Klima

EU želi do 2050. postići nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova, u skladu s Pariškim sporazumom. Europskim zakonom o klimi taj je cilj postao obvezujući.

Pravilima u okviru europskog zelenog plana potiče se prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo i društvo.

Ruke koje potiskuju emisije koje izlaze iz tvorničkih dimnjaka.

Što EU poduzima u području klimatskih promjena

Europski zeleni plan

Kako bi ostvario svoje klimatske ciljeve, EU je donio zakonodavne akte za znatno smanjenje emisija.

Spremni za 55 %

Financiranje zelene tranzicije

30 % proračuna EU-a za razdoblje 2021. – 2027. namijenjeno je djelovanju u području klime.

Globalno djelovanje u području klime

EU je zajedno sa svojim državama članicama najveći pružatelj financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena na svijetu.

Pariški sporazum o klimatskim promjenama

Djelovanje u području klime po sektorima

Smanjenje emisija stakleničkih plinova

EU i njegove države članice imaju pravnu obvezu do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 % i za najmanje 90 % do 2040. u odnosu na razine iz 1990., što je prijelazni korak na putu prema postizanju klimatske neutralnosti do 2050. Najnoviji podaci pokazuju da se emisije smanjuju u svim sektorima, ali da predstoji još dalek put do postizanja nulte neto stope emisije.

Na grafikonu su prikazane neto emisije stakleničkih plinova u EU-u u milijunima tona ekvivalenta CO₂ (MtCO₂e).

Tekstualna verzija

Linijski grafikon prikazuje kretanje emisija stakleničkih plinova u EU-u od 1990. do 2022. Linija pokazuje silazni trend s 4712,3 milijuna tona ekvivalenta CO₂ (MtCO₂e) u 1990. na 3248,21 milijuna tona u 2022. Na grafikonu su označeni ciljevi smanjenja emisija EU-a za 2020. (20-postotno smanjenje) i za 2030. (55-postotno smanjenje) u odnosu na razine iz 1990. Izvor: Europska agencija za okoliš

Posljedice klimatskih promjena

Prema Izvješću o stanju klime u Europi iz 2024., od 2020. zabilježene su tri najtoplije godine u Europi od početka mjerenja, pri čemu je 2024. bila najtoplija.

U 2024. zabilježene su dotad neviđene ekstremne vremenske nepogode poput poplava, šumskih požara i oluja, s ozbiljnim posljedicama za ljude i gospodarstvo.

Pet činjenica o EU-ovu cilju klimatske neutralnosti

Borba protiv klimatskih promjena ključna je za budućnost Europe i svijeta. Europskim zakonom o klimi u zakonodavstvo je prenesen cilj da EU do 2050. postane klimatski neutralan. Taj cilj u skladu s obvezom koju su EU i njegove države članice preuzeli potpisivanjem Pariškog sporazuma 2015.

Što znači klimatska neutralnost i kako EU planira ostvariti taj cilj?

Pročitajte našu informativnu priču