Zaključci Vijeća o Pariškom sporazumu i pripremama za sastanke UNFCCC-a

Vijeće je usvojilo zaključke o Pariškom sporazumu i pripremama za sastanke UNFCCC-a (Bonn, 6. – 17. studenoga 2017.):

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

Globalno djelovanje u okviru Pariškog sporazuma

1. ISTIČE presudnu važnost svjetskog poretka utemeljenog na pravilima čije je ključno načelo multilateralizam i u čijem su središtu Ujedinjeni narodi za miran i održiv svijet;

2. POZDRAVLJA brzo stupanje na snagu Pariškog sporazuma, što svjedoči o odlučnosti međunarodne zajednice za suočavanje sa zajedničkim izazovom koji predstavljaju klimatske promjene; NAGLAŠAVA da je Pariški sporazum nepovratan i da su njegov potpuni integritet i njegova provedba ključni za sigurnost i blagostanje cijelog planeta; NAGLAŠAVA jasnu poruku koja se njime upućuje vladama, podnacionalnim vlastima, civilnom društvu, poduzećima i privatnom sektoru u pogledu smjera globalnih mjera u borbi protiv klimatskih promjena;

3. S velikom zabrinutošću PRIMA NA ZNANJE povećanje intenziteta i/ili učestalosti ekstremnih vremenskih uvjeta koji su doveli do brojnih smrtnih slučajeva i pojačanog raseljavanja stanovništva, utjecali na životne uvjete i zdravlje milijuna ljudi diljem svijeta te za posljedicu imali milijarde eura štete na infrastrukturi i ekosustavima; PRIMJEĆUJE da, prema znanstvenim istraživanjima, klimatske promjene doprinose povećanom intenzitetu i/ili učestalosti tih ekstremnih vremenskih uvjeta; Sa zabrinutošću PRIMJEĆUJE nedavne zaključke Arktičkog vijeća da se Arktik zagrijava više nego dvostruko brže od svjetskog prosjeka što rezultira ozbiljnim globalnim posljedicama;

4. NAGLAŠAVA da su sudjelovanje i doprinos svake pojedine zemlje ključni za jačanje globalnog odgovora na opasnost od klimatskih promjena i postizanje dugoročnih ciljeva Pariškog sporazuma u kontekstu održivog razvoja, iskorjenjivanja siromaštva, sigurnosti opskrbe hranom, rodne ravnopravnosti, poštovanja ljudskih prava, poštovanja prava autohtonih naroda i lokalnih zajednica te zaštite bioraznolikosti; IZRAŽAVA svoju solidarnost s najosjetljivijima na negativne utjecaje klimatskih promjena;

5. PONOVNO POTVRĐUJE predanost Europske unije da u potpunosti provede Pariški sporazum, posljednji put izraženu na sastanku Europskog vijeća u lipnju 2017. i sastanku Vijeća za vanjske poslove 19. lipnja; NAGLAŠAVA presudnu važnost Pariškog sporazuma kao globalnog instrumenta za unapređenje zajedničkog djelovanja protiv klimatskih promjena, doprinos globalnoj sigurnosti i ubrzavanje prijelaza na niske emisije stakleničkih plinova te održiva gospodarstava i društva, otporna na klimatske promjene;

6. PONOVNO POTVRĐUJE da će EU i dalje predvoditi globalne napore u borbi protiv klimatskih promjena i ostati predan nastavku suradnje sa svim strankama u provedbi Pariškog sporazuma, pojačati svoja postojeća partnerstva, tražiti nove saveze s našim međunarodnim partnerima i surađivati s različitim dionicima koji su izrazili svoju potporu Pariškom sporazum te poduzimaju ambiciozne mjere u području klime; POZIVA sve partnere da zadrže zamah u radu na postizanju uspješnih rezultata na konferencijama COP23 i COP24 te šire;

