Skip to content

Unija štednje i ulaganja

Cilj je unije štednje i ulaganja povezati štednju i ulaganja u EU-u i tako stvoriti financijske prilike za građane i poduzeća.

Što je to unija štednje i ulaganja?

Unija štednje i ulaganja inicijativa je za poboljšanje načina na koji financijski sustav EU-a usmjerava štednju u produktivna ulaganja. Cilj mu je građanima i poduzećima pružiti širi raspon učinkovitih mogućnosti ulaganja i financiranja.

Istinska unija za štednju i ulaganja pomoći će da se svake godine stotine milijardi eura dodatnih ulaganja usmjere u europsko gospodarstvo, čime će se doprinijeti povećanju EU-ove konkurentnosti, strateške autonomije i gospodarske sigurnosti.

Zaključci Europskog vijeća, 20. ožujka 2025.

Europska komisija predstavila je Strategiju za uniju štednje i ulaganja u ožujku 2025.

Zašto je potrebna unija štednje i ulaganja?

Unija štednje i ulaganja ojačat će gospodarstvo EU-a boljim povezivanjem štednje s ulaganjima. To je ključno u kontekstu aktualnih geopolitičkih previranja, potrebe za borbom protiv klimatskih promjena i tehnološkog razvoja.

Procjenjuje se da se 10 bilijuna eura ušteđevine kućanstava u EU-u trenutačno drži u bankovnim depozitima s niskim prinosom umjesto da se ulaže u tržišta kapitala, na kojima bi potencijalni prinosi mogli biti veći. Zbog tog nesklada štednja se ne može djelotvorno koristiti za potporu poslovnim ulaganjima i širem realnom gospodarstvu.

Mala i srednja poduzeća često imaju poteškoća s financiranjem od strane banaka, koje obično radije pozajmljuju većim, etabliranim poduzećima. Zato u gospodarstvu EU-a postoji raskorak između dostupnih sredstava i sve većih potreba za ulaganjima.

Međunarodni monetarni fond procjenjuje da unutarnje prepreke pružanju usluga stvaraju trošak jednak carinskom učinku većem od 100 %, što znatno koči gospodarstvo EU-a.

Kako bi funkcionirala unija štednje i ulaganja?

Unija štednje i ulaganja obuhvaćala bi cijeli financijski sustav EU-a i bila bi prisutna i na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Taj sveobuhvatni pristup osmišljen je kako bi se stvorilo jedinstveno, dobro regulirano i integrirano financijsko okruženje u svim državama članicama EU-a.

Temelj za to bio bi već ostvaren napredak u uniji tržišta kapitala i bankovnoj uniji. Integracijom tržišta kapitala i bankarskog sektora unija štednje i ulaganja poboljšala bi učinkovitu raspodjelu štednje u ulaganja. Ta bi integracija omogućila financijskim institucijama da bolje usmjere štednju pojedinaca, poduzeća i institucija u produktivna ulaganja kojima se podupire realno gospodarstvo.

Uspostava unije štednje i ulaganja bila bi zajednička odgovornost institucija EU-a, država članica i svih ključnih dionika. Za to bi bili potrebni usklađeni napori i bliska suradnja u četirima područjima rada:

  • građani i štednja, odnosno pružanje više prilika za štednju na tržištima kapitala za male štediše, posebno radi umirovljenja
  • ulaganja i financiranje, odnosno poboljšanje dostupnosti kapitala i pristupa za sva poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća
  • integracija i opseg, odnosno uklanjanje regulatornih i nadzornih prepreka kako bi se omogućilo prekogranično funkcioniranje tržišnih infrastruktura, upravljanja imovinom i raspodjele sredstava
  • učinkovit nadzor na jedinstvenom tržištu, odnosno osiguravanje jednakog postupanja prema svim sudionicima na financijskim tržištima, bez obzira na njihovu lokaciju u EU-u.

