Pojašnjenje unije tržišta kapitala
EU radi na stvaranju jedinstvenog tržišta kapitala kako bi se poboljšale mogućnosti financiranja za poduzeća i pružile nove mogućnosti štedišama i ulagačima, bez obzira na to gdje se nalaze.
Zašto je produbljivanje europskih tržišta kapitala ključno?
Otvorena i integrirana tržišta kapitala koja dobro funkcioniraju ključna su za daljnji razvoj jedinstvenog tržišta EU-a i privlačenje ulaganja. Ona promiču rast i inovacije, otvaraju radna mjesta i povećavaju konkurentnost.
Posljednjih je godina EU znatno poboljšao funkcioniranje svojih tržišta kapitala razvojem unije tržišta kapitala, inicijative za stvaranje istinski jedinstvenog tržišta kapitala u EU-u.
Unatoč velikom napretku u rastu tržišta kapitala EU-a u posljednjih nekoliko godina, koji se od 2014. približava gotovo 50 % BDP-a, i dalje postoji znatan jaz u njihovu razvoju.
EU stoga treba pojačati napore koje čini za daljnji razvoj svojih tržišta kapitala.
Razvijenija i integrirana europska tržišta kapitala:
- omogućila bi poduzećima, osobito MSP-ovima, da diversificiraju svoje izvore financiranja
- olakšala bi prekogranična ulaganja i privukla više stranih ulaganja u EU
- financijski sustav EU-a učinila bi stabilnijim, otpornijim i konkurentnijim
- povećala bi mogućnosti za štediše i smanjila troškove financiranja za poduzeća
- ojačala bi ulogu eura kao međunarodne investicijske valute
- pružila bi potporu ulaganjima u inovacije i doprinijela zelenoj i digitalnoj tranziciji.
Uz bankovnu uniju koja dobro funkcionira, duboka i likvidna tržišta kapitala doprinijela bi općoj otpornosti ekonomske i monetarne unije (EMU).
Infrastruktura financijskih tržišta EU-a
Integracija europskih tržišta kapitala i dalje je relativno skromna. Snažan i dobro reguliran bankarski sektor EU-a osigurava velik dio financijskih potreba poduzeća u Europi. Osim toga, uglavnom su banke i osiguravajuća društva ti koji građanima i građankama nude mogućnosti štednje i ulaganja.
Infrastruktura financijskog tržišta EU-a / europodručje
Organizatori/ulagači
- banke 37 bilijuna eura
- investicijska društva 0,5 bilijuna eura
Ulagači
- investicijski fondovi 16 bilijuna eura
- osiguravatelji životnog osiguranja 3 bilijuna eura
- privatni mirovinski fondovi 3 bilijuna eura
Tržišta kapitala u Europi i dalje su rascjepkana duž nacionalnih granica, a njihova financijska integracija zaostaje za razinama koje su prethodile globalnoj financijskoj krizi. Zajedno s relativno malom veličinom tih tržišta kapitala, ta rascjepkanost sprečava prekograničnu podjelu rizika. Time se smanjuje otpornost EU-a na šokove.
Omogućavanje pristupa kapitalu za poduzeća
EU mora osigurati da europska poduzeća imaju na raspolaganju mogućnosti financiranja koje su im potrebne.
Poduzeća bi osobito u fazama osnivanja i rasta imala koristi od dubokih europskih tržišta rizičnog kapitala koja dobro funkcioniraju. Trenutačno strana ulaganja dominiraju financiranjem u svrhu rasta. Dinamična i inovativna poduzeća iz EU-a često nemaju dovoljno kapitala za globalno tržišno natjecanje te su obvezna tražiti financijska sredstva u inozemstvu ili se preseliti u inozemstvo. Na primjer, poduzeća iz SAD-a mnogo češće kupuju europska tehnološka start-up poduzeća nego obrnuto. Isto tako, manji je pristup ulaganjima rizičnog kapitala u usporedbi s SAD-om, gdje su 2022. ulaganja rizičnog kapitala bila deset puta veća nego u EU-u.
Istraživanja MMF-a pokazuju da rascjepkanost europskih tržišta kapitala također dovodi do razlika u troškovima financiranja za poduzeća u različitim zemljama.
Trenutačna nedovoljna razvijenost tržišta kapitala EU-a znači da poduzeća ne mogu u potpunosti iskoristiti financijska sredstva i ulaganja koja bi dobro integrirana europska tržišta kapitala mogla ponuditi.
To utječe i na privlačnost EU-a kao lokacije za ulaganja i na odluke poduzeća da rastu i budu uvrštena na burzu u EU-u.
Poboljšanje financijske pismenosti u cijelom EU-u
Građani i građanke EU-a moraju imati znanje i vještine potrebne za donošenje financijskih odluka, neovisno o tome odlučuju li otvoriti bankovni račun, uzeti zajam ili ulagati. Svatko bi trebao moći razumjeti rizike povezane s posuđivanjem ili ulaganjem novca.
Međutim, razina financijske pismenosti u EU-u i dalje je niska. Prema istraživanju Eurobarometra o financijskoj pismenosti objavljenom 2023., otprilike polovina odraslog stanovništva EU-a ne razumije dovoljno dobro osnovne financijske koncepte.
64 % građana i građanki EU-a posjeduje srednju, a 18 % nisku razinu financijske pismenosti.
Kako bi se Europljanima pomoglo u donošenju informiranijih financijskih odluka i potaknulo ih da ulažu na europskim financijskim tržištima, Vijeće je 14. svibnja 2024. odobrilo zaključke o financijskoj pismenosti. Cilj je Komisiji i državama članicama dati smjernice o mjerama za poboljšanje poznavanja i razumijevanja financija među građanima.
Koje od sljedećih financijskih proizvoda trenutačno imate ili ste imali u posljednje dvije godine?
(% EU-27, dopušteno je više odgovora)
Koje od sljedećih financijskih proizvoda trenutačno imate ili ste imali u posljednje dvije godine? (% EU-27, dopušteno je više odgovora)
Privatna mirovina ili mirovinski proizvod: 22 %
Životno osiguranje: 31 %
Neživotno osiguranje (npr. osiguranje kućanstva, osiguranje za motorna vozila): 46 %
Hipotekarni ili stambeni kredit: 20 %
Drugi potrošački krediti: 14 %
Investicijski proizvod (fondovi, dionice ili obveznice): 24 %
Vrijednosni papiri za kriptoimovinu (uključujući kriptovalute): 6 %
Ništa od navedenog: 21 %
Ne znam / ne želim odgovoriti: 3 %
Vidjeti također
Međunarodna uloga eura
Ekonomska i monetarna unija
Bankovna unija
Posljednja izmjena: 23. svibnja 2024.