Kako je EU odgovorio na energetsku krizu 2022.?

Kako je EU odgovorio na energetsku krizu?

Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine i upotreba energije kao političkog oružja imali su razoran učinak na energetska tržišta. Energetska kriza dosegnula je vrhunac u kolovozu 2022., kada su cijene energije dosegnule rekordne razine. Iznimno visoki računi za energiju teško su pogodili građane i građanke te poduzeća u cijelom EU-u.

Države članice EU-a reagirale su ujedinjeno i brzo. Samo nekoliko tjedana nakon što je Rusija napala Ukrajinu, čelnici i čelnice 27 država članica EU-a donijeli su odluku o hitnom smanjenju ovisnosti EU-a o ruskim fosilnim gorivima, i to na sljedeće načine:

• diversifikacijom opskrbe i dobavljača
• smanjenjem upotrebe fosilnih goriva i ubrzavanjem prelaska na čišću energiju.

Europska komisija ubrzo je pokrenula REPowerEU – plan za povećanje energetske autonomije EU-a i poticanje čiste energije.

U narednim mjesecima zemlje EU-a neumorno su u okviru Vijeća radile na donošenju zakonodavstva kojim bi se mogli ostvariti ciljevi plana REPowerEU.

Za većinu odluka Vijeće je samostalno djelovalo kao zakonodavac EU-a, što je za izvanredne situacije dopušteno člankom 122. Ugovora o funkcioniranju EU-a.

U manje od godinu dana zemlje EU-a donijele su šest skupova zakonodavnih mjera u okviru Vijeća. Pravila su donesena u rekordnom roku: u prosjeku je bilo potrebno samo nekoliko mjeseci od objave prijedloga do stupanja na snagu, dok su inače za donošenje zakonodavstva EU-a potrebne dvije godine.

Suradnja i solidarnost

Suradnja se pokazala najboljim načinom da zemlje EU-a ublaže posljedice krize i smanje zajedničke i pojedinačne rizike povezane s opskrbom energijom.

Od početka opće ruske invazije do kraja 2022. ministri i ministrice energetike 27 država članica EU-a održali su deset sastanaka Vijeća, od kojih su mnogi organizirani u kratkom roku. Ti su sastanci bili ključni za postizanje dogovora o zajedničkim pravilima za bolju zaštitu građana i građanki te poduzeća od sve većih troškova energije.

Solidarnost među zemljama EU-a bila je ključna za osiguravanje opskrbe plinom, posebno za one zemlje koje su više ovisile o ruskoj energiji, pa su ih smanjenja u opskrbi jače pogodila.

Rezultati zajedničkog djelovanja

Zajednički napori isplatili su se. Nakon što su cijene mjesecima naglo rasle, cijena plina u EU-u znatno se smanjila krajem 2022. i ostala je relativno stabilna u 2023. U prosincu 2023. jedan megavat/sat (MWh) plina koštao je 34 eura, što je gotovo devet puta manje nego na vrhuncu krize, kada je cijena dosegnula više od 300 eura po MWh.

Sigurnost opskrbe

Popunjenost skladišta plina u listopadu 2023. iznosila je više od 99 % njihova kapaciteta, dok je u listopadu 2024. njihova popunjenost iznosila više od 90 %. Time su osigurane obilne zalihe prije svake hladne sezone.

Smanjena potražnja za energijom

Zemlje EU-a zajednički su radile na smanjenju potražnje za energijom. Potrošnja plina od kolovoza 2022. do svibnja 2024. smanjila se za 18 % u usporedbi s prethodnih pet godina.

Smanjena ovisnost o Rusiji

EU je brzo diversificirao uvoz energije smanjivši uvoz iz Rusije. Uvoz ruskog ukapljenog prirodnog plina (UPP) i prirodnog plina iz plinovoda smanjio se s 45 % u godinama prije krize na 13 % u 2025. i bit će u potpunosti zabranjen od kraja 2026. za UPP odnosno jeseni 2027. za prirodni plin.

Poticanje obnovljivih izvora energije

U 2023. oboreni su rekordi za solarnu energiju – novoinstalirani fotonaponski kapaciteti dosegli su 56 gigavata, što je 60 % više nego 2021., kada su iznosili 26 gigavata. U svibnju 2022. prvi je put u povijesti u EU-u proizvedeno više električne energije iz energije vjetra i solarne energije nego iz fosilnih goriva.

