Vijeće utvrdilo prioritete za sektor audiovizualnih medija

Pravila na razini EU-a kojima se uređuju televizijske usluge i usluge na zahtjev moraju odražavati brze promjene okružja audiovizualnih medija, uključujući porast broja influencera, širenje dezinformacija i sve veću upotrebu umjetne inteligencije. Vijeće je to poručilo u svojim zaključcima koji su danas odobreni, uoči predstojećeg preispitivanja Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama u 2026.

U medijskom okružju koje se stalno mijenja potrebna su nam čvrsta i prilagodljiva pravila. U današnjim zaključcima ističu se najhitniji izazovi s kojima se suočava sektor audiovizualnih medija u EU-u i poziva se na pristup kojim će se u predstojećim godinama osigurati zaštita svih naših građana i građanki od štetnih sadržaja. Razvoj tehnologije neizbježan je, a naša zadaća nije negirati te promjene, nego se za njih učinkovito pripremiti.

Hanna Wróblewska, poljska ministrica kulture i nacionalne baštine

Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama koordinira se regulacija televizijskih usluga emitiranja i usluga emitiranja na zahtjev na razini EU-a. Od posljednje revizije te direktive u 2018. okružje audiovizualnih medijskih usluga brzo se promijenilo zbog novih kretanja kao što su porast društvenih medija i platformi za razmjenu videozapisa te donošenje novog zakonodavstva EU-a, uključujući Europski akt o slobodi medija i Akt o digitalnim uslugama.

Vijeće u svojim zaključcima ističe ključnu ulogu Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama u pružanju pravnog okvira kako bi se zaštitilo i promicalo raznoliko, pravedno, sigurno, pouzdano i konkurentno tržište audiovizualnih medija u EU-u te u osiguravanju neovisnih, pouzdanih i kulturno raznolikih audiovizualnih sadržaja.

Vijeće posebno naglašava sljedeće:

• područje primjene Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama trebalo bi biti dovoljno široko, jasno i prilagodljivo kako bi obuhvaćalo sve relevantne vrste audiovizualnih medijskih sadržaja, uključujući sadržaje koje proizvode influenceri ili profesionalni stvaratelji sadržaja
• pravilima bi se trebala osigurati visoka razina zaštite djece i mladih, imajući na umu međunarodnu prirodu najčešće korištenih usluga na zahtjev
• odredbe kojima se uređuju platforme za razmjenu videozapisa kao što su YouTube i Tiktok trebale bi biti dovoljno čvrste da zaštite širu javnost od štete i drugih društvenih rizika
• trebalo bi promicati i jačati upotrebu pouzdanih, pluralističkih medija kako bi se suzbile dezinformacije i inozemno manipuliranje ili upletanje
• trebalo bi zaštititi širok pristup događajima od kulturne važnosti, kao što su velika sportska događanja.

Kontekst

Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama ključni je zakonodavni akt u području audiovizualne politike EU-a. Od posljednje revizije u 2018. audiovizualno i medijsko okružje znatno se promijenilo zbog čimbenika kao što su pandemija bolesti COVID-19, ruski agresivni rat protiv Ukrajine, porast dezinformacija, pogrešnih informacija, lažnih vijesti, govora mržnje i hibridnih prijetnji te pojave umjetne inteligencije.

Komisija je u prosincu 2020. donijela akcijski plan pod nazivom „Europski mediji u digitalnom desetljeću: akcijski plan za potporu oporavku i transformacijiˮ. Taj je akcijski plan usmjeren na tri područja djelovanja: pružanje pomoći sektoru kako bi se oporavio od krize, podupiranje njegove zelene i digitalne transformacije te osposobljavanje i osnaživanje pojedinaca i poduzeća u Europi.

Komisija je 26. studenoga 2024. obavijestila Vijeće o svojoj namjeri da u 2026. podnese prijedlog za preispitivanje Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama. U danas odobrenim zaključcima utvrđeno je preliminarno stajalište Vijeća o tom preispitivanju, a Komisiji su pružene smjernice o prioritetnim područjima koja treba razmotriti pri evaluaciji Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama.

• Zaključci Vijeća o procjeni pravnog okvira za audiovizualne medijske usluge i usluge platformi za razmjenu videozapisa (tekst zaključaka)
• Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama