Ruski rat protiv Ukrajine: borba protiv nekažnjavanja

Pozivanje Rusije na odgovornost

Od početka ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine u brojnim vjerodostojnim izvješćima dokumentirano je da su počinjena najteža kaznena djela i zločini u Ukrajini, a događaju se i danas.

Najteža međunarodna kaznena djela i zločini smatraju se najozbiljnijim kršenjima međunarodnog prava, a uključuju zločine protiv čovječnosti, ratne zločine, genocid i zločine agresije.

EU i njegove države članice snažno su predani osiguravanju toga da svi teški zločini koje je Rusija počinila u Ukrajini i protiv nje ne prođu nekažnjeno.

Ratni zločini počinjeni u Ukrajini

Kako bi podržao kazneni progon ruskih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, EU je poduzeo niz mjera, uključujući prijavljivanje Rusije Međunarodnom kaznenom sudu u ožujku 2022. i uspostavu:

zajedničkog istražnog tima u okviru Eurojusta (ožujak 2022.)
prikupljanja podataka o ratnim zločinima u okviru Europola (ožujak 2022.)
Savjetodavne misije EU-a u Ukrajini (travanj 2022.)
baze podataka s dokazima o zločinima pri Eurojustu (veljača 2023.)
radne skupine u okviru Europola za pomoć u identifikaciji osumnjičenika (rujan 2023.).

Međunarodni kazneni sud

U ožujku 2022. sve države članice EU-a, zajedno s drugim partnerskim zemljama, odlučile su stanje u Ukrajini zajednički prijaviti Međunarodnom kaznenom sudu (MKS). Osim tužitelja Međunarodnog kaznenog suda, istrage su pokrenuli i ukrajinsko glavno tužiteljstvo te tijela nekoliko država članica.

EU je iznosom od 7,25 milijuna eura pružio potporu kapacitetima Međunarodnog kaznenog suda.

Navodni zločini počinjeni u kontekstu situacije u Ukrajini (Međunarodni kazneni sud)

Eurojust

U ožujku 2022. Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) poduprla je osnivanje zajedničkog istražnog tima za navodne zločine počinjene u Ukrajini. Zadaća je tog tima poboljšati pravosudnu suradnju među nadležnim tijelima uključenima u istragu i kazneni progon najtežih međunarodnih zločina na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Trenutačno ga čine pravosudna tijela Ukrajine, Estonije, Latvije, Litve, Poljske, Rumunjske i Slovačke. Eurojust, Europol i Međunarodni kazneni sud također sudjeluju u radu istražnog tima.

Zajednički istražni tim za navodne zločine počinjene u Ukrajini (Eurojust)

Kako bi poduprlo istragu i kazneni progon najtežih međunarodnih zločina počinjenih u Ukrajini, Vijeće je u svibnju 2022. donijelo nova pravila prema kojima je Eurojust glavno središte za prikupljanje, analizu i razmjenu dokaza. U skladu s tim novim okvirom Eurojust može:

pohranjivati i čuvati dokaze povezane s ratnim zločinima, uključujući satelitske snimke, fotografije, videozapise, audiozapise, profile DNK-a i otiske prstiju
obrađivati i analizirati te dokaze te ih dostavljati relevantnim nacionalnim i međunarodnim tijelima.

U tom je kontekstu Eurojust u veljači 2023. uspostavio središnju bazu podataka s dokazima o najtežim međunarodnim zločinima. Taj namjenski alat Eurojustu omogućuje da pruži potporu nacionalnim pravosudnim tijelima u utvrđivanju usporednih istraga i u koordinaciji dokaza o najtežim međunarodnim zločinima koji mogu biti ključni za njihove istrage.

Europol

Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) počela je u ožujku 2022. prikupljati relevantne podatke o ratnim zločinima iz različitih izvora (tijela za izvršavanje zakonodavstva, nevladine organizacije i otvoreni izvori) kako bi poduprla istrage i kazneni progon zločina počinjenih u Ukrajini.

Agencija je podržala i osnivanje radne skupine u rujnu 2023. kako bi se prikupljanjem i analizom obavještajnih podataka iz otvorenih izvora pomoglo u identifikaciji osumnjičenika i utvrđivanju njihova sudjelovanja u najtežim međunarodnim kaznenim djelima i zločinima počinjenima u Ukrajini.

