Sastavi Vijeća

Jedno Vijeće, deset sastava

Vijeće EU-a jedinstveni je pravni subjekt. U praksi se, međutim, ministri i ministrice u okviru Vijeća sastaju u različitim tematskim skupinama poznatima kao „sastavi Vijeća”.

Deset sastava Vijeća organizirano je prema područjima politika. Ministri i ministrice koji su na nacionalnoj razini zaduženi za portfelj koji odgovara području politike određenog sastava Vijeća okupljaju se kako bi raspravljali o politikama i donosili zakonodavstvo u tom konkretnom području.

Sastanci Vijeća posvećeni su gospodarskim i financijskim pitanjima, okolišu, energetici, pravosuđu itd., a na njima se okupljaju nacionalni ministri i ministrice država članica EU-a nadležni za dotično područje politike.

Tko sudjeluje na sastancima Vijeća?

Ministri i ministrice iz svih država članica EU-a

Na sastancima Vijeća sudjeluju predstavnici vlada svih država članica EU-a na ministarskoj razini. To mogu biti ministri ili državni tajnici.

Na primjer, ministri pravosuđa sudjeluju u Vijeću za pravosuđe i unutarnje poslove, a ministri financija u Vijeću za ekonomske i financijske poslove.

Kao predstavnici vlada država članica mogu preuzeti obveze u ime svoje vlade i glasovati na sastancima Vijeća.

Predsjedatelj: rotirajuće predsjedništvo

Sastancima Vijeća u svim sastavima predsjeda nadležni ministar ili ministrica države članice koja obnaša dužnost šestomjesečnog rotirajućeg predsjedanja Vijećem.

To se odnosi na sve sastanke Vijeća, a jedina je iznimka Vijeće za vanjske poslove, koje ima stalnog predsjedatelja: visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

Predsjedništvo Vijeća utvrđuje i opći program rada svih sastava te organizira neformalne sastanke ministara i ministrica u kontekstu svojih aktivnosti.

• Predsjedništvo Vijeća EU-a
• Visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

Europski povjerenici i drugi gosti

Na sastanke Vijeća pozivaju se i europski povjerenici i povjerenice nadležni za područja politika kojima se bave relevantni sastavi.

Predstavnici drugih institucija EU-a, kao što su Europska središnja banka ili agencije, predstavnici zemalja koje nisu članice EU-a ili međunarodnih organizacija ili drugi gosti, mogu biti pozvani da sudjeluju na sastanku Vijeća.

Što se događa na sastancima Vijeća

Tijekom sastanaka Vijeća ministri i ministrice iz svake države članice pregovaraju o zakonodavnim aktima EU-a i donose ih, koordiniraju politike i oblikuju vanjsku politiku.

Zadaća je ministara i ministrica da na razini EU-a rješavaju zajedničke probleme, vodeći pritom računa o posebnim interesima svoje zemlje. To često iziskuje fleksibilnost i kompromise.

Odluke u Vijeću

Svaki sastanak Vijeća ima dnevni red na kojem su navedene točke o kojima treba raspravljati ili odlučivati.

Kako je Vijeće jedinstveni pravni subjekt, svaki od njegovih deset sastava može donijeti akt Vijeća koji se odnosi na neko drugo područje politike.

Vijeće odluke donosi glasovanjem. Ishod sastanaka Vijeća mogu biti zakonodavne, političke ili upravne odluke.

Donošenje zakonodavnih akata EU-a

Rasprava ili glasovanje o prijedlogu zakonodavnog akta. To uključuje takozvani „opći pristup” (stajalište Vijeća).

Zaključci i rezolucije

Zaključci, preporuke, izjave, rezolucije kojima se utvrđuju političke obveze ili stajališta.

Ostali akti

Predlaganja i imenovanja kandidata na službene položaje u EU-u, međuinstitucijski sporazumi.

Glavne rezultate sastanaka Vijeća možete pronaći u kalendaru održanih sastanaka. Rezultati glasovanja Vijeća automatski se objavljuju kada Vijeće odlučuje o donošenju zakonodavnih akata EU-a.

• Kalendar održanih sastanaka Vijeća
• Rezultati javnih glasovanja

Kako se pripremaju sastanci Vijeća?

Sastanke Vijeća pripremaju veleposlanici i veleposlanice svih država članica pri EU-u u Coreperu (odbor stalnih predstavnika) te drugi nacionalni dužnosnici i stručnjaci u različitim radnim skupinama i odborima. Na tim sastancima oni postavljaju temelje za sve odluke Vijeća.

1. 1

   Radne skupine

   Svaki zakonodavni prijedlog ili političku obvezu prvo na tehničkoj razini razmatraju nacionalni stručnjaci iz svih država članica u specijaliziranim radnim skupinama.

2. 2

   Coreper

   U skladu s uputama svoje vlade veleposlanici i veleposlanice pri EU-u razmatraju dnevni red sastanaka Vijeća i traže zajedničke točke o kojima mogu postići dogovor.

   To je ključna završna faza koja omogućuje neometanu organizaciju sastanaka Vijeća.

3. 3

   Vijeće

   Konačno, ministri i ministrice donose odluke na sastancima Vijeća. Mogu raspravljati i o najosjetljivijim političkim pitanjima i o njima postići dogovor u Vijeću.

Ta višerazinska struktura, koja uključuje predstavnike svake države članice EU-a u različitim svojstvima, omogućuje raspravu i razmatranje zakonodavnih prijedloga s krajnjim ciljem da se Vijeću olakša donošenje zakonodavstva EU-a i odluka.

• Kako je organiziran rad Vijeća?

Kako izgleda dnevni red sastanka Vijeća?

Dnevni red sastanaka Vijeća podijeljen je na točke „A” i točke „B”. Svaki dio može sadržavati zakonodavna vijećanja i nezakonodavne aktivnosti.

Točke „A” točke su o kojima nije potrebna rasprava na sastanku Vijeća.

One obično čine dvije trećine točaka na dnevnom redu Vijeća. Ako Coreper uspješno dovrši raspravu o nekom prijedlogu, on se uvrštava na dnevni red Vijeća kao „točka A”, što znači da se očekuje postizanje dogovora bez rasprave. Međutim, rasprave o tim točkama mogu se ponovno otvoriti ako to zatraži jedna ili više država članica.

Točku „A” može usvojiti bilo koji sastav Vijeća, bez obzira na temu.

Točke „B” točke su o kojima je potrebna rasprava na sastanku Vijeća. Točke „B” dnevnog reda nekog sastanka Vijeća uključuju točke:

• preostale s prethodnih sastanaka Vijeća
• o kojima nije postignut dogovor na razini Corepera ili radne skupine
• koje su previše politički osjetljive da bi se riješile na nižim razinama.

Dnevni redovi sastanaka Vijeća objavljuju se unaprijed, a mogu se pronaći i u kalendaru sastanaka Vijeća.

• Dnevni redovi sastanaka Vijeća

Kada i gdje se održavaju sastanci Vijeća?

Sastanci Vijeća održavaju se redovito. Neki sastavi Vijeća sastaju se svaki mjesec, neki tri do četiri puta godišnje, a neki na ad hoc osnovi. Svake se godine održi 70 – 80 sastanaka Vijeća.

Većina sastanaka traje jedan cijeli dan, iako ima i poludnevnih i dvodnevnih sastanaka.

Sastanci Vijeća održavaju se u Bruxellesu, osim u travnju, lipnju i listopadu, kada se održavaju u Luxembourgu.

Vidjeti također