Izjava visoke predstavnice Federice Mogherini u ime EU-a o Autonomnoj Republici Krimu i gradu Sevastopolju

Četiri godine nakon što je Ruska Federacija nezakonito pripojila Autonomnu Republiku Krim i grad Sevastopolj, Europska unija i dalje se snažno zalaže za suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine.

Europska unija ponavlja da ne priznaje taj čin kršenja međunarodnog prava te ga i dalje osuđuje. On je i dalje izravan izazov međunarodnoj sigurnosti te ima ozbiljne posljedice za međunarodni pravni poredak kojim se štite jedinstvo i suverenitet svih država.

Europska unija i dalje je predana potpunoj provedbi svoje politike nepriznavanja, među ostalim putem mjera ograničavanja. EU ponavlja svoj poziv državama članicama UN-a da razmotre slične mjere nepriznavanja u skladu s Rezolucijom Opće skupštine UN-a 68/262. Europska unija ne priznaje izbore koje je Ruska Federacija održala na poluotoku Krimu.

Aktualnom militarizacijom poluotoka i dalje se utječe na sigurnosnu situaciju u crnomorskoj regiji. Kršenjem međunarodnog humanitarnog prava krimskom stanovništvu nametnuti su rusko državljanstvo i vojna obveza u sklopu oružanih snaga Ruske Federacije.

Europska unija osuđuje gradnju mosta Kerč bez suglasnosti Ukrajine te ograničenja slobode provoza koja su s pomoću njega već nametnuta.

Stanje u pogledu ljudskih prava na poluotoku Krimu dodatno se pogoršalo od kada je Ruska Federacija izvršila nezakonito pripojenje. Stanovnici poluotoka suočeni su sa sustavnim ograničenjima temeljnih sloboda, kao što su sloboda izražavanja, vjere ili uvjerenja i udruživanja te pravo na mirno okupljanje.

Prava krimskih Tatara snažno se krše zatvaranjem medijskih kuća krimskih Tatara, zabranom aktivnosti njihova samoupravnog tijela Medžlisa te progonom njihovih čelnika i pripadnika njihove zajednice. Krimskim Tatarima, Ukrajincima i svim etničkim i vjerskim zajednicama na poluotoku mora se osigurati mogućnost da zadrže i razvijaju svoju kulturu, tradiciju, obrazovanje i identitet.

EU ponavlja svoj poziv za hitnim oslobađanjem Oleha Sencova, Oleksandra Koljčenka i Mikole Semene te svih onih čijim se pritvaranjem i osudom krši međunarodno pravo. Novinari, branitelji ljudskih prava i odvjetnici obrane trebali bi samostalno i bez nepotrebnih uplitanja moći raditi svoj posao.

EU poziva na potpuno poštovanje međunarodnih standarda u području ljudskih prava na poluotoku. Sve neriješene slučajeve kršenja i povrede ljudskih prava, poput prisilnih nestanaka, mučenja i pogubljenja, trebalo bi temeljito istražiti. Potpun, slobodan i nesmetan pristup međunarodnim akterima u području ljudskih prava cjelokupnom državnom području Ukrajine, među ostalim Krimu i Sevastopolju, i dalje je od temeljne važnosti. EU podsjeća na Rezoluciju Opće skupštine UN-a 72/190 od 19. prosinca 2017. i poziva na njezinu potpunu provedbu, uključujući obveze Ruske Federacije u skladu s primjenjivim međunarodnim humanitarnim pravom.

Ova izjava izdana je povodom četvrte obljetnice nezakonitog pripojenja Krima i Sevastopolja Ruskoj Federaciji (18. ožujka 2018.).

Zemlje kandidatkinje bivša jugoslavenska republika Makedonija*, Crna Gora* i Albanija* te zemlje EFTA-e Island, Lihtenštajn i Norveška, članice Europskog gospodarskog prostora, kao i Ukrajina, Republika Moldova i Gruzija usklađuju se s ovom Izjavom.

*Bivša jugoslavenska republika Makedonija, Crna Gora i Albanija i dalje su sudionice procesa stabilizacije i pridruživanja.