Kako EU ozelenjuje energiju

Zašto je ozelenjivanje energije važno?

Proizvodnja i potrošnja energije glavni su uzrok klimatskih promjena. Kad izgaraju fosilna goriva, odnosno ugljen, nafta i plin, u zrak se ispušta ugljikov dioksid, čime se doprinosi globalnom zatopljenju.

Potrošnja i proizvodnja energije odgovorne su za 75 % ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u. Smanjenje tih emisija nužna je mjera za borbu protiv klimatskih promjena i postizanje cilja klimatske neutralnosti EU-a do 2050.

Ulaganje u obnovljive izvore i čišće oblike energije ključno je i za povećanje energetske neovisnosti. Obnovljiva energija – bilo solarna energija, energija vjetra ili hidroenergija – može se proizvoditi u EU-u, čime se smanjuje ovisnost o uvozu te stvaraju nova radna mjesta i poslovne prilike na lokalnoj razini.

Što EU poduzima kako bi ozelenio energiju?

Mjere za zelenu energiju u EU-u postoje već više od 15 godina.

Europskim zelenim planom pokrenutim 2019. EU i njegove države članice pojačali su ambicije za rješavanje pitanja globalnog zagrijavanja i prelaska na čišću energiju, u skladu s obvezama preuzetima u Pariškom sporazumu.

Zeleni plan i njegov paket „Spremni za 55 %” sadržavaju skup zakonodavnih akata kojima se želi smanjiti emisije stakleničkih plinova u EU-u, među ostalim u energetskom sektoru. Opći je cilj smanjenje emisija za najmanje 55 % do 2030.

Vojna agresija Rusije na Ukrajinu potaknula je zemlje EU-a da ubrzaju energetsku tranziciju. U planu REPowerEU, pokrenutom nakon što je Rusija započela rat i nakon pandemije bolesti COVID-19, utvrđene su mjere za ubrzavanje prelaska na čistu energiju, diversifikaciju opskrbe i uštedu energije.

Glavni su ciljevi EU-a za energetsku tranziciju:

• veća neovisnost o uvozu energije, osobito iz Rusije
• smanjenje korištenja fosilnih goriva i podupiranje uvođenja energije iz obnovljivih izvora
• povećanje energetske učinkovitosti
• poboljšanje energetske infrastrukture i njezine integracije u svim državama članicama EU-a.

Koje su glavne mjere EU-a za zeleniju energiju?

Energija iz obnovljivih izvora

Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora želi se povećati udio energije proizvedene iz obnovljivih izvora u gospodarstvu EU-a. Do 2030. 42,5 % energije potrošene u EU-u potjecat će iz obnovljivih izvora, u skladu s ciljevima utvrđenima u Direktivi.

Kako bi se poticala energija iz obnovljivih izvora u cijelom gospodarstvu i ostvario cilj EU-a, postavljeni su sektorski ciljevi, na primjer:

• zgrade: 42 % energije trebalo bi potjecati iz obnovljivih izvora
• industrija: korištenje obnovljivih izvora trebalo bi svake godine rasti za 1,6 %
• promet: najmanje 29 % energije trebalo bi potjecati iz obnovljivih izvora ili bi se intenzitet emisija goriva namijenjenih korištenju u prometu trebao smanjiti za 14,5 %.

Nadalje, dodatno indikativno povećanje od 2,5 % moglo bi omogućiti EU-u da ostvari cilj od 45 %.

Kapaciteti za energiju iz obnovljivih izvora u EU-u posljednjih su se godina povećali. Kako bi se ubrzalo uvođenje energije iz obnovljivih izvora, donesene su mjere za smanjenje birokracije te su uspostavljeni ubrzani postupci za izdavanje dozvola za projekte u području energije iz obnovljivih izvora.

• Vijeće formalno donijelo uredbu o ubrzavanju izdavanja dozvola za projekte u području energije iz obnovljivih izvora (priopćenje za medije, 22. prosinca 2022.)

Energetska učinkovitost

Ušteda energije smanjenjem potrošnje ključna je za postizanje energetske tranzicije. Korištenje manje energije znači:

• manje emisija stakleničkih plinova
• manje onečišćenja
• cjenovno pristupačniju energiju za građane
• smanjenu ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima.

EU je postavio cilj smanjenja potrošnje energije za 11,7 % do 2030. na razini EU-a u usporedbi s predviđanjima o potrošnji iz 2020.

