"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
Pregled glavnih mjera poduzetih na razini EU-a radi koordinacije odgovora na izbijanje bolesti COVID-19, ublažavanja socioekonomskih posljedica pandemije i podupiranja oporavka zemalja EU-a
Pandemija bolesti COVID-19 pogodila je sve zemlje EU-a. Od izbijanja bolesti COVID-19 EU i njegove države članice zajedno rade na zaštiti zdravlja i dobrobiti stanovništva EU-a, jačanju nacionalnih zdravstvenih sustava i ograničavanju širenja virusa.
EU istodobno koordinira odgovor na COVID-19 kako bi se ublažile socioekonomske posljedice te bolesti i podupro oporavak zemalja EU-a.
Hitni odgovor EU-a na izbijanje bolesti COVID-19
Čelnici i čelnice EU-a u ožujku 2020. postigli su dogovor o četirima prioritetima na kojima se treba temeljiti hitan odgovor EU-a na pandemiju bolesti COVID-19. To su:
ograničavanje širenja virusa
osiguravanje opskrbe medicinskom opremom
promicanje istraživanja u području liječenja i cjepiva
podupiranje radnih mjesta, poduzeća i gospodarstva.
Dok je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 bila na vrhuncu, redovito su se sastajali putem videokonferencija kako bi razmotrili i procijenili situaciju te koordinirali djelovanje. I nakon krize Europsko vijeće nastavilo se redovito baviti temom bolesti COVID-19.
Čelnici i čelnice EU-a složili su se da će i tijekom rada na budućem oporavku nastaviti ulagati napore u koordinaciju na razini EU-a u različitim područjima
razvoju, proizvodnji i distribuciji cjepiva protiv bolesti COVID-19
strategijama testiranja i uzajamnom priznavanju testova
prekograničnom praćenju kontakata
propisima o karanteni
interoperabilnim digitalnim potvrdama o cijepljenju.
Sigurna i učinkovita cjepiva protiv bolesti COVID-19
Razvoj i distribucija neškodljivih i djelotvornih cjepiva protiv bolesti COVID-19 trajno su rješenje i okosnica EU-ova odgovora na pandemiju bolesti COVID-19.
Od početka pandemije EU je preusmjeravao sredstva za financiranje istraživanja za najperspektivnija cjepiva i koordinirao zajedničke napore kako bi se osigurale proizvodnja i isporuka dovoljne količine cjepiva u zemljama EU-u.
Kampanje cijepljenja protiv bolesti COVID-19 pokrenute su 27. prosinca 2020. u cijeloj Uniji. Do lipnja 2022., 18 mjeseci kasnije, devet od deset odraslih osoba u EU-u (86 %) u potpunosti je cijepljeno protiv bolesti COVID-19.
Zajedno smo jači: nevjerojatan razvoj cjepivâ protiv bolesti COVID-19
Brzina kojom su se mnogi dijelovi slagalice posložili kako bi se ljude zaštitilo od koronavirusa rezultat je znanstvenih inovacija i domišljatosti, poduprtih stalnom suradnjom, pravodobnim političkim odlukama te golemim medicinskim i logističkim naporima.
Kako smo to postigli? Koji nam izazovi još preostaju kako bismo prevladali pandemiju? Pogledajte putovanje cjepiva protiv bolesti COVID-19 – od izuma u laboratoriju, do cijepljenja ljudi diljem Europe i šire.
Tijekom pandemije bolesti COVID-19 zemlje EU-a u okviru Vijeća koordinirale su mjere za olakšavanje slobodnog kretanja u EU-u.
U tu svrhu donijele su zajedničke preporuke o mjerama za putovanja, koje su se redovito ažurirale i prilagođavale aktualnoj epidemiološkoj situaciji. Posljednje preporuke Vijeća o mjerama za putovanja donesene su 13. prosinca 2022.
U skladu s novim preporukama države članice ne bi trebale nametati nikakva ograničenja putovanja radi zaštite javnog zdravlja. Međutim, ta preporuka sadržava određene zaštitne mjere kako bi se obuhvatila mogućnost pogoršanja epidemiološke situacije ili pojave nove zabrinjavajuće varijante.
EU je postigao dogovor o izdavanju zajedničke EU digitalne COVID potvrde kako bi se olakšalo sigurno i slobodno kretanje tijekom pandemije bolesti COVID-19 tako što se njome dokazuje da je osoba:
cijepljena protiv bolesti COVID-19
dobila negativan rezultat testa
ili preboljela COVID-19.
