Bankarstvo: Vijeće utvrdilo akcijski plan za loše kredite

Vijeće EU-a
  • 11.7.2017.
  • 12:25
  • Priopćenje za javnost
  • 456/17
  • Gospodarstvo i financije
11.7.2017.
Kontakt za medije

François Head
službenik za odnose s javnošću
+32 22816083
+32 475953807

Vijeće je 11. srpnja 2017. postiglo dogovor o akcijskom planu za rješavanje problema loših kredita u bankovnom sektoru.

Predstavilo je mješavinu mjera politike kojima bi se pomoglo smanjiti opseg loših kredita, koji je i dalje na visokoj razini diljem EU-a, te kojima bi se spriječio njihov budući nastanak.

„Loši krediti problem su bankovnog sektora za koji su se rješenja dosad uglavnom utvrđivala na nacionalnoj razini”, rekao je estonski ministar financija Toomas Tõniste, čija zemlja trenutačno predsjeda Vijećem. „Moramo osloboditi ta sredstva, učiniti naš financijski sustav otpornijim i spriječiti ponovni nastanak problema loših kredita u budućnosti.”

Loši krediti bankarski su zajmovi koji se otplaćuju sa zakašnjenjem ili za koje nije vjerojatno da će biti otplaćeni bez prodaje kolaterala.

Zbog financijske krize i recesija koje su uslijedile banke u nekim državama članicama imaju posebno visoke razine loših kredita. Oni mogu uzrokovati negativna prekogranična prelijevanja i mogu utjecati na način na koji tržišta gledaju na bankovni sektor EU-a. Visoke razine loših kredita mogu izrazito negativno utjecati na ulaganja, a time i na gospodarstvo.

Rješavanjem problema loših kredita, s druge strane, može se pomoći u smanjenju financijske fragmentacije i olakšati tokove kapitala unutar jedinstvenog tržišta.

Na temelju stručnog izvješća Vijeće je naglasilo potrebu za djelovanjem u pogledu:

nadzora nad bankama

– reforme okvirâ za nesolventnost i naplatu duga

– razvoja sekundarnih tržišta za loše kredite („oduzeta aktiva”)

restrukturiranja bankovnog sektora.

Prema izvješću koje je pripremila podskupina Odbora za financijske usluge Vijeća, iznos loših kredita bio je gotovo jedan bilijun eura krajem 2016. To je oko 6,7 % BDP-a EU-a i 5,1 % ukupnih zajmova banaka.

Ali unutar EU-a postoje velike razlike, s omjerima koji iznose od 1 % do 46 %. U nekim zemljama loši krediti u najvećoj se mjeri odnose na nekretnine, dok su u drugima raštrkani u cijelom gospodarstvu.

Kontinuirano visoke razine loših kredita predstavljaju problem jer:

negativno utječu na profitabilnost banaka zbog administrativnih troškova i viših troškova financiranja za banke. Potrebe za izdvajanjem sredstava za rezervacije smanjuju kapitalnu osnovu banaka

– predstavljaju rizik za održivost banaka s visokim udjelom loših kredita

onemogućuju mobilizaciju kapitala za podupiranje neproduktivne imovine te na taj način opterećuju transmisiju monetarne politike i financiranje gospodarstva.

Banke su prvenstveno odgovorne za restrukturiranje svojih poslovnih modela i rješavanje svojih problema s lošim kreditima. Međutim, s obzirom na njihov trenutačni razmjer, visoki udjeli loših kredita u nekim državama članicama možda se neće smanjivati zadovoljavajućom brzinom, unatoč gospodarskom oporavku. Vijeće se složilo da bi mjere za rješavanje tog pitanja bilo od koristi za EU u cjelini. Trebalo bi pojačati poticaje za banke da proaktivno djeluju u vezi s lošim kreditima te da istodobno izbjegavaju negativne učinke prodaje po vrlo niskim cijenama. Mjerama bi se trebao rješavati postojeći opseg loših kredita i spriječiti akumulacija loših kredita u budućnosti.

Zaključci su usvojeni na sastanku Vijeća za ekonomske i financijske poslove.

Vijeće je postiglo dogovor da će se redovito baviti tim pitanjem te će razmotriti napredak u području loših kredita u Europi i poduzete mjere.