednih i učinkovitih pravila te uvođenje aktivne politike integracije.

Azil

Temelj predanosti EU-a pružanju međunarodne zaštite snažna je europska politika azila. Jedan od glavnih prioriteta utvrđenih strateškim smjernicama bilo je prenošenje i provedba zajedničkog europskog sustava azila. Time će se osobama koje traže azil omogućiti jednaka postupovna jamstva i zaštita u svakoj državi članici EU-a.

Europsko vijeće pozvalo je i na jačanje uloge Europskog potpornog ureda za azil (EASO), agencije EU-a zadužene za jačanje suradnje i pružanje potpore državama članicama u vezi s pitanjima azila.

Nezakonite migracije

U vezi s pitanjem nezakonitih migracija, strateškim smjernicama pozvalo se na rad na glavnim uzrocima te pojave i hvatanje ukoštac s migracijskim tokovima. U oba aspekta temeljnu ulogu ima suradnja sa zemljama podrijetla i tranzita migranata. Ta suradnja u pitanjima povezanima s migracijama utvrđena je u globalnom pristupu migracijama i mobilnosti, okviru EU-a za dijalog i suradnju sa zemljama podrijetla, tranzita i odredišta, a koje nisu države članice EU-a.

Glavni ciljevi koje je utvrdilo Europsko vijeće u pogledu nezakonitih migracija bili su:

  • jačanje i širenje programa regionalne zaštite
  • učinkovitije rješavanje problema krijumčarenja ljudi i trgovanja ljudima
  • uspostavljanje djelotvorne zajedničke politike vraćanja.

Granice i vize

Zbog nedostatka kontrola na unutarnjim granicama te sve većeg broja putnika koji stižu u EU potrebno je učinkovito upravljanje zajedničkim vanjskim granicama EU-a. Europsko vijeće pozvalo je na:

  • modernizaciju upravljanja granicama na isplativ način
  • jačanje pomoći koju pružaju Frontex i novi europski sustav za nadzor granica (Eurosur)
  • istraživanje mogućnosti uspostave europskog sustava granične straže
  • osuvremenjivanje zajedničke vizne politike.

3. Sigurnost: borba protiv kriminala i terorizma

U borbi protiv terorizma te teškog i organiziranog kriminala strateškim smjernicama pozvalo se na:

  • mobilizaciju svih instrumenata pravosudne i policijske suradnje
  • jačanje uloge Europola i Eurojusta.

To bi trebalo poduprijeti sljedećim:

  • preispitivanjem međunarodne sigurnosne strategije
  • razvojem sveobuhvatnog pristupa kibersigurnosti i kiberkriminalitetu
  • sprečavanjem radikalizacije i ekstremizma te odgovorom na problem stranih boraca.

4. Pravosudna suradnja

Europsko vijeće naglasilo je potrebu za istinskim europskim područjem pravde, u kojem se poštuju različiti pravni sustavi i jača uzajamno povjerenje u međusobne pravosudne sustave. Neka od glavnih područja djelovanja jesu:

  • promicanje dosljednosti i jasnoće zakonodavstva EU-a
  • pojednostavnjenje pristupa pravosuđu
  • jačanje prava optuženih osoba i zaštite žrtava
  • poboljšanje uzajamnog priznavanja odluka i presuda
  • poticanje napretka u pregovorima o Uredu europskog javnog tužitelja
  • olakšavanje prekograničnih aktivnosti, operativne suradnje i osposobljavanja.

5. Slobodno kretanje

Europsko vijeće ponovno je naglasilo potrebu za zaštitom prava građana EU-a na slobodno kretanje te boravak i rad u drugim državama članicama, uz istodobno rješavanje problema mogućih zlouporaba ili lažna potraživanja.