Makroekonomski dijalog sa socijalnim partnerima 7. studenoga 2016.

Predsjedništvo Vijeća, Europska središnja banka i Europska komisija sastali su se s europskim socijalnim partnerima 7. studenoga 2016. kako bi raspravljali o planu ulaganja za Europu s težištem na Europskom fondu za strateška ulaganja (EFSU) i trećem stupu tog plana, s ciljem uklanjanja prepreka kojima se sprječavaju ulaganja.

Slovački ministar financija i predsjednik Vijeća Peter Kažimír u svojoj je uvodnoj izjavi rekao: „Europsko gospodarstvo i dalje se umjereno, ali sigurno oporavlja. Kako bi se dugoročno ojačao rast, stvorila nova radna mjesta i zaštitila održivost, trebamo povećati i privatna i javna ulaganja. Planom ulaganja za Europu otvara se takva mogućnost za ulaganje. Kako bismo potpuno iskoristili potencijal EFSU-a moramo poboljšati mogućnost dodavanja aktivnosti u okviru projekata, više se usredotočiti na financiranje dioničkim kapitalom te osigurati veću geografsku ravnotežu projekata. Našem odgovoru u obliku politika tu ne bi smio biti kraj. Uklanjanje prepreka ulaganju jednako je važno kao i sve drugo ako želimo privući potreban privatni kapital.”

Potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis rekao je: „U trenutačnim okolnostima trebamo upotrijebiti sve alate politika, monetarne, fiskalne i strukturne, kako bismo poboljšali gospodarske izglede Europe. Potrebni su neprestani dijalog i suradnja sa socijalnim partnerima kako bi se postigla ravnoteža i maksimalno povećao učinak politika na realno gospodarstvo radi povećanja rasta i stvaranja novih radnih mjesta, posebno onih visoke kvalitete.”

U ime europskih MSP-a glavni tajnik Europskog udruženja obrtnika, malih i srednjih poduzetnika (UEAPME) Peter Faross rekao je: „Naše posljednje brojke o MSP-ima pokazuju skroman rast te određeno povećanje u zapošljavanju. Međutim, MSP-i su i dalje suzdržani što se tiče ulaganja zbog niske profitabilnosti, nesigurnosti i otežanog financiranja inovacija i ulaganja. Stoga proširenje europskog plana ulaganja dolazi u pravom trenutku i nismo iznenađeni velikom prihvaćenosti financijskog okvira za MSP-e. Produljenje EFSU-a ključno je za jačanje trenutačnog oporavka osiguravanjem dugoročnih financijskih instrumenata i financijskih instrumenata kojima se omogućuje preuzimanje rizika, čime se MSP-ima pruža prilika za inovacije i ulaganja”.

U ime Konfederacije europske poslovne zajednice (BusinessEurope) glavni direktor Markus J. Beyrer komentirao je: „Europska poslovna zajednica očekuje nastavak gospodarskog oporavka EU-a unatoč sve izazovnijem međunarodnom okruženju. Iako sve veća potrošačka potražnja u EU-u pomaže u pokretanju rasta, potrebno je učiniti više kako bi se uhvatilo ukoštac s preprekama globalnoj trgovini i globalnim trgovinskim rastom koji opada. Iako ulaganja rastu, potrebno je učiniti još mnogo toga da bi se poboljšala EU-ova sposobnost privlačenja ulaganja radi smanjivanja razlike u ulaganju koja je još uvijek znatna u usporedbi s razinama prije krize. Zasad se čini da ishod referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini o izlasku iz EU-a nije poljuljao pouzdanje poslovne zajednice, no on je i dalje dugoročni rizik, s obzirom na jaku međusobnu povezanost gospodarstava EU-a i Ujedinjene Kraljevine. Trebamo održavati gospodarske odnose između EU-a i Ujedinjene Kraljevine što je moguće bliskijima, no to ne smije biti na štetu integriteta jedinstvenoga tržišta. Izbirljivost u području četiriju sloboda jedinstvenoga tržišta nije opcija.”

U ime Europske konfederacije sindikata (ETUC) zamjenica glavnog tajnika Veronica Nilsson istaknula je: „Tijekom zadnjih 40 godina, od radnika se očekivalo da rade više za manju plaću. U 26 od 28 država članica plaće se kao udio BDP-a smanjuju od 1980-ih. Radnici su morali postati konkurentniji, fleksibilniji, a manje zaštićeni. Rezultat je financijska, gospodarska i društvena kriza zbog prekomjerno zaduženih gospodarstava. Svjedočimo oporavku dobiti od krize, no oporavka nema za radnike. Mađarska, Nizozemska, Irska, Ujedinjena Kraljevina, Italija, Rumunjska, Danska, Portugal, Finska i Austrija od 2009. i dalje su među zemljama EU-a u kojima vlada razlika između plaća i produktivnosti na štetu radnika. Sada je vrijeme za povećanje plaća za sve radnike u Europi.”

U ime CEEP-a, Europskog centra poslodavaca i poduzeća koji pružaju javne usluge, glavna tajnica Valeria Ronzitti rekla je: „Europskom gospodarstvu potreban je snažan poticaj. Nakon godina krize napokon vidimo pozitivne znakove stabilizacije našeg rasta te u području zapošljavanja. No, to još uvijek nije dovoljno kako bismo se suočili s izazovima društava koja se mijenjaju, a koji su povezani s globalizacijom, digitalizacijom, modernizacijom tržištâ rada i starenjem stanovništva. CEEP smatra da je podupiranje snažne politike ulaganja i dalje ključno: na razini EU-a jačanjem EFSU-a, a na nacionalnoj razini s pomoću novih mjera potpore za javna i privatna ulaganja kako bi se povećali produktivnost i zapošljavanje. Kako bismo ostvarili naše zajedničke ciljeve moramo se pozabaviti i paradoksom između procesâ fiskalne konsolidacije i ponovnog pokretanja gospodarstva. To podrazumijeva iskreno i neideološko preispitivanje pakta za stabilnost i rast, kako bi se ostavilo prostora za nova ulaganja u našoj javnoj infrastrukturi.”

Glavni direktor EFSU-a Wilhelm Molterer rekao je: „Nastavak našeg rada na podupiranju ulaganja u realno gospodarstvo i dalje je ključno ako želimo poboljšati gospodarske izglede u EU-u. Plan ulaganja za Europu, a posebno EFSU, ostvaruju cilj povećanja ulaganja za rast i radna mjesta. Od EFSU-a se već očekuje da mobilizira skoro 140 milijardi eura u novim ulaganjima u svim ključnim gospodarskim sektorima. U neovisnoj ocjeni EIB-a potvrđeno je da je EFSU na dobrom putu postizanja svojeg ambicioznog cilja te je istaknuto da su zapravo sva tri stupa plana ulaganja za Europu ključna. Za uspjeh EFSU-a posebno je potrebno postići napredak u pogledu trećeg stupa plana, čiji je cilj hvatanje ukoštac s preostalim preprekama ulaganju i na razini EU-a i na razini država članica.”

Stavovi navedeni u ovom tekstu vlastita su mišljenja dotičnih pojedinaca ili organizacija te zajednički ne predstavljaju mišljenja Vijeća ni Europskog vijeća.