Vijeće Europske unije
U Vijeću EU-a sastaju se ministri i ministrice iz svih zemalja EU-a kako bi pregovarali o zakonodavnim aktima EU-a i donosili ih.
Izdvajamo
27. listopada 2026.
Vijeće je postiglo dogovor o stajalištu o okviru za zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) za razdoblje nakon 2027. Zahvaljujući novim pravilima, potpora bi trebala biti usmjerenija i djelotvornija, a istodobno bi se odgovorilo na posebne potrebe poljoprivrednika.
Irska trenutačno predsjeda Vijećem
Irska predsjeda Vijećem do 31. prosinca 2026. Ovo je osmi put da je ta zemlja na čelu Vijeća, ovaj put u okviru trija predsjedništava s Litvom i Grčkom. Irsko predsjedništvo vodit će se načelom snage u jedinstvu.
Koja je uloga Vijeća?
Vijeće Europske unije (koje se često naziva samo „Vijeće”) okuplja ministre i ministrice iz vlada 27 država članica EU-a. Glavna je zadaća Vijeća donošenje zakonodavstva.
Vijeće osim toga donosi proračun EU-a, koordinira politike, sklapa međunarodne sporazume u ime EU-a i oblikuje zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a.
Vijeće EU-a jedinstveni je pravni subjekt. U praksi se, međutim, ministri i ministrice u okviru Vijeća sastaju u različitim tematskim skupinama poznatima kao „sastavi Vijeća”.
Područja rada
-
Vijeće za ekonomske i financijske poslove
-
Vijeće za konkurentnost
-
Vijeće za obrazovanje, mlade, kulturu i sport
-
Vijeće za okoliš
-
Vijeće za opće poslove
-
Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo
-
Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove
-
Vijeće za promet, telekomunikacije i energetiku
-
Vijeće za vanjske poslove
-
Vijeće za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača
Kako Vijeće funkcionira?
Ministri i ministrice iz vlada država članica na sastancima Vijeća donose zakonodavne akte EU-a. Međutim, prije nego što oni glasuju o određenom pitanju, pripremna ga tijela Vijeća razmatraju i raspravljaju o njemu. U većini zakonodavnih akata Vijeće odlučuje zajedno s Europskim parlamentom u okviru redovnog zakonodavnog postupka.
Predsjedanje Vijećem EU-a dužnost je na kojoj se u šestomjesečnim razdobljima sukcesivno izmjenjuju države članice EU-a, a uključuje poticanje rada Vijeća.
Sve točke prolaze pripremna tijela (radne skupine i Coreper) prije nego što ministri i ministrice o njima donose odluku.
Vijeće u većini područja djeluje kao suzakonodavac s Europskim parlamentom. Donosi i odluke o iznošenju političkih stajališta.
Vijeće primjenjuje tri različite vrste sustava glasovanja ovisno o temi: kvalificirana većina, obična većina i jednoglasno odlučivanje. U većini slučajeva primjenjuje se kvalificirana većina.
Predsjedništvo Vijeća utvrđuje dnevni red i potiče rad Vijeća. Države članice EU-a svakih se šest mjeseci izmjenjuju u predsjedanju Vijećem.
Godišnje se na različitim razinama Vijeća u prosjeku održi više od 4000 sastanaka. Od toga se njih 70 – 80 odnosi na ministarske sastanke. Ministarski sastanci većinom se održavaju u Bruxellesu, osim u travnju, lipnju i listopadu, kada se održavaju u Luxembourgu.
Povijest
Saznajte više o ključnim etapama Vijeća, od njegova nastanka do danas.
-
1958
25. siječnjaOsnivanje Vijeća
Prvi sastanak Vijeća EEZ-a održan je pod predsjedanjem belgijskog ministra vanjskih poslova.
-
1993
1. studenogaUgovor iz Maastrichta
Ugovorom iz Maastrichta uspostavljena su nova područja politike poput zajedničke vanjske i sigurnosne politike te pravosuđa i unutarnjih poslova.
-
2009
1. prosincaUgovor iz Lisabona
Primjena glasovanja kvalificiranom većinom za donošenje odluka u Vijeću proširena je Ugovorom iz Lisabona.