• Stanje energetske unije 2025.

Hitne mjere u praksi

1. Diversifikacija opskrbe energijom

Više od polovine sveukupne energije koja je dostupna u EU-u uvozi se. Rusija je 2020. bila glavni dobavljač fosilnih goriva u EU-u, no to se brzo promijenilo nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. U ožujku 2022. čelnici i čelnice EU-a dogovorili su se o postupnom ukidanju ovisnosti EU-a o uvozu ruskog plina, nafte i ugljena. Zbog toga su sada EU-ovi glavni dobavljači fosilnih goriva zemlje kao što su Sjedinjene Američke Države, Norveška, Alžir i Australija.

Diversifikacija opskrbe i dobavljača neophodan je korak za jačanje energetske otpornosti i autonomije EU-a, posebno u slučaju nestašica energije.

Djelovanja EU-a:

• postupno ukidanje uvoza ruske energije
• povećanje obujma uvoza iz partnerskih zemalja, posebno iz SAD-a i Norveške
• povećanje uvoza ukapljenog prirodnog plina.

Vijeće je u siječnju 2026. donijelo uredbu o potpunom ukidanju uvoza ruskog UPP-a od kraja 2026. i uvoza ruskog plina iz plinovoda od jeseni 2027.

• Uvoz ruskog plina: Vijeće dalo konačno odobrenje za postupnu zabranu (priopćenje za medije, 26. siječnja 2026.)
• Neformalni sastanak šefova država ili vlada, Versailles, 10. i 11. ožujka 2022.
• REPowerEU (Europska komisija)

2. Popunjavanje zaliha

Uslijed sve veće nepredvidljivosti isporuka plina tijekom energetske krize, između ostalog zbog toga što je Rusija obustavila isporuku prema nizu zemalja EU-a, Vijeće je poduzelo hitne mjere u cilju:

• osiguravanja opskrbe plinom u zimskim mjesecima
• smanjenja potražnje za plinom u EU-u.

U lipnju 2022. Vijeće je donijelo uredbu kojom je osiguralo da se skladišta plina svake godine do zimskih mjeseci popune do najmanje 90 % kapaciteta. Time se omogućilo da zemlje EU-a raspolažu dostatnim zalihama za grijanje domova i poslovanje.

Vijeće je u srpnju 2025. ta pravila produljilo za dvije godine i uvelo dodatnu fleksibilnost kako bi se državama članicama omogućilo da se prilagode promjenjivim tržišnim uvjetima i odupru mogućim manipulacijama tržištem.

Rezerve plina u EU-u posljednjih godina

3. Manji računi za energiju

Zemlje EU-a donijele su hitnu uredbu kako bi se pomoglo građanima i građankama te poduzećima koji su bili najviše pogođeni energetskom krizom.

Ta uredba uključivala je tri hitne mjere:

• smanjenje potrošnje električne energije
• ograničavanje prihoda proizvođača električne energije
• osiguravanje solidarnog doprinosa poduzeća u sektoru fosilnih goriva.

Novim pravilima omogućilo se državama članicama da prikupe sredstva iz viška dobiti energetskih poduzeća i ta sredstva preraspodijele najranjivijim osobama i poduzećima u EU-u, pružajući izravnu potporu onima koji imaju poteškoća s plaćanjem računa za energiju.

• Vijeće formalno donijelo hitne mjere za smanjenje cijena energije (priopćenje za medije, 6. listopada 2022.)

Osim toga, EU je radio na reformi modela tržišta električne energije. Reformom se nastoje izbjeći skokovi cijena električne energije, a usmjerena je na:

• bolju zaštitu potrošača
• veću stabilnost za poduzeća
• povećanje udjela zelene električne energije.

U trenutačnom tržišnom modelu cijena električne energije određuje se prema najskupljem izvoru energije (tijekom energetske krize to je bio plin). Cilj je reforme smanjiti ovisnost cijena električne energije o cijeni fosilnih goriva i na taj način smanjiti račune za električnu energiju koje plaćaju potrošači.

Vijeće i Europski parlament postigli su privremeni dogovor o toj reformi u prosincu 2023. Vijeće je donijelo reformu u proljeće 2024.

