Energetika
Saznajte kako države članice EU-a surađuju kako bi osigurale održivu i priuštivu opskrbu energijom.
Priuštiva i pouzdana energija ključna je za blagostanje EU-a.
Cilj je država članica EU-a izgraditi snažnu energetsku uniju, povećati energetsku suverenost i konkurentnost na globalnoj razini te pritom dekarbonizirati sektor kako bi se postigli klimatski ciljevi.
Osiguravanje opskrbe energijom
Države članice EU-a surađuju kako bi osigurale opskrbu energijom po konkurentnim cijenama za gospodarstvo EU-a i njegove građane i građanke.
Cilj je država članica EU-a smanjiti ovisnost o ruskim fosilnim gorivima, diversificirati rute opskrbe i ojačati veze s pouzdanijim partnerima te istodobno poduprijeti prelazak na zeleniju energiju, posebno na čistu energiju proizvedenu u Europi.
Pravilima EU-a potrošače i poduzeća štiti se od snažnog porasta cijena energije te se nacionalne energetske sustave država članica EU-a nastoji bolje integrirati u snažniju energetsku uniju.
Odmak od ruskog plina
Količina plina uvezenog iz Rusije 2025. bila je manja od trećine količine iz 2021. U grafikonu u nastavku prikazana je količina plina (u milijardama kubičnih metara) uvezenog u EU.
Stupčasti grafikon na kojem se uspoređuje opskrba EU-a plinom od glavnih partnera u 2021. s opskrbom u 2023. i 2025. Uvoz iz Rusije smanjio se s više od 150 milijardi kubičnih metara (mlrd. m3) u 2021. na 40,9 mlrd. m3 u 2025. To je uglavnom nadoknađeno povećanjem uvoza od drugih partnera. Uvoz iz SAD-a povećao se s 18,9 mlrd. m³ u 2021. na 79,4 mlrd. m³ u 2025. Uvoz iz Norveške povećao se sa 79,5 mlrd. m³ u 2021. na 97,2 mlrd. m³ u 2025.
Izvor: Izračun Europske komisije na temelju pružatelja podataka LSEG (Refinitiv) i ENTSO-G.
EU je u siječnju 2026. donio uredbu o postupnoj zabrani preostalog uvoza ruskog plina najkasnije do kraja 2027.
Zelenija energija
Energetski sektor najveći je izvor emisija stakleničkih plinova u EU-u.
U okviru europskog zelenog plana i pravila iz paketa „Spremni za 55 %” države članice EU-a utvrdile su ciljeve za smanjenje emisija iz energetskog sektora koji uključuju:
- postupno napuštanje fosilnih goriva
- povećanje udjela obnovljivih izvora energije
- učinkovitije iskorištavanje energije, među ostalim u zgradama
- stvaranje tržišta za vodik.
Kapacitet za energiju iz obnovljivih izvora
Prema podacima Europske komisije, u razdoblju od 2020. do 2025. kapacitet proizvodnje solarne energije u EU-u povećao se za 157 %, odnosno na ukupno 406 gigavata. To je više nego što je potrebno kako bi država poput Italije imala energije za cijelu godinu. Proizvodnja energije vjetra također se brzo povećava.
Energija iz obnovljivih izvora, kao što su solarna energija i energija vjetra, ključna je za prelazak na čistu energiju i može doprinijeti smanjenju ovisnosti EU-a o vanjskim dobavljačima energije.
Predviđeni nastavak rasta proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u EU-u
Države članice EU-a surađuju kako bi povećale upotrebu obnovljivih izvora energije i, kako je prikazano na grafikonu, predviđa se da će proizvodnja energije iz obnovljivih izvora u EU-u nastaviti rasti tijekom sljedećih godina. U 2024. 25,4 % ukupne krajnje energije potrošene u EU-u proizvedeno je iz obnovljivih izvora. Cilj je da udio obnovljivih izvora energije do 2030. premaši 42,5 % u kombinaciji izvora energije u EU-u.
Grafikon prikazuje kumulativni kapacitet u gigavatima (GW) u EU-u za solarnu energiju, energiju vjetra, bioenergiju i hidroenergiju od 2010. do 2024., uz predviđanja za razdoblje 2025. – 2030.
- Kapacitet hidroenergije zabilježio je tek ograničen rast, s 143,2 GW u 2010. na 152,7 GW u 2024. Očekuje se da će kapacitet ostati stabilan i 2030. dosegnuti 159 GW.
- Bioenergija čini samo mali udio u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora u EU-u. Kapacitet EU-a za bioenergiju povećao se s 25 GW u 2010. na 37,2 GW u 2024., a prema predviđanjima ostat će otprilike na istoj razini.
- Kapacitet energije vjetra stalno je rastao i povećao se sa 79,2 GW u 2010. na 230,8 GW u 2024. Očekuje se da će kapacitet nastaviti rasti i 2030. dosegnuti 368,6 GW.
- Solarna energija obnovljivi je izvor energije s najvećim rastom, s 30 GW u 2010. na 332,1 GW u 2024. Međunarodna agencija za energiju (IEA) predviđa da će do 2030. kapacitet solarne energije u EU-u dosegnuti 690,1 GW.
Najnovija pojašnjenja
Jačanje konkurentnosti EU-a: daljnji koraci
Spremni za 55 %: kako će EU postati energetski učinkovitiji
Spremni za 55 %
Posljednja izmjena: 18. ožujka 2026.