Trgovinska politika EU-a

Trgovina robom i uslugama znatno doprinosi povećanju održivog rasta i stvaranju radnih mjesta. Više od 30 milijuna radnih mjesta u EU-u ovisi o izvozu izvan EU-a. Predviđa se da će 90 % budućega globalnog rasta biti ostvareno izvan granica Europe. Stoga je trgovina nositelj rasta te ključan prioritet EU-a.

Vijeće je predano snažnom multilateralnom trgovinskom sustavu koji se temelji na pravilima. Odgovorna trgovinska politika EU-a popraćena je visokom razinom transparentnosti i djelotvornom komunikacijom s građanima o koristima i izazovima trgovine i otvorenih tržišta.

Trgovinska je politika u isključivoj nadležnosti EU-a. To znači da EU, a ne države članice, donosi zakone o trgovinskim pitanjima te sklapa međunarodne trgovinske sporazume. Ako su sporazumom obuhvaćene teme mješovite odgovornosti, Vijeće ga može sklopiti tek nakon što ga ratificiraju sve države članice.

Zajedničkim jednoglasnim djelovanjem na svjetskoj pozornici, umjesto višestrukim odvojenim trgovinskim strategijama, EU zauzima snažan položaj kada je u pitanju svjetska trgovina.

EU upravlja trgovinskim odnosima s trećim zemljama s pomoću trgovinskih sporazuma. Osmišljeni su kako bi se stvorile bolje trgovinske prilike te prevladale prepreke trgovini.

EU želi osigurati da se uvezeni proizvodi u EU-u prodaju po poštenim i pravednim cijenama, bez obzira na to odakle su stigli. Pravila o trgovini u obliku instrumenata trgovinske zaštite sredstvo su kojim se štite proizvođači iz EU-a od štete i suzbija nepošteno tržišno natjecanje stranih poduzeća u vidu dampinga i subvencioniranja.