Genocid, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini (Europol)

Savjetodavna misija EU-a u Ukrajini

Vijeće je u travnju 2022. izmijenilo mandat Savjetodavne misije EU-a u Ukrajini (EUAM Ukraine) kako bi mogla podupirati napore u pogledu utvrđivanja odgovornosti. Trenutačno se u okviru misije EUAM Ukraine ukrajinskim vlastima pružaju strateški savjeti i osposobljavanje u vezi s istragama i kaznenim progonom međunarodnih zločina.

Osim toga, ukrajinskim vlastima doniraju se sredstva i oprema kako bi se olakšao njihov rad. Misija surađuje s MKS-om i Eurojustom, kao i s državama članicama koje izravno podupiru istragu i kazneni progon međunarodnih zločina.

Zločin agresije na Ukrajinu

Kako bi podržao kazneni progon zločina agresije Rusije, EU je pružio potporu osnivanju Posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine i osnovao Međunarodni centar za kazneni progon zločina agresije u Ukrajini.

Zločin agresije zločin je koji je političko i vojno vodstvo određene zemlje počinilo protiv suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti druge zemlje.

Zločini agresije uključuju invaziju, vojnu okupaciju, pripojenje uporabom sile, bombardiranje i blokadu luka. Budući da Rusija nije država stranka Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda, taj sud nije nadležan za njezin zločin agresije na Ukrajinu.

Posebni sud za zločin agresije protiv Ukrajine

EU, Vijeće Europe, Ukrajina i međunarodna koalicija država 9. svibnja 2025. poduprli su osnivanje Posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine.

EU se 15. svibnja 2026. pridružio proširenom djelomičnom sporazumu Posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine, dokumentu kojim se utvrđuju institucijski, financijski i administrativni aranžmani uspostavljeni za posebni sud. Slijedom te odluke, države i organizacije sudionice moći će ratificirati konvenciju kojom će se službeno osnovati posebni sud.EU financijski podupire osnivanje specijalnog suda iznosom od deset milijuna eura.

Nakon osnivanja u okviru Vijeća Europe, taj će sud imati ovlasti za istragu, kazneni progon i suđenje ruskim političkim i vojnim čelnicima odgovornima za zločin agresije protiv Ukrajine.

Međunarodni centar za kazneni progon zločina agresije u Ukrajini

Eurojust je domaćin Međunarodnog centra za kazneni progon zločina agresije u Ukrajini, koji je osnovan u srpnju 2023.

Cilj je tog centra podupirati i koordinirati nacionalne istrage zločina agresije povezanog s ratom u Ukrajini i olakšati prikupljanje predmeta za sva buduća suđenja, uključujući ona pred Posebnim sudom za zločin agresije protiv Ukrajine.

Međunarodni centar za kazneni progon zločina agresije u Ukrajini (Eurojust)

Plaćanje za počinjenu štetu

EU je predan osiguravanju toga da Ukrajina i njezino stanovništvo dobiju pune reparacije za štetu uzrokovanu ruskim agresivnim ratom. U tu se svrhu EU pridružio Registru štete za Ukrajinu i potpisao Konvenciju o osnivanju Međunarodnog povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu.

Registar štete za Ukrajinu

U Registru štete za Ukrajinu, uspostavljenom u svibnju 2023. u okviru Vijeća Europe, bilježe se prihvatljivi zahtjevi za naknadu štete, gubitka ili ozljede koji su posljedica agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine. Podnošenje prijava započelo je u travnju 2024.

Registru su pristupile Europska unija i 44 države.

Registar štete za Ukrajinu (Vijeće Europe)

Međunarodno povjerenstvo za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu

EU je zajedno s 35 zemalja 16. prosinca 2025. potpisao Konvenciju o osnivanju Međunarodnog povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu.

EU je 15. svibnja 2026. ratificirao konvenciju i time postao jedan od osnivača. Povjerenstvo za ocjenu zahtjeva za naknadu štete osnovat će se u okviru Vijeća Europe i započeti s radom nakon što prikupi 25 ratifikacija s dostatnim financijskim doprinosima. EU podupire osnivanje Povjerenstva za zahtjeve za naknadu štete u iznosu do milijun eura.

Nakon osnutka, Međunarodno povjerenstvo za ocjenu zahtjeva za naknadu štete preispitivat će i procjenjivati prihvatljive zahtjeve te donositi odluke o njima i određivati iznos naknade za štetu, gubitak ili ozljedu uzrokovanu međunarodno protupravnim činovima koje je Rusija počinila u Ukrajini ili protiv nje.