7. POZDRAVLJA ratifikaciju Pariškog sporazuma od strane 166 stranaka, uključujući dovršetak ratifikacije od strane svih država članica EU-a; POTIČE sve druge zemlje da ratificiraju Sporazum što je prije moguće; PONOVNO ISTIČE snažnu potporu uključivom pristupu kojim se osigurava da sve stranke mogu sudjelovati i u potpunosti doprinijeti operacionalizaciji i provedbi Pariškog sporazuma;

Postizanje napretka u provedbi Pariškog sporazuma

8. PONOVNO POTVĐUJE predanost EU-a nastavku provedbe svojih klimatskih politika u skladu s okvirom klimatske i energetske politike do 2030. za Europsku uniju dogovorenim na sastanku Europskog vijeća u listopadu 2014.; POZDRAVLJA napredak u provedbi nacionalno utvrđenog doprinosa (NDC) EU-a i njegovih država članica kako bi se postigao cilj smanjenja domaćih emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 % do 2030. u odnosu na razinu iz 1990.; PREPOZNAJE važnost dugoročnih ciljeva i petogodišnjih ciklusa revizije za provedbu Pariškog sporazuma;

9. ISTIČE da je EU na dobrom putu da ostvari svoj cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2020. godine za 20 % u odnosu na 1990.; PONAVLJA da EU i njegove države članice već ispunjavaju svoje obveze u okviru drugog obvezujućeg razdoblja Kyotskog protokola i da će prema posljednjim podacima vjerojatno premašiti svoj cilj za 2020., pri čemu je ostvaren gospodarski rast;

10. APELIRA NA sve zemlje da nastave s pripremama i provedbom svojih nacionalno utvrđenih doprinosa (NDC-ova) i, prema potrebi, nacionalnih procesa planiranja prilagodbe; PRIMJEĆUJE da su napori i mjere zemalja članica skupine G20, odgovornih za otprilike 80 % globalnih emisija stakleničkih plinova, od ključne važnosti; PONOVNO POTVRĐUJE predanost EU-a i njegovih država članica daljnjoj razmjeni iskustava s partnerskim zemljama te podupiranju tih zemalja u razvijanju i provedbi njihovih NDC-a u okviru razvoja s niskim razinama emisija otpornog na klimatske promjene te poticanju povezivanja NDC-a s nacionalnim razvojnim strategijama, među ostalim inicijativama poput partnerstva u pogledu NDC-a; PREPOZNAJE napore najnerazvijenijih zemalja i malih otočnih država u razvoju;

11. ISTIČE povećanje doprinosa koji proizlaze iz multilateralne suradnje u okviru Konvencije te dobrovoljnih i zajedničkih mjera u sklopu globalnog plana za mjere u području klime (GCAA) za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma; CIJENI trenutačne i najavljene napore i obveze podnacionalnih vlasti, poduzeća, civilnog društva i drugih nedržavnih dionika na poduzimanju daljnjih mjera u području klime; POZIVA NA daljnje napore u tom području; POZDRAVLJA rad predvodnika globalnih mjera u području klime; POTIČE njihove napore da izgrade razumijevanje o napretku i rezultatima inicijativa i koalicija u sklopu globalnog plana za mjere u području klime; te PODRŽAVA njihov pristup partnerstvu iz Marakeša za globalno djelovanje;

12. ISTIČE ključnu ulogu Međuvladinog tijela za klimatske promjene (IPCC) u pružanju znanstvenih podataka radu UNFCCC-a i glavne znanstvene osnove za provedbu Pariškog sporazuma; SA ZADOVOLJSTVOM OČEKUJE tematsko izvješće IPCC-a o učincima globalnog zagrijavanja od 1,5 °C iznad predindustrijskih razina i s time povezanim kretanjima globalnih emisija stakleničkih plinova; SMATRA da će tematsko izvješće o 1,5 °C biti vrijedan izvor informacija za rasprave tijekom sljedeće godine u kontekstu pospješujućeg dijaloga 2018.;

13. ISTIČE važnost dugoročnih strategija za razvoj u smjeru niskih razina emisija stakleničkih plinova kao političkog instrumenta za razvijanje pouzdanih kretanja i dugoročnih promjena politike potrebnih za ispunjenje ciljeva Pariškog sporazuma; te POTIČE njihov razvoj; POZDRAVLJA inicijativu Europske komisije i država članica u pogledu izrade detaljne analize okolišnih, gospodarskih i društvenih učinaka kretanja koja su usklađena s dugoročnim ciljevima povezanima s temperaturom iz Pariškog sporazuma radi usmjeravanja političkih rasprava EU-a s ciljem oblikovanja strategije EU-a u skladu sa stavkom 35. Odluke 1/CP.21;

14. PODSJEĆA da su ambiciozne mjere u području klime strateški prioritet u diplomatskim dijalozima EU-a i njegovih država članica za jačanje suradnje i konkretnog zajedničkog djelovanja s partnerskim zemljama s partnerskim zemljama, u skladu s akcijskim planom za klimatsku diplomaciju iz 2016. i zaključcima Vijeća o klimatskoj i energetskoj diplomaciji EU-a iz ožujka 2017.;

15. PODSJEĆA na svoje zaključke od 10. listopada 2017. o financiranju borbe protiv klimatskih promjena; PONOVNO POTVRĐUJE da su se EU i njegove države članice obvezali na daljnje povećanje mobilizacije međunarodnih financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena kao dijela kolektivnog cilja razvijenih zemalja da u svrhu ublažavanja i prilagodbe do 2020. zajednički iz različitih izvora, instrumenata i kanala mobiliziraju 100 milijardi USD godišnje te da tu praksu nastave do 2025. godine; PONOVNO NAGLAŠAVA da će javna financijska sredstva za borbu protiv klimatskih promjena i dalje imati važnu ulogu; ISTIČE da EU i njegove države članice osiguravaju najveći dio javnih financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena i naglašava potrebu za budućim sudjelovanjem šireg kruga davatelja doprinosa;

16. PONOVNO POZIVA sve stranke da izrade globalni pregled stanja (GST) kao ključan element ciklusa sa širim ambicijama kojim će se informirati i potaknuti procesi kako bi se postupno pojačale ambiciozne mjere, kako lokalno tako i zajednički; SMATRA da bi GST trebao dovesti do zajedničkog razumijevanja ukupnog učinka doprinosa stranaka i onoga što se treba zajednički napraviti kako bi se ostvarila svrha Pariškog sporazuma i njegovi dugoročni ciljevi kao i konkretne mogućnosti za mjere u području klime; ISTIČE važnost težnje prema zajedničkim rokovima za nacionalno utvrđene doprinose za sve stranke;

Očekivani rezultati konferencije COP23

17. CIJENI jedinstveno vodstvo Fidžija kao prve male otočne države koja predsjeda Konferencijom stranaka (COP); POTVRĐUJE svoju potporu predstojećem fidžijskom predsjedanju COP-om/CMP-om/CMA-om u njegovim inicijativama uoči i tijekom konferencije COP23 s ciljem održavanja uspješnog sastanka;

18. POZDRAVLJA uključiva i transparentna savjetovanja koja su sadašnje marokansko i predstojeće fidžijsko predsjedništvo COP-a održali u svibnju 2017. o organizaciji pospješujućeg dijaloga 2018. godine, prvog ključnog političkog trenutka nakon Pariza tijekom kojeg će stranke razmotriti svoje kolektivne napore na postizanju cilja utvrđenog u članku 4. stavku 1. Pariškog sporazuma; NAPOMINJE da će rezultati pospješujućeg dijaloga pomoći u pripremi NDC-ova u skladu sa stavkom 20. Odluke 1/CP.21; NAGLAŠAVA važnost toga da se na konferenciji COP23 u dovoljnoj mjeri razjasni kako će se provoditi pospješujući dijalog 2018.; OČEKUJE aktivno sudjelovanje EU-a i država članica u pospješujućem dijalogu 2018.;

