Skip to content

Kako EU pomaže izbjeglicama iz Ukrajine?

Nakon opće ruske invazije na Ukrajinu EU je poduzeo niz koraka kako bi pomogao izbjeglicama koje bježe od rata, među ostalim putem EU-ova mehanizma privremene zaštite.

Potpora EU-a ukrajinskim izbjeglicama

Zbog ruske opće invazije na Ukrajinu milijuni ljudi pobjegli su od rata i potražili utočište u zemljama EU-a i u Republici Moldovi.

EU je u potpunosti solidaran s Ukrajinom i njezinim stanovništvom. U odgovoru na ruski agresivni rat EU je pokazao jedinstvo i snagu te Ukrajini pruža koordiniranu političku, financijsku, gospodarsku, humanitarnu, vojnu i diplomatsku potporu.

EU je poduzeo konkretne mjere za pomoć izbjeglicama iz Ukrajine, a među njima su:

  • mehanizam privremene zaštite za Ukrajince i Ukrajinke u EU-u
  • humanitarna pomoć za interno raseljene osobe u Ukrajini
  • potpora u području civilne zaštite namijenjena Ukrajini, zemljama koje primaju izbjeglice i Agenciji UN-a za izbjeglice
  • financijska i tehnička potpora za države članice koje primaju izbjeglice
  • potpora u upravljanju granicama za zemlje EU-a koje primaju izbjeglice i za Moldovu.
Skupina izbjeglica, među kojima su tri odrasle osobe i dvoje djece.

Mehanizam privremene zaštite

Direktiva EU-a o privremenoj zaštiti donesena je 2001., nakon što je zbog oružanih sukoba na zapadnom Balkanu došlo do masovnog raseljavanja u Europi, posebno osoba iz Bosne i Hercegovine te Kosova.

Privremena zaštita mehanizam je EU-a koji se aktivira u iznimnim situacijama masovnog priljeva radi:

  • pružanja kolektivne zaštite raseljenim osobama
  • smanjivanja pritiska na nacionalne sustave azila u zemljama EU-a.

EU je u ožujku 2022. aktivirao mehanizam privremene zaštite za izbjeglice iz Ukrajine. Taj je mehanizam posljednji put produljen do 4. ožujka 2027. Prema podacima od 30. travnja 2026. 4,37 milijuna osoba koje su pobjegle iz Ukrajine pod privremenom je zaštitom u EU-u.

Korisnici privremene zaštite

Program privremene zaštite primjenjuje se na sljedeće osobe, ako su boravile u Ukrajini 24. veljače 2022. ili prije tog datuma:

  • ukrajinske državljane i članove njihovih obitelji
  • državljane drugih zemalja i osobe bez državljanstva koji uživaju međunarodnu zaštitu u Ukrajini (npr. izbjeglice i korisnici supsidijarne zaštite) i članove njihovih obitelji
  • državljane drugih zemalja s dozvolom stalnog boravka koji se ne mogu pod sigurnim i trajnim uvjetima vratiti u svoju zemlju podrijetla (može se primjenjivati i odgovarajuća nacionalna zaštita).

Može se primjenjivati i na druge osobe, među ostalim na:

  • ukrajinske državljane koji su napustili Ukrajinu neposredno prije 24. veljače
  • ukrajinske državljane koji su se zatekli na području EU-a neposredno prije 24. veljače (npr. na godišnjem odmoru ili iz poslovnih razloga)
  • državljane drugih zemalja koji nemaju dozvolu stalnog boravka i koji se ne mogu pod sigurnim i trajnim uvjetima vratiti u svoju zemlju podrijetla.

Svima koji bježe iz Ukrajine, neovisno o tome u kojoj su kategoriji, omogućuje se ulazak u EU prije vraćanja u mjesto podrijetla.

Korisnici privremene zaštite imaju sljedeća prava:

Zgrada i osobna iskaznica.

boravište i stanovanje

Prijenosno računalo.

pristup tržištu rada

Ruka koja drži štrcaljku.

medicinsku pomoć

Žena koja drži papire u rukama.

socijalnu skrb

Žena koja grli dijete.

skrbništvo nad djecom

Ruksak i bilježnice.

obrazovanje djece

Ukrajinskim državljanima za putovanje ne treba viza. Nakon ulaska na područje EU-a, imaju pravo:

  • slobodno se kretati u razdoblju od 90 dana
  • odabrati zemlju EU-a u kojoj žele uživati prava privremene zaštite.

Uživanje privremene zaštite ne isključuje mogućnost podnošenja zahtjeva za stjecanje statusa izbjeglice ili drugih oblika zaštite dostupnih u zemljama EU-a.

Privremena zaštita dobiva se automatski, ali bi korisnici trebali podnijeti zahtjev za boravišnu dozvolu u zemlji EU-a u kojoj su odlučili ostati.

Postupni izlazak iz statusa privremene zaštite

Vijeće je 16. rujna 2025. donijelo preporuku o postupnom izlasku raseljenih osoba iz Ukrajine iz statusa privremene zaštite. Njome se definira zajednički okvir kojim će se, kada to uvjeti dopuste, osigurati održivi povratak raseljenih osoba u Ukrajinu i njihova reintegracija, kao i postupan prelazak na druge boravišne statuse za osobe koje za to ispunjavaju uvjete.

EU se tom preporukom priprema za primjenu koordiniranog pristupa kada uvjeti u Ukrajini omoguće postupno ukidanje statusa privremene zaštite.

Obrazovanje za ukrajinsku djecu

U skladu s Direktivom EU-a o privremenoj zaštiti raseljena ukrajinska djeca imaju zakonsko pravo upisati se u lokalne javne obrazovne sustave.

Od 2022. broj ukrajinske djece upisane u obrazovne sustave u europskim zemljama domaćinima stalno se povećava. Prema istraživanju UNHCR-a o socioekonomskim uvidima iz 2024. provedenom u 10 zemalja (Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Moldova, Poljska, Rumunjska i Slovačka) 79 % raseljene djece u prosjeku je bilo upisano u obvezne obrazovne sustave.

Europska unija podupire države članice u suočavanju s izazovima u tom području, i to:

  • financiranjem obrazovnih inicijativa u okviru programa Erasmus+
  • pružanjem političkih smjernica i resursa nastavnom osoblju
  • promicanjem uzajamnog priznavanja kvalifikacija s Ukrajinom
  • mobilizacijom financijskih sredstava EU-a za pomoć u integraciji.

Besplatan roaming

Ukrajina je 1. siječnja 2026. uključena u područje EU-a na kojem se primjenjuje načelo „u roamingu kao kod kuće”. To znači da Ukrajinci u EU-u, kao i građani EU-a u Ukrajini sada mogu upućivati pozive, slati poruke i upotrebljavati mobilne podatke bez dodatnih naknada.

Prije nego što je ta odluka stupila na snagu, od travnja 2022. na snazi je dobrovoljni sporazum između telekomunikacijskih operatera iz EU-a i Ukrajine kako bi se Europljanima i Ukrajincima osigurali cjenovno pristupačni i jeftini pozivi, poruke i mobilni podaci.

Potpora zemljama EU-a koje primaju izbjeglice

Dobrodošlica EU-a iskazana osobama koje bježe iz svojih domova ključni je element zajedničkog odgovora država članica na rat. Djelovanje na razini EU-a odražava solidarnost koju su pokazali građani u cijelom EU-u, kao i goleme napore nacionalnih i lokalnih tijela, nevladinih organizacija, lokalnih udruga te poduzeća.

EU državama članicama pruža stalnu potporu te poduzima daljnje korake u tom pogledu.