Uredba EU-a o uspostavi EU digitalne COVID potvrde bila je na snazi od 1. srpnja 2021. do 30. lipnja 2023.
Od lipnja 2023. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) preuzela je sustav EU-a za digitalne potvrde za bolest COVID-19 kako bi uspostavila globalni sustav koji pomaže u zaštiti građana i građanki u cijelom svijetu od trenutačnih i budućih prijetnji zdravlju, uključujući pandemije.
Kako bi poduprli građanstvo, poduzeća i zemlje EU-a u oporavku od gospodarskog pada uzrokovanog pandemijom bolesti COVID-19, čelnici i čelnice EU-a dogovorili su se da će raditi na planu oporavka za Europu. U tom su se kontekstu 23. travnja 2020. obvezali na uspostavu fonda EU-a za oporavak namijenjenog ublažavanju posljedica krize.
Čelnici i čelnice EU-a 21. srpnja 2020. postigli su dogovor o ukupnom proračunu u iznosu od 1824 milijarde eura za razdoblje 2021. – 2027. Taj paket obuhvaća višegodišnji financijski okvir (VFO) i izvanredni instrument za oporavak nazvan Next Generation EU (NGEU) vrijedan 750 milijardi eura (800 milijardi eura u tekućim cijenama), a njime se pomaže u ponovnoj izgradnji EU-a nakon pandemije bolesti COVID-19 te se podupiru ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju.
Ti se elementi pribrajaju trima sigurnosnim mrežama u ukupnom iznosu od 540 milijardi eura koje je EU već uspostavio za potporu radnicima, poduzećima i zemljama.
Proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027. i plan oporavka (Infografika)
Pet načina suradnje EU-a i država članica u borbi protiv bolesti COVID-19
O timskoj suradnji EU-a i njegovih država članica u pružanju pomoći ljudima tijekom pandemije bolesti COVID-19 mogla bi se ispričati sjajna priča. Od osiguravanja neškodljivih i djelotvornih cjepiva preko slanja medicinske opreme onamo gdje je najpotrebnija do prihvata pacijenata iz drugih zemalja, od zaštite radnih mjesta i radnika do pomaganja partnerskim zemljama diljem svijeta, zemlje EU-a dale su sve od sebe kako bi se uzajamno podupirale.
Pandemija bolesti COVID-19 globalni je izazov i iziskuje globalni odgovor. Zajedničkim djelovanjem i vođene načelima solidarnosti i multilateralizma zemlje EU-a pružile su potporu partnerima iz cijelog svijeta te osigurale znatna financijska sredstva za suzbijanje negativnih posljedica pandemije na globalnoj razini.
Tim Europa jedan je od vodećih donatora instrumenta COVAX, čija je svrha globalna suradnja na ubrzanju razvoja, proizvodnje i pravednog pristupa testovima na COVID-19, liječenju te bolesti i cjepivima protiv nje.
Države članice EU-a u svibnju 2021. obvezale su se da će partnerima iz cijelog svijeta donirati doze cjepiva protiv bolesti COVID-19. Osim toga, EU i njegove države članice pomažu partnerima doniranjem i izvozom cjepiva te financijskom i humanitarnom pomoći za zemlje kojima je to potrebno.
Krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 porazit će samo udruženi duh globalne solidarnosti i odgovornosti.
Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća
COVID-19: doprinos EU-a globalnoj solidarnosti u pogledu cjepiva (Infografika)
Skupina svjetskih čelnika i čelnica pridružila se 30. ožujka 2021. predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu i čelniku Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u pozivu na sklapanje međunarodnog ugovora o poboljšanju pripravnosti i odgovora na pandemije nakon pandemije bolesti COVID-19, za dobrobit budućih generacija.
Na izvanrednoj sjednici Svjetske zdravstvene skupštine 194 člana SZO-a donijeli su 1. prosinca 2021. odluku o pokretanju postupka izrade novog međunarodnog sporazuma o pandemijama i pregovora o njemu.
Zemlje EU-a tijekom ove krize jedna drugoj pružaju pojačanu potporu, pomažu onima kojima je pomoć najpotrebnija i dijele resurse potrebne za suzbijanje širenja virusa. To je najbolji primjer europske solidarnosti na djelu.
EU je pomogao i građanima i građankama EU-a koji se tijekom prvog vala pandemije nisu mogli vratiti iz trećih zemalja. Tijekom prvih mjeseci pandemije delegacije EU-a surađivale su s veleposlanstvima država članica kako bi koordinirale repatrijaciju više od 650 000 građana i građanki EU-a, čime se doprinijelo pokrivanju troškova za više od 400 repatrijacijskih letova koje su organizirale države članice.