19. SA ZANIMANJEM IŠČEKUJE konstruktivno događanje na visokoj razini s predvodnicima globalnih mjera u području klime na konferenciji COP23 i veću ulogu nedržavnih dionika;

20. PREPOZNAJE napredak postignut na Pariškom programu rada tijekom konferencije COP22 u Marakešu i sastanke pomoćnih tijela u Bonnu u svibnju 2017.; NAGLAŠAVA da bi se na konferenciji COP23 u Bonnu trebao ostvariti znatan napredak u obliku nacrta odluka ili tekstualnih elemenata u svim zadanim stavkama programa rada iz Pariza s ciljem osiguravanja donošenja odluka na konferenciji COP24; PODRŽAVA nastavak priprema za provedbu svih odredaba Sporazuma na uravnotežen način, uključujući ublažavanje, prilagodbu, sredstva za provedbu i okvir transparentnosti kao ključan element za osiguravanje učinkovitosti Pariškog sporazuma;

21. SA ZANIMANJEM IŠČEKUJE produktivan rad s drugim strankama, uoči i tijekom konferencije COP24 u Katowicama u Poljskoj 2018., s ciljem ostvarivanja uspješnog ishoda u skladu s dogovorenim programom rada u sklopu pripreme za provedbu Pariškog sporazuma;

Drugi procesi

22. NAGLAŠAVA važnost rada na pojačanoj koordinaciji i sinergijama između Pariškog sporazuma, Programa održivog razvoja do 2030., Okvira iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa te drugih konvencija iz Rija i relevantnih strategija UN-a; NAPOMINJE da su tim multilateralnim instrumentima pokazane nužnost i sposobnost svih država članica UN-a da surađuju na rješavanju globalnih pitanja kao što su klimatske promjene, održivi razvoj i ulaganje napora za smanjenje rizika od katastrofa i upravljanje njime te za iskorjenjivanje siromaštva;

23. POZDRAVLJA usvajanje Kigalijske izmjene Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač na 28. sastanku stranaka kako bi se postupno smanjila uporaba fluorougljikovodika (HFC-ovi) te PODSJEĆA da je Vijeće donijelo Odluku o sklapanju, u ime EU-a, Kigalijske izmjene Montrealskog protokola; POZDRAVLJA činjenicu da je više država članica već pokrenulo nacionalni postupak ratifikacije Kigalijske izmjene te da su ga neke već i dovršile; POTIČE ostale države članice da dovrše nacionalne postupke ratifikacije, a druge stranke da ratificiraju Kigalijsku izmjenu što je prije moguće kako bi se osiguralo stupanje Kigalijske izmjene na snagu 1. siječnja 2019.;

24. POZDRAVLJA sporazum Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) o mehanizmu za neutraliziranje i smanjenje emisija ugljičnog dioksida u međunarodnom zrakoplovstvu (CORSIA) te sa zanimanjem iščekuje dovršetak njegovih operativnih pravila i njegovu pravovremenu provedbu; NAGLAŠAVA potrebu osiguranja ekološkog integriteta, među ostalim izbjegavanjem dvostrukog računanja; POZIVA sve stranke da sudjeluju u dobrovoljnoj fazi mehanizma CORSIA;

25. POZIVA Međunarodnu pomorsku organizaciju (IMO) da dodatno ubrza napore na smanjenju emisija stakleničkih plinova u pomorskom sektoru i da u travnju 2018. donese ambicioznu početnu strategiju IMO-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz brodova, uključujući dodatne mjere u skladu s planom IMO-a i dugoročnim ciljevima Pariškog sporazuma povezanih s temeperaturom.