Postignuća EU-a u svemiru
Postignuća EU-a u svemiru
Vodeće komponente EU-a koje svakodnevno pružaju svemirske usluge:
Copernicus
Najveći je pružatelj podataka o promatranju Zemlje na globalnoj razini. Svaka osoba i organizacija na svijetu ima mogućnost besplatnog, cjelovitog i otvorenog pristupa većini tih podataka.
- 7 satelita sustava Copernicus u orbiti 2022.
- 160 000 registriranih korisnika usluge klimatskih promjena programa Copernicus imalo je uvid u otprilike 76 terabajta provjereno kvalitetnih podataka o klimi dnevno
- predviđanje: koristi od EU-ova programa Copernicus dosegnut će 35 milijardi eura do 2030.
Galileo
Europski je globalni navigacijski satelitski sustav (GNSS). Besplatan je, a njegova globalna usluga visoke preciznosti s točnošću od 20 cm prekretnica je za autonomnu vožnju i komercijalne bespilotne letjelice.
- 28 satelita sustava Galileo u orbiti 2022.
- 3,8 milijardi uređaja koji podržavaju korištenje sustavom Galileo u upotrebi 2022.
- predviđanje: programi sustava Galileo i EGNOS generirat će socioekonomske koristi od oko 60 – 90 milijardi eura tijekom idućih 20 godina
Europski geostacionarni navigacijski sustav (EGNOS)
Regionalni je europski satelitski sustav za poboljšavanje signala koji je u funkciji u više od 400 zračnih luka i heliodroma.
Sustav EGNOS uveden je kako bi se zračnom prometu pružile navigacijske usluge u svrhu zaštite ljudskih života, a ima i potpornu primjenu u pomorskom, željezničkom i cestovnom prometu te u poljoprivredi.
GOVSATCOM
Osigurava dugoročnu dostupnost pouzdanih, sigurnih i isplativih komunikacijskih usluga za vladine korisnike te doprinosi sigurnosti i zaštiti svih građana i građanki Europske unije.
Nadzor i praćenje u svemiru (SST)
Poboljšava sposobnosti za namjene poput praćenja svemirskih objekata i svemirskog otpada i pružanja svemirskih meteoroloških usluga.
Nova europska infrastruktura za otpornost, međupovezanost i sigurnost s pomoću satelita (IRIS 2)
Budućom konstelacijom u