10 razloga za međunarodni ugovor o pandemijama i njegove prednosti (Infografika)
Što je EU već poduzeo
U ovom kriznom razdoblju EU i njegove države članice surađuju i međusobno si pomažu.
EU je mobilizirao sredstva radi potpore hitnom odgovoru na virus: osigurava opskrbu zaštitnom opremom, potiče istraživanja i podupire globalne partnere kojima je potrebna pomoć.
Hitni odgovor EU-a na pandemiju bolesti COVID-19 (Infografika)
Uloga Vijeća: koordinacija u kriznim situacijama
Hrvatsko predsjedništvo 28. siječnja 2020. odlučilo je aktivirati EU-ov mehanizam za integrirani politički odgovor na krizu (IPCR) u obliku razmjene informacija kako bi odgovorilo na izbijanje bolesti COVID-19. Integrirani politički odgovor na krizu okvir je EU-a za koordinaciju međusektorskih kriza na najvišoj političkoj razini.
Pri aktivaciji u obliku razmjene informacija države članice imaju pristup:
redovitim izvješćima Europske komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje o informiranosti o stanju i analizi
namjenskoj stranici na zaštićenoj internetskoj platformi za razmjenu informacija.
S obzirom na razvoj situacije i različite sektore pogođene pandemijom bolesti COVID-19 (zdravstvo, konzularna zaštita, civilna zaštita, gospodarstvo) predsjedništvo je 2. ožujka 2020. prešlo na punu aktivaciju mehanizma za integrirani politički odgovor na krizu. Puna aktivacija omogućuje sazivanje kriznih sastanaka na kojima sudjeluju:
pogođene države članice
Europska komisija
Europska služba za vanjsko djelovanje
Ured predsjednika Europskog vijeća
relevantne agencije i stručnjaci EU-a.
Tijekom prvog izbijanja bolesti hrvatsko je predsjedništvo odlučilo sazivati redovite sastanke kako bi se olakšala razmjena informacija i koordinacija odgovora na krizu uzrokovanu pandemijom bolesti COVID-19. Te su sastanke nastavila redovito sazivati i predsjedništva koja su uslijedila.
Švedsko predsjedništvo odlučilo je 2. svibnja 2023. ukinuti punu aktivaciju integriranog političkog odgovora na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19. U vezi s bolešću COVID-19 integrirani politički odgovor na krizu ostat će aktivan u obliku koji omogućuje praćenje situacije, a pitanjima povezanima s COVID-om nastavit će se baviti Odbor EU-a za zdravstvenu sigurnost i Radna skupina Vijeća za javno zdravstvo.
Kako funkcionira mehanizam IPCR za odgovor na krizu (Infografika)
Osnovne informacije
COVID-19 bolest je koju uzrokuje nova vrsta koronavirusa (SARS-CoV-2). Prvi je put dijagnosticirana u Kini u prosincu 2019.
U prosincu 2019. u kineskom gradu Wuhanu došlo je do izbijanja bolesti COVID-19, koja se zatim brzo proširila u druge kineske pokrajine i dijelove svijeta. Do siječnja 2020. u nekim su se državama članicama EU-a pojavili izolirani slučajevi.
Krajem veljače 2020. Italija je prijavila znatno povećanje broja slučajeva bolesti COVID-19. Bili su koncentrirani u sjevernim regijama zemlje. I većina ostalih država članica EU-a počela je prijavljivati slučajeve zaraženih osoba.
Do ožujka 2020. sve države članice EU-a prijavile su slučajeve bolesti COVID-19. Broj slučajeva otad raste.
Vijeće i druge institucije EU-a pomno prate stanje i poduzimaju mjere. To obuhvaća donošenje odgovarajućeg zakonodavstva EU-a i stalnu koordinaciju s državama članicama radi razmjene informacija, procjene potreba i osiguravanja usklađenog odgovora na razini EU-a.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) koordinira odgovor na globalnoj razini. SZO je 11. ožujka 2020. proglasio globalnu pandemiju bolesti COVID-19. EU izravno doprinosi globalnom odgovoru te organizacije.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije pandemija je do svibnja 2023. prouzročila gotovo 7 milijuna smrtnih slučajeva (6 921 614). Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je 5. svibnja 2023. kraj izvanrednog stanja u području javnog zdravlja uzrokovanog bolešću COVID-19
Više novosti o sastancima, priopćenjima za medije, infografikama i publikacijama Vijeća u vezi s bolešću COVID-19 možete pronaći na sljedećoj poveznici: