Odakle EU nabavlja naftu?
EU uvozi gotovo svu svoju sirovu naftu iz niza zemalja. Posljednjih nekoliko godina EU je zamijenio većinu uvoza ruske nafte.
Zašto EU mora uvoziti naftu?
Na naftu otpada velik udio energije potrošene u EU-u, ali države članice EU-a nemaju velike zalihe nafte. Zbog toga EU uvozi gotovo svu svoju sirovu naftu (oko 97 % u 2024.).
Iako EU napušta fosilna goriva, i dalje uvelike ovisi o uvozu nafte. EU je 2025. uvezao oko 435 milijuna tona sirove nafte u vrijednosti većoj od 212 milijardi eura.
Glavni dobavljači sirove nafte 2025.
Tri glavna uvozna partnera EU-a u 2025. bile su Sjedinjene Američke Države, Kazahstan i Norveška, a od svake od tih zemalja potječe 12 % do 15 % sve nafte uvezene u EU (u uvezenim količinama).
Četvrti najveći uvozni partner EU-a bila je Libija, s udjelom većim od 9 %, a slijedile su je Saudijska Arabija (6,8 %) te Nigerija i Irak (oboje s udjelom od 5,8 %). Oko 7 % EU-ova uvoza nafte u 2025. bilo je podrijetlom iz zemalja Vijeća za suradnju u Zaljevu: Bahreina, Kuvajta, Omana, Katra, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Hijerarhijski ugniježđeni grafikon prikazuje zemlje koje su 2025. izvezle naftu u EU i količinu nafte koju su izvezle u milijunima tona. Većina sirove nafte dolazila je iz Sjedinjenih Američkih Država (14,6 % uvezenih količina nafte u EU), Kazahstana (12,8 %) i Norveške (12,8 %). Iz drugih deset zemalja pojedinačno je uvezeno 2 – 10 % nafte.
Kad je riječ o vrijednosti uvezene nafte, SAD je na vrhu popisa s još većim udjelom od 15,1 %, a slijede Norveška (14,4 %), Kazahstan (12,7 %), Libija (9 %) i Saudijska Arabija (6,5 %).
Napuštanje ruske nafte
Glavni partneri EU-a za uvoz nafte bitno su se promijenili u posljednjih nekoliko godina. Od opće ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022. EU je uveo sankcije Rusiji kako bi smanjio njezinu sposobnost vođenja nezakonitog agresivnog rata.
Ruski udio u EU-ovu uvozu nafte pao je s 25,8 % u 2021. na 2,2 % u 2025. To je uglavnom nadoknađeno povećanjem uvoza iz SAD-a, Norveške i Kazahstana.
Na grafikonu u nastavku prikazana je količina nafte koju je EU uvezao u milijunima tona.
Stupčasti grafikon prikazuje pet glavnih partnera EU-a za uvoz nafte i količine nafte koju su izvezli u EU u 2021., 2023. i 2025.
Uvoz iz Rusije pao je sa 114,4 tona u 2021. na 9,7 tona u 2025. Uvoz iz Sjedinjenih Država povećao se s 37,1 tona u 2021. na 63,5 tona u 2025. Druge zemlje koje su počele izvoziti više nafte u EU uključuju Kazahstan (35,2 t u 2021., 55,8 t 2025.) i Norvešku (40,2 t u 2021., 55,7 t u 2025.).
Proizvodnja sirove nafte u EU-u
Samo se mali dio nafte u EU-u nabavlja unutar EU-a. Vađenje sirove nafte u EU-u smanjuje se posljednjih 20 godina. U 2024. (posljednja godina za koju su dostupni podaci) države članice EU-a proizvele su 15,5 tona sirove nafte, što je samo 3,6 % ukupnog uvoza.
Najveći proizvođači nafte u EU-u 2024. bili su Italija (4,37 t), Danska (2,96 t) i Rumunjska (2,76 t), nakon čega su slijedile Njemačka (1,6 t) i Mađarska (1 t).
Iako EU uvelike ovisi o trećim zemljama kad je riječ o vađenju sirove nafte, ima snažan sektor rafiniranja. Sirova nafta koja se uvozi u EU prerađuje se u rafinerijama u EU-u radi proizvodnje naftnih derivata, koji uključuju različite vrste goriva za automobile, zrakoplove i brodove.
Rafinerije u EU-u 2024. proizvele su 543,7 tona naftnih derivata. Najveći proizvođač naftnih derivata bila je Njemačka, a slijedile su je Italija, Španjolska i Nizozemska.
Potrošnja nafte i naftnih derivata po sektorima
Gotovo dvije trećine nafte upotrebljava se za promet, prvenstveno u sektoru cestovnog prometa, na koji je 2024. otpadalo 47,7 % potrošnje nafte u EU-u. Drugi sektori u kojima se upotrebljavaju znatne količine nafte su zračni promet, vodni promet i industrija.
Industrijski sektor upotrebljava naftu i kao izvor energije i za neenergetske namjene, na primjer za izradu proizvoda kao što su bitumen za ceste, plastika i gume.
Kružni grafikon prikazuje udjele potrošnje nafte i naftnih derivata po sektorima u EU-u 2024.
- Cestovni promet: 47,7 %
- Zračni promet: 9,2 %
- Vodni promet: 8,4 %
- Industrijski i energetski sektor: 21,6 %
- Kućanstva: 4,6 %
- Ostale uporabe: 8,4 %
Također pogledajte
Odakle EU nabavlja plin?
Sankcije EU-a protiv Rusije: pitanja i odgovori
Okolišno prihvatljiviji promet
Posljednja izmjena: 17. travnja 2026.