Gospodarske i fiskalne politike te politike zapošljavanja: preporuke za pojedine zemlje za 2019.

Vijeće je 9. srpnja 2019. donijelo preporuke za 2019. i mišljenja o gospodarskim i fiskalnim politikama te politikama zapošljavanja država članica.

Opći je cilj tih preporuka potaknuti države članice da modernizacijom svojih gospodarstava povećaju potencijal rasta i dodatno ojačaju njihovu otpornost.

Unatoč globalnoj nesigurnosti i manje povoljnim uvjetima za gospodarstvo očekuje se da će u 2020. sve države članice bilježiti rast gospodarstva, dok razina nezaposlenosti još nikad nije bila tako niska. U tom su kontekstu preporuke za pojedine zemlje usmjerene na provedbu učinkovitih strukturnih reformi, podupiranje strategija ulaganja i poticanje odgovornih fiskalnih politika.

Današnje donošenje preporuka završna je etapa europskog semestra 2019., godišnjeg procesa koordinacije gospodarskih politika. Europsko vijeće 20. lipnja održalo je raspravu o preporukama za pojedine zemlje. Dijelove preporuka koji se odnose na politiku zapošljavanja 8. srpnja odobrilo je Vijeće za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača.

U sklopu europskog semestra svake se godine tijekom šestomjesečnog razdoblja istodobno prate gospodarske i fiskalne politike te politike zapošljavanja država članica.

Uzimajući u obzir smjernice za politike koje Europsko vijeće objavljuje u ožujku svake godine, države članice svake godine u travnju dostavljaju sljedeće:

• nacionalne programe reformi za svoje gospodarske politike. U njima se prikazuju srednjoročni makroekonomski scenarij i nacionalni ciljevi za provedbu EU-ove strategije Europa 2020. za rast i radna mjesta te utvrđuju glavne prepreke rastu i mjere za kratkoročne inicijative kojima je cilj poticanje rasta
• programe stabilnosti ili konvergencije za svoje fiskalne politike. Zemlje europodručja dostavljaju programe stabilnosti, a države članice izvan europodručja programe konvergencije. U njima se prikazuju srednjoročni proračunski ciljevi, glavne pretpostavke o očekivanim gospodarskim kretanjima, opis mjera fiskalne i gospodarske politike te analiza načina na koji promjene u pretpostavkama mogu utjecati na fiskalnu poziciju i stanje duga.

Vijeće potom donosi preporuke za pojedine zemlje i mišljenja. Ako se te preporuke razlikuju od preporuka Komisije, Vijeće daje objašnjenja.

Nakon što je Grčka u kolovozu 2018. izišla iz trećeg programa ekonomske prilagodbe, preporuke su 2019. prvi put upućene svih 28 država članica.

Vijeće je u ožujku 2019. donijelo nacrt posebne preporuke za gospodarske politike europodručja. To je ove godine učinilo ranije nego prethodnih godina kako bi se pri odobravanju preporuka za pojedine zemlje uzela u obzir pitanja povezana s europodručjem.

Nacrti preporuka nalaze se u sljedećim dokumentima:

• Austrija
• Belgija
• Bugarska
• Hrvatska
• Cipar
• Češka
• Danska
• Estonija
• Finska
• Francuska
• Njemačka
• Grčka
• Mađarska
• Irska
• Italija
• Latvija
• Litva
• Luksemburg
• Malta
• Nizozemska
• Poljska
• Portugal
• Rumunjska
• Slovačka
• Slovenija
• Španjolska
• Švedska
• Ujedinjena Kraljevina.

• Preporuka Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, 28. ožujka 2019.