EU je za predstojeće godine izradio sveobuhvatan financijski paket od 1,8 bilijuna eura u cijenama iz 2018. kako bi se ublažile socioekonomske posljedice pandemije bolesti COVID-19 i uzeli u obzir dugoročni prioriteti EU-a. Njime je obuhvaćeno:
- 1074,3 milijarde eura za višegodišnji financijski okvir (VFO)
- 750 milijardi eura za izvanredni instrument za oporavak Next Generation EU (NGEU)
1,8 bilijuna eura
kombiniranih sredstava VFO-a i NGEU-a
Paketom će se doprinijeti preobrazbi EU-a podupiranjem europskog zelenog plana i digitalne transformacije te jačanjem otpornosti.
Svi iznosi prikazani na ovoj stranici izraženi su u cijenama iz 2018.
Next Generation EU
Plan za oporavak Europe zahtijeva golema javna i privatna ulaganja na europskoj razini kako bi se stvorila radna mjesta i otklonila neposredna šteta uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19 uz istodobno podupiranje zelenih i digitalnih prioriteta EU-a.
Kako bi se EU-u pružila sredstva za prevladavanje izazova uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19, Komisiju će se ovlastiti da u ime Unije na tržištima kapitala pozajmi 750 milijardi eura.
750 milijardi eura
Instrument za oporavak Next Generation EU (NGEU)
Instrumentom za oporavak Next Generation EU omogućit će se prijenos tih sredstava u sljedeće programe EU-a:
- mehanizam za oporavak i otpornost: 672,5 milijardi eura (zajmovi: 360 milijardi eura, bespovratna sredstva: 312,5 milijardi eura)
- REACT-EU: 47,5 milijardi eura
- Obzor Europa: 5 milijardi eura
- InvestEU: 5,6 milijardi eura
- ruralni razvoj: 7,5 milijardi eura
- Fond za pravednu tranziciju (FPT): 10 milijardi eura
- rescEU: 1,9 milijardi eura.
Višegodišnji financijski okvir
Višegodišnjim financijskim okvirom (VFO) obuhvaćeno je razdoblje od 2021. do 2027. U okviru VFO-a sredstva EU-a usmjeravat će se na nove i ojačane prioritete u svim područjima politika EU-a, uključujući zelenu i digitalnu tranziciju. Kohezijska politika i zajednička poljoprivredna politika i dalje će primati znatna sredstva te će se modernizirati kako bi na najbolji način doprinijele gospodarskom oporavku Europe te zelenim i digitalnim ciljevima EU-a.
1074,3 milijarde eura
Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.
VFO-om su obuhvaćena sljedeća glavna područja potrošnje:
- jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija: 132,8 milijardi eura
- kohezija, otpornost i vrijednosti: 377,8 milijardi eura
- prirodni resursi i okoliš: 356,4 milijarde eura
- migracije i upravljanje granicama: 22,7 milijardi eura
- sigurnost i obrana: 13,2 milijarde eura
- susjedstvo i svijet: 98,4 milijarde eura
- europska javna uprava: 73,1 milijarda eura.
Djelovanje u području klime
Rashodi u okviru VFO-a i instrumenta Next Generation EU trebaju biti u skladu s:
- EU-ovim ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050.
- EU-ovim klimatskim ciljevima za 2030.
- Pariškim sporazumom.
Projektima povezanima s klimom trebalo bi namijeniti 30 % ukupnih rashoda iz VFO-a i instrumenta Next Generation EU.
30 %
ukupnih rashoda EU-a namijenjeno projektima povezanima s klimom
Fleksibilnost
Kako bi se omogućilo financiranje posebnih nepredviđenih rashoda koji se inače ne bi mogli financirati, uspostavljen je jedinstveni instrument za razliku do gornje granice. Godišnja gornja granica tog instrumenta iznosi 772 milijuna eura godišnje (u cijenama iz 2018.).
Trima tematskim posebnim instrumentima pružit će se dodatna financijska sredstva za posebne nepredviđene događaje, a to su:
-
pričuva za prilagodbu Brexitu za potporu državama članicama i gospodarskim sektorima koji su najviše pogođeni Brexitom (5 milijardi eura)
-
Europski fond za prilagodbu globalizaciji za potporu radnicima koji izgube posao u slučaju restrukturiranja povezanoga s globalizacijom (186 milijuna eura godišnje)
-
pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi (SEAR) za odgovor na hitne situacije uzrokovane velikim katastrofama u državama članicama i zemljama pristupnicama te za brz odgovor na posebne hitne potrebe u EU-u ili trećim zemljama (1,2 milijarde eura godišnje).
Prihodi EU-a: vlastita sredstva
Odluka o vlastitim sredstvima
Odluku o vlastitim sredstvima, kojom se utvrđuje način financiranja proračuna EU-a, Vijeće je donijelo 14. prosinca 2020. Kako bi ona stupila na snagu, tu odluku trebalo je odobriti svih 27 država članica EU-a u skladu sa svojim ustavnim odredbama. Primjenjivat će se retroaktivno od 1. siječnja 2021.
Gornje granice
Od 1. siječnja 2021. za EU se utvrđuju sljedeće gornje granice vlastitih sredstava:
- za plaćanja: 1,40 % BND-a svih država članica
- za preuzimanje obveza: 1,46 % BND-a svih država članica.