Koje bi bile koristi od unije štednje i ulaganja?

Strategija za uniju štednje i ulaganja donijela bi nekoliko koristi EU-u, njegovim građanima i građankama i poduzećima.

Poticanje realnog gospodarstva

Unija štednje i ulaganja omogućila bi poduzećima, uključujući mala i srednja poduzeća (MSP), pristup raznolikijim izvorima financiranja. Pomogla bi poduzećima da rastu i napreduju, čime bi se potaknula veća ulaganja, inovacije i produktivnost.

Otvaranje radnih mjesta i bolje plaće

Rast poduzeća doveo bi do otvaranja boljih radnih mjesta i konkurentnijih plaća za europske radnike, čime bi se doprinijelo jačanju gospodarskih sektora diljem EU-a.

Jačanje strateške autonomije EU-a

Unija štednje i ulaganja ojačala bi gospodarsku otpornost Europe i smanjila ovisnost o vanjskim izvorima financiranja poboljšanjem unutarnje raspodjele štednje. Time bi se doprinijelo otvorenoj strateškoj autonomiji EU-a i osigurala veća kontrola EU-a nad njezinom gospodarskom i tehnološkom budućnošću.

Potpora prioritetima politika EU-a

Unija štednje i ulaganja doprinijela bi financiranju ključnih prioriteta politika EU-a, kao što su europski zeleni plan, digitalna transformacija i poboljšanje sigurnosti EU-a. Osigurala bi se financijska sredstva za područja kao što su dekarbonizacija, tehnološke inovacije i veća sigurnost, ključna za održavanje globalne konkurentnosti Europe.

Inicijative EU-a za uniju štednje i ulaganja

Paket za integraciju i nadzor tržišta

U prosincu 2025. Europska komisija predstavila je paket za integraciju i nadzor tržišta u okviru strategije za uniju štednje i ulaganja.

Cilj je paketa osloboditi puni potencijal jedinstvenog tržišta financijskih usluga smanjenjem regulatornih i nadzornih prepreka zbog kojih su tržišta kapitala EU-a fragmentirana i koje sprečavaju da se privatna štednja pretvori u produktivna ulaganja unutar EU-a.

Svrha je paketa ulagateljima olakšati pristup širem spektru mogućnosti ulaganja, a poduzećima omogućiti da lakše prekogranično prikupljaju kapital.

Uspostava istinskog jedinstvenog tržišta kapitala

Unatoč dosadašnjem radu na integraciji, tržišta kapitala EU-a i dalje su previše fragmentirana i neučinkovita da bi mobilizirala golemu količinu štednje u EU-u kako bi se zadovoljile znatne potrebe za ulaganjima, posebno u ključnim strateškim sektorima.

Paketom se nastoji promicati dublja integracija tržišta uklanjanjem prepreka prekograničnim ulaganjima i pojednostavnjenjem pravila kojima se uređuju tržišta kapitala EU-a. Cilj mu je stvoriti integriraniji, učinkovitiji i konkurentniji financijski sustav na sljedeće načine:

  • usklađivanjem regulatornih zahtjeva i nacionalnih praksi u cijelom EU-u
  • pojednostavnjenjem postupaka i poboljšanjem pristupa tržištima kapitala kako bi bila privlačnija i pristupačnija ulagateljima i poduzećima
  • podupiranjem jednostavnijeg prekograničnog trgovanja, ulaganja i distribucije fondova, čime se omogućuje slobodniji protok štednje na cijelom jedinstvenom tržištu
  • uklanjanjem regulatornih prepreka i podupiranjem inovacija u financijskim tehnologijama.

Jači i dosljedniji nadzor

Nadzorne prakse trenutačno nisu jednako predvidive u cijelom EU-u i ne omogućuju uvijek sveobuhvatan pristup prekograničnim aktivnostima pružatelja usluga.

Paketom se nastoji ojačati nadzorni okvir smanjenjem fragmentacije i poboljšanjem učinkovitosti nadzora na tržištima kapitala. Inicijativama se nastoji:

  • ojačati uloga i ovlasti Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) kako bi se osigurao djelotvorniji i usklađeniji nadzor prekograničnih financijskih usluga i produbilo povjerenje u okvir EU-a za putovnice
  • ojačati alate za konvergenciju nadzora i uvesti nove mehanizme za suradnju i uzajamnu pomoć među nacionalnim nadzornim tijelima.

Države članice već su počele razmatrati prijedlog na sastanku Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN).

Sekuritizacijski okvir

Zahvaljujući sekuritizacijskom okviru EU-a iz razdoblja nakon krize tržište je postalo sigurnije i transparentnije. Međutim, strogi zahtjevi okvira, posebno u pogledu troškova usklađivanja i kapitalnih zahtjeva, predmet su kritika zbog ograničavanja aktivnosti na tržištu.

Komisija je u lipnju 2025. podnijela niz prijedloga za izmjenu sekuritizacijskog okvira EU-a kako bi se riješila ta pitanja. Vijeće je u prosincu 2025. postiglo dogovor o pregovaračkom stajalištu o revitalizaciji sekuritizacijskog tržišta EU-a.

Cilj je predloženih izmjena omogućiti sekuritizacijskom tržištu da ostvari svoj potencijal u podupiranju konkurentnosti Unije. Snažniji i jednostavniji sekuritizacijski okvir pomogao bi u usmjeravanju više ulaganja u aktivnosti realnog gospodarstva, uključujući kreditiranje MSP-ova i infrastrukturne projekte.

Što je sekuritizacija?

Sekuritizacija je tehnika financiranja kojom se objedinjuje nelikvidna financijska imovina (kao što su hipotekarni krediti, krediti poduzećima i potrošački krediti) i pretvara u vrijednosne papire kojima se može trgovati i koji se mogu prodati ulagateljima.

U praksi inicijator (često banka) objedinjuje skup kredita i prenosi ih zasebnom subjektu (subjektu posebne namjene) koji izdaje vrijednosne papire osigurane otplatama zajmoprimca. Tako inicijator kredita može prenijeti rizik povezan sa zajmovima, osloboditi regulatorni kapital i povećati likvidnost, čime se podupire daljnje kreditiranje kućanstava i poduzeća.

Inicijatori koji nisu banke, primjerice korporacije i sponzori infrastrukturnih projekata, također se služe sekuritizacijom kao alatom za financiranje ili upravljanje likvidnošću.

Štedno-investicijski računi

Komisija je predstavila preporuku o štedno-investicijskim računima.

Cilj je štedno-investicijskih računa građanima i građankama omogućiti jednostavan i pristupačan način da poboljšaju svoje materijalno stanje i ostvare svoje osobne financijske ciljeve. Te bi račune pružali ovlašteni pružatelji financijskih usluga, što bi malim ulagateljima omogućilo ulaganje u tržišta kapitala.

Glavni je cilj preporuke povećati ulaganja malih ulagatelja putem poreznih poticaja.

Financijska pismenost

Komisija je 30. rujna 2025. predstavila Strategiju financijske pismenosti za EU kao odgovor na niske razine financijske pismenosti. Prema istraživanju Eurobarometra iz 2023. samo 18 % građana i građanki EU-a ima visoku razinu financijske pismenosti. Cilj je strategije osnažiti građane i građanke da donose informirane odluke o svojim osobnim financijama i tako olakšati njihovo sudjelovanje na tržištima kapitala.

Također pogledajte

Pojašnjenje unije tržišta kapitala

Pojašnjenje unije tržišta kapitala

Bankovna unija

Bankovna unija

Strategija za ulaganja malih ulagatelja

Strategija za ulaganja malih ulagatelja

Posljednja izmjena: 4. ožujka 2026.