4. Jačanje solidarnosti

Uspostavljene su i mjere za jačanje suradnje i solidarnosti među državama članicama te omogućavanje državama članicama i energetskim poduzećima da zajednički kupuju plin na globalnim tržištima.

Udruživanjem potražnje na razini EU-a osiguralo se da zemlje EU-a budu u boljoj poziciji prilikom kupnje plina na globalnim tržištima. Osim toga, izbjeglo se da se države članice međusobno nadmeću.

Novim pravilima prošireni su i sporazumi o solidarnosti među zemljama EU-a. Zemlje koje još nemaju sporazum s drugom državom članicom EU-a mogle su u slučaju potrebe zatražiti solidarnost.

• Tržišne mjere za osiguravanje i dijeljenje opskrbe plinom u EU-u (infografika)
• Vijeće postiglo dogovor o sadržaju novih mjera u vezi sa zajedničkom kupnjom plina i mehanizmom solidarnosti (priopćenje za medije, 24. studenoga 2022.)

5. Sprečavanje skokova cijena

Države članice EU-a donijele su tržišni mehanizam kojim se slučajevi iznimno visokih cijena plina u EU-u mogu ograničiti, smanjujući na taj način posljedice povećanja cijena na građane i građanke te na gospodarstvo.

Kako je to funkcioniralo? Gornja granica cijene za transakcije plina mogla se primijeniti kada bi cijene plina dosegle izvanredne razine.

• Tržišni mehanizam za ograničavanje prekomjernog porasta cijena plina (infografika)
• Vijeće postiglo dogovor o privremenom mehanizmu za ograničavanje prekomjernih cijena plina (priopćenje za medije, 19. prosinca 2022.)

Reformom tržišta električne energije nastoji se i izbjeći cjenovne šokove.

6. Brži prelazak na čišću energiju

Dugoročni je plan EU-a dekarbonizirati energetski sektor, u skladu s njegovim klimatskim ciljevima. Energetska kriza potaknula je čelnike i čelnice na brzo djelovanje prema tom cilju.

Zemlje EU-a složile su se da će planove EU-a učiniti ambicioznijima i ubrzati djelovanje, i to donošenjem:

• novog cilja za energiju iz obnovljivih izvora: do 2030. najmanje 42,5 % EU-ove energije potjecat će iz obnovljivih izvora (prvotno predloženi cilj bio je 40 %)
• novog cilja za energetsku učinkovitost: EU će do 2030. smanjiti potrošnju energije za 11,7 % u odnosu na predviđanja iz 2020. za potrošnju do 2030.
• mjera za ubrzavanje uvođenja obnovljivih izvora energije i ubrzavanje postupaka izdavanja dozvola za projekte u području energije iz obnovljivih izvora
• reforme tržišta plina u EU-u kako bi se fosilni plin postupno zamijenio plinovima iz obnovljivih izvora i niskougljičnim plinovima, koji uključuju vodik.

Prelazak na čišću energiju ujedno doprinosi jačanju energetske autonomije EU-a jer se zelena energija može proizvoditi u EU-u, što smanjuje ovisnost o uvozu.

• Spremni za 55 %: kako EU planira potaknuti energiju iz obnovljivih izvora (infografika)
• Spremni za 55 %: kako će EU postati energetski učinkovitiji (infografika)
• Spremni za 55 %: paket mjera za tržište vodika i dekarboniziranog plina (infografika)
• Energija iz obnovljivih izvora: Vijeće donijelo nova pravila (priopćenje za medije, 9. listopada 2023.)

Što je prouzročilo energetsku krizu?

Cijene energije u EU-u počele su 2021. znatno rasti zbog gospodarskog oporavka od pandemije bolesti COVID-19, koji je doveo do povećanja potražnje za ukapljenim prirodnim plinom i veće potrošnje plina u Aziji.

Opća ruska invazija na Ukrajinu u 2022. imala je razoran učinak na energetsko tržište te je dovela do rekordnih cijena energije.

Jednostrana odluka Rusije o prekidu opskrbe plinom niza zemalja EU-a prouzročila je nesigurnost, što je dovelo do naglog porasta cijena plina. To je utjecalo i na trošak električne energije, čija je cijena u EU-u povezana s cijenom fosilnih goriva.

Također pogledajte