Te gornje granice vlastitih sredstava iznimno i privremeno povećat će se za dodatnih 0,6 postotnih bodova kako bi se pokrile sve obveze EU-a koje proizlaze iz pozajmljivanja predviđenog za financiranje instrumenta za oporavak NGEU sve do otplate svih pozajmljenih sredstva.
Izvori prihoda
Od 1. siječnja 2021. uspostavlja se novo vlastito sredstvo koje se temelji na nerecikliranom plastičnom ambalažnom otpadu. Time će se države članice potaknuti da smanje potrošnju plastike za jednokratnu upotrebu, podrže recikliranje i potaknu kružno gospodarstvo u skladu s ciljevima politike EU-a u području okoliša.
Novi namet računat će se na temelju mase nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada u svakoj državi članici, uz stopu preuzetih obveza od 0,80 eura po kilogramu. Uključuje mehanizam kojim će se izbjeći pretjerano regresivan učinak na nacionalne doprinose.
Osim toga, EU će sljedećih godina raditi na uvođenju drugih novih vlastitih sredstava.
Ti novi izvori financiranja dodaju su postojećim vlastitim sredstvima:
-
tradicionalnim vlastitim sredstvima: ponajprije carine i pristojbe na šećer (države članice zadržat će, putem troškova prikupljanja, 25 % iznosa koji su prikupile)
- vlastitim sredstvima koja se temelje na PDV-u: na osnovicu poreza na dodanu vrijednost svake države članice primjenjuje se jedinstvena stopa od 0,3 %, pri čemu gornja granica oporezive osnovice PDV-a iznosi 50 % BND-a za svaku zemlju (metodologija će se pojednostavniti)
- vlastitim sredstvima koja se temelje na BND-u: proizlaze iz jedinstvene stope koja se primjenjuje na bruto nacionalni dohodak država članica, koja se svake godine prilagođava kako bi se prihodi uravnotežili s rashodima (nepromijenjeno).
Rabati
Korekcijama paušalnih iznosa za razdoblje 2021. – 2027. smanjit će se godišnji doprinos na temelju bruto nacionalnog dohotka Danske, Njemačke, Nizozemske, Austrije i Švedske.
Novi mehanizam proračunske uvjetovanosti
Novom uredbom uvodi se takozvani „opći režim uvjetovanosti” za zaštitu proračuna EU-a. Trebao bi se primjenjivati ako se utvrdi da povrede načela vladavine prava u nekoj državi članici na dovoljno izravan način utječu ili bi lako mogle utjecati na dobro financijsko upravljanje proračunom EU-a ili zaštitu financijskih interesa EU-a.
Proračun EU-a: nacrt za budućnost
Proračun EU-a uvijek se mijenjao u skladu s potrebama Unije, odgovarajući na promjenjive političke, društvene i gospodarske kontekste. Njegova je povijest fascinantna priča o razvoju i prilagodbi, kompromisu i viziji zajedničke budućnosti. To je priča o preobrazbi u Europi i o pozitivnom učinku na živote milijuna ljudi. Otkrijte povijest i priče kojima se objašnjava kako dugoročni proračun EU-a funkcionira za Europu.
Sektorski programi za razdoblje 2021. – 2027.
Dugoročnim proračunom predviđen je okvir za financiranje gotovo 40 programa potrošnje EU-a tijekom sedmogodišnjeg razdoblja. Očekuje se da će većina sektorskih programa financiranja sredstvima EU-a biti donesena početkom 2021. i primjenjivat će se retroaktivno od početka 2021.
U nastavku je nekoliko primjera novih i ojačanih programa u okviru VFO-a za razdoblje 2021. – 2027.
Kako bi se poduprla digitalna tranzicija, uspostavljen je novi program financiranja, Digitalna Europa, kako bi se promicalo opsežno uvođenje i upotreba ključnih digitalnih tehnologija kao što su aplikacije umjetne inteligencije i najnapredniji alati za kibersigurnost. Znatno će se povećati i financiranje digitalne komponente Instrumenta za povezivanje Europe.
Novi program „EU za zdravlje” bit će čvrst temelj za djelovanje EU-a u području zdravstva na temelju iskustava stečenih tijekom pandemije bolesti COVID-19.
Kad financiranje na temelju instrumenta EU-a za oporavak postane dostupno, znatno će se povećati doprinosi za program Obzor Europa u području istraživanja i inovacija.
U području svemira EU predlaže potpuno integriran svemirski program kojim se objedinjuju sve aktivnosti EU-a. Poboljšanjem učinkovitosti olakšat će se uvođenje novih svemirskih usluga od kojih će koristi imati građanstvo i poduzeća EU-a.
Kako bi se najugroženijim regijama s visokim emisijama ugljika pružila potpora u tranziciji prema klimatski neutralnom gospodarstvu, uspostavljen je novi Fond za pravednu tranziciju. Financirat će se i u okviru sljedećeg dugoročnog proračuna i u okviru instrumenta EU-a za oporavak.
Programi za mlade, kao što su Erasmus+ i Europske snage solidarnosti, također će se osnažiti, a očekuje se da će se tijekom novog VFO-a utrostručiti broj sudionika i sudionica u programu Erasmus+.
Znatno je ojačana i potpora u području migracija i upravljanja granicama, među ostalim kako bi se do 2027. financiralo do 10 000 službenika graničnog nadzora koji su na raspolaganju Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu.
U području sigurnosti i obrane uspostavljen je novi Europski fond za obranu radi promicanja konkurentnosti, učinkovitosti i inovacijskih kapaciteta obrambene, tehnološke i industrijske baze EU-a.