Uloga Vijeća u donošenju odluka EU-a
Ključan akter u donošenju odluka EU-a
Vijeće EU-a jedna je od triju glavnih institucija EU-a uključenih u izradu zakonodavstva EU-a.
Vijeće Europske unije predstavlja vlade zemalja EU-a
Uloga: suzakonodavac
Europski parlament predstavlja građane i građanke EU-a
Uloga: suzakonodavac
Europska komisija zastupa opće interese EU-a
Uloga: izvršno tijelo s pravom inicijative
Europsko vijeće, koje okuplja šefove država ili vlada EU-a, ne donosi zakonodavstvo. Međutim, ono određuje opće političko usmjerenje i prioritete EU-a. Te strateške smjernice doprinose oblikovanju programa rada Europske komisije, kao i područja za koja priprema prijedloge novih zakonodavnih akata EU-a.
Kako se donose zakonodavni akti EU-a
O velikoj većini zakonodavnih akata EU-a, koji obuhvaćaju većinu područja politika, zajednički pregovaraju Vijeće i Europski parlament te ih donose na temelju prijedloga Europske komisije. To se naziva redovnim zakonodavnim postupkom.
Uz to što dijeli zakonodavnu ulogu, u nekim slučajevima i za neke teme Vijeće je glavni donositelj odluka.
Zbog toga je Vijeće ključan akter u oblikovanju politika i zakonodavstva na razini EU-a.
Pregled postupaka
Kada Vijeće odlučuje zajedno s Europskim parlamentom:
- redovni zakonodavni postupak
- godišnji proračun EU-a
Kada je Vijeće glavni donositelj odluka:
- postupak suglasnosti, među ostalim u vezi s dugoročnim proračunom EU-a, koji je poznat i kao višegodišnji financijski okvir (VFO)
- postupak savjetovanja
Primjeri drugih postupaka:
- delegirani akti
- provedbeni akti
- koordinacija politika
- politička stajališta
- međunarodni sporazumi
Kada Vijeće odlučuje zajedno s Europskim parlamentom
Redovni zakonodavni postupak
U okviru redovnog zakonodavnog postupka Vijeće i Europski parlament pregovaraju o zakonodavstvu EU-a i zajedno ga donose, odnosno imaju ulogu suzakonodavaca.
Većina zakonodavnih akata EU-a donosi se tim postupkom.
Europska komisija podnosi zakonodavni prijedlog Vijeću Europske unije i Europskom parlamentu. Vijeće i Parlament zajednički donose zakonodavni akt.
Ukratko o postupku
-
1
Prijedlog
Europska komisija podnosi Vijeću i Europskom parlamentu prijedlog novog zakonodavnog akta EU-a.
-
2
Razmatranje (čitanje)
Vijeće i Parlament zasebno razmatraju prijedlog i mogu ga izmijeniti. To se razmatranje naziva čitanjem.U okviru postupka moguća su najviše tri čitanja.
-
3
Donošenje
Zakonodavni se akt donosi ako Vijeće i Parlament u jednom od čitanja postignu dogovor o istom tekstu. Ako se dogovor ne postigne do kraja završne faze, zakonodavni se akt ne donosi.
Osim toga, neformalni sastanci, poznati kao trijalozi, i privremeni dogovori institucija ili među institucijama koje sudjeluju u redovnom zakonodavnom postupku mogu se upotrijebiti za ubrzavanje postupka približavanja stajališta i postizanje dogovora.
Donošenje godišnjeg proračuna EU-a
Godišnji proračun EU-a donosi se prema posebnom postupku. Europska komisija predlaže nacrt proračuna. Potom ga Vijeće i Europski parlament razmatraju i ravnopravno odlučuju o njemu. Moraju postići dogovor o istom tekstu.
Ako ne mogu postići dogovor, Komisija mora predstaviti novi nacrt proračuna.
Kada je Vijeće glavni donositelj odluka
Posebni zakonodavni postupci
U nekim posebnim slučajevima Vijeće je glavni donositelj odluka i obično odlučuje na temelju prijedloga Komisije. Parlament tada ne djeluje kao suzakonodavac, ali se mora provesti savjetovanje s njim ili on mora dati svoju suglasnost.
Radi se o, primjerice, izuzećima u vezi s jedinstvenim tržištem, pravu tržišnog natjecanja i mjerama za suzbijanje diskriminacije.
Europska komisija podnosi zakonodavni prijedlog. Vijeće Europske unije samostalno donosi zakonodavni akt. Mora se provesti savjetovanje s Europskim parlamentom ili on mora dati suglasnost.
Dvije su glavne vrste posebnog zakonodavnog postupka: postupak suglasnosti i postupak savjetovanja.
Postupak suglasnosti
Vijeće može donijeti zakonodavni akt uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta. Parlament ne može izmijeniti tekst, ali ga može ili odobriti ili odbiti.
Postupak savjetovanja
Vijeće može donijeti zakonodavni akt uz prethodno savjetovanje s Europskim parlamentom. Vijeće mora uzeti u obzir mišljenje Parlamenta, ali nije dužno postupati u skladu s njim.
Donošenje dugoročnog proračuna EU-a
Dugoročni proračun EU-a, poznat kao višegodišnji financijski okvir (VFO), donosi se u okviru posebnih zakonodavnih postupaka:
- uredbe o VFO-u, kojom se utvrđuju maksimalni iznosi koje EU može potrošiti za različita područja politika, a koju donosi Vijeće nakon što dobije suglasnost Europskog parlamenta
- odluke o vlastitim sredstvima, kojom se utvrđuje način financiranja proračuna EU-a, a koju donosi Vijeće nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.
Europsko vijeće također sudjeluje u tome. U skladu sa svojom ulogom na temelju Ugovorâ EU-a ono pruža političke smjernice o glavnim prioritetima dugoročnog proračuna nakon čega taj proračun finalizira Vijeće EU-a.
Uloga Vijeća u provedbenim i delegiranim aktima
Nakon što se zakonodavni akt EU-a donese, može ga biti potrebno dopuniti kako bi se u obzir uzele promjene ili mogu biti potrebna dodatna pravila kako bi se osigurala njegova pravilna provedba. U tu svrhu Vijeće i Parlament mogu ovlastiti Komisiju za donošenje delegiranih ili provedbenih akata.
U posebnim slučajevima za donošenje provedbenih akata odgovorno je Vijeće, a ne Komisija.
Zaključci i rezolucije Vijeća
Vijeće ne donosi samo zakonodavne akte, nego i dokumente kao što su zaključci i rezolucije, koji nisu pravno obvezujući. Ti dokumenti služe za izražavanje političkog stajališta ili pružanje smjernica o određenim pitanjima iz različitih područja politika EU-a.
Vidjeti također
Koja je uloga Vijeća?
Kako je organiziran rad Vijeća?
Kako Vijeće glasuje?
Posljednja izmjena: 19. svibnja 2026.