Financijska potpora

EU je odobrio uredbe za oslobađanje sredstava kako bi pomogao ljudima koji bježe od rata u Ukrajini. Time će se osigurati da države članice koje primaju izbjeglice imaju dostatna sredstava za zadovoljavanje sve većih potreba u pogledu stanovanja, obrazovanja i zdravstvene skrbi.

Kako bi pružio potporu zemljama i regijama EU-a u suočavanju s posljedicama ruskog rata u Ukrajini i prihvatu ukrajinskih izbjeglica, EU je poduzeo mjere za omogućavanje veće fleksibilnosti u upotrebi fondova kohezijske politike EU-a, primjerice proširenjem mogućnosti za prijenos sredstava među programima i za stopostotno financiranje sredstvima EU-a, kao i osiguravanjem dodatnog pretfinanciranja projekata kako bi se državama članicama pružila neposredna pomoć.

Kada je započela ruska agresija na Ukrajinu, EU je utvrdio da države članice mogu ukupno preraspodijeliti oko 17 milijardi eura sredstava namijenjenih koheziji i oporavku nakon pandemije kako bi poduprle izbjeglice iz Ukrajine i zadovoljile njihove hitne potrebe, kao što su stanovanje, obrazovanje, zdravstvena skrb i skrb o djeci. To je obuhvaćalo oko sedam milijardi eura nepotrošenih sredstava iz fondova kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020. i oko 10 milijardi eura sredstava namijenjenih oporavku nakon pandemije u okviru Pomoći za oporavak za koheziju i europska područja (REACT-EU).

Mjerama za fleksibilnost olakšat će se financiranje širokog raspona aktivnosti za potporu osobama koje bježe od rata i osigurat će se dostatna izravna potpora osobama koje rade s izbjeglicama u lokalnim zajednicama.

Vijeće je u travnju 2022. također donijelo uredbu kojom se:

  • mobilizira do 420 milijuna eura preostalih sredstava iz Fonda za unutarnje poslove za razdoblje 2014. – 2020.
  • državama članicama i drugim javnim ili privatnim donatorima omogućuje da daju dodatne doprinose u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju za razdoblje 2021. – 2027.

Tehnička potpora

Europska komisija izdala je operativne smjernice za potporu državama članicama u primjeni Direktive o privremenoj zaštiti.

Osim toga, u okviru Instrumenta za tehničku potporu nudi tehničko stručno znanje kako bi se državama članicama pomoglo u:

  • apsorpciji sredstava EU-a za potrebe prihvata i integracije
  • provedbi mehanizma privremene zaštite.

Potpora za upravljanje granicama

Europska komisija izdala je operativne smjernice kako bi pomogla službenicima graničnog nadzora država članica u učinkovitom upravljanju dolascima na njihovu granicu s Ukrajinom i smanjenju vremena čekanja uz istodobno održavanje visoke razine sigurnosti.

EU je 17. ožujka 2022. s Moldovom potpisao sporazum o statusu u pogledu operativnih aktivnosti koje provodi Frontex. Zahvaljujući tom sporazumu Frontex može pomoći Moldovi u upravljanju granicama raspoređivanjem timova koji mogu pružiti potporu moldavskim tijelima u zadaćama kao što su registracija i granične kontrole.

Druge mjere EU-a za potporu Ukrajini

Kliknite na poveznice u nastavku za više informacija o pomoći EU-a Ukrajini.

Također pogledajte

Stilizirana karta Ukrajine u bojama ukrajinske zastave. S desne su strane zvijezde sa zastave EU-a.
Rat Rusije protiv Ukrajine

Rat Rusije protiv Ukrajine

Ruka koja drži suncokret.
Solidarnost EU-a s Ukrajinom

Solidarnost EU-a s Ukrajinom

Ilustracija koja prikazuje list papira s nekoliko ulaznih i izlaznih pečata za putovnice na plavoj i bež pozadini, s olovkom koja crta isprekidanu liniju na papiru kao simbol migracijskog putovanja.
Pakt o migracijama i azilu

Pakt o migracijama i azilu