Ključni sektori u kojima bi se potrošnja trebala smanjiti jesu:

• zgrade
• industrija
• promet.

Vodik i dekarbonizirani plin

Kako bi se smanjila upotreba fosilnih goriva i postupno prešlo na čišću energiju, EU je donio mjere kojima se podupire uvođenje plinova iz obnovljivih izvora i niskougljičnih plinova.

Paketom o vodiku i dekarbonizaciji, donesenom u svibnju 2024., nastoji se:

• stvoriti tržište za vodik i postići kapacitet elektrolizatora vodika iz obnovljivih izvora od 40 gigavata do 2030.
• plinove iz obnovljivih izvora i niskougljične plinove bolje integrirati u plinsku mrežu
• poboljšati zaštitu potrošača u energetskim ugovorima
• povećati sigurnost opskrbe i suradnju među državama članicama EU-a.

Pravila obuhvaćaju i ograničenja opskrbe plinom iz Rusije i Bjelarusa kako bi se smanjila ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima.

Geotermalna energija

Danas geotermalna energija zadovoljava manje od 1 % svjetske potražnje za energijom. Samo je 2,5 % obnovljivih izvora energije upotrijebljenih za proizvodnju primarne energije u EU-u 2024. došlo iz geotermalnih izvora.

Vijeće je u svojim zaključcima odobrenima u prosincu 2024. pozvalo na brže uvođenje geotermalne energije.

Taj izvor energije može se upotrebljavati za cjenovno pristupačno i sigurno grijanje i hlađenje te može osigurati stabilnu opskrbu električnom energijom, pomoći u dekarbonizaciji zgrada i povećati konkurentnost i održivost industrija.

• Geotermalna energija: Vijeće pozvalo na brže uvođenje (priopćenje za medije, 16. prosinca 2024.)

Zgrade

Više od trećine emisija stakleničkih plinova u EU-u nastaje u građevinskom sektoru.

Direktivom o energetskim svojstvima zgrada želi se postići da zgrade u EU-u budu energetski učinkovitije do 2030. i nakon toga.

Krajnji je cilj da do 2050. sve zgrade u EU-u budu zgrade s nultim emisijama.

Kako bi se to postiglo, Direktivom se uvodi cilj smanjenja prosječne potrošnje energije u stambenim zgradama na sljedeći način:

• najmanje 16 % do 2030.
• najmanje 20 – 22 % do 2035.

Osim toga, u zgradama bi trebalo osigurati više infrastrukture za bicikle i električne automobile.

Mreže i integracija sustava

Ako EU do 2050. želi postati klimatski neutralan i ostvariti energetski suverenitet, mora temeljito preobraziti svoj energetski sustav kako bi postao međusobno povezan.

Energetski sustav u budućnosti bi trebao:

• biti kružniji, a u središtu bi mu trebala biti energetska učinkovitost
• osigurati više električne energije i zelenu električnu energiju sektorima kao što su promet i industrija
• promicati niskougljična goriva, uključujući vodik, za sektore koje je teže dekarbonizirati.

Vijeće je u svibnju 2024. usvojilo zaključke o infrastrukturi elektroenergetske mreže. U njima se ističe potreba za napretkom u radu na stvaranju međusobno povezanije i integriranije elektroenergetske mreže u EU-u.

Vijeće je u lipnju 2026. postiglo opći pristup o Paketu mjera za europske mreže, koji obuhvaća revidiranu Uredbu o transeuropskim energetskim mrežama (Uredba TEN-E) i Direktivu za ubrzavanje postupaka izdavanja dozvola.

Politikom transeuropskih energetskih mreža, koja je pokrenuta 2013., podupiru se prekogranični projekti za povezivanje energetskih mreža država članica i poticanje integracije obnovljivih izvora energije. Revidiranom Uredbom TEN-E modernizirat će se, dekarbonizirati i međusobno povezati prekogranična energetska infrastruktura EU-a kako bi se doprinijelo ostvarivanju njegovih ciljeva klimatske neutralnosti do 2050.

• Paket mjera za europske mreže: Vijeće poduprlo moderniziranu energetsku mrežu za dekarbonizaciju (priopćenje za medije, 26. lipnja 2026.)
• Održive elektroenergetske mreže: Vijeće odobrilo zaključke (priopćenje za medije, 30. svibnja 2024.)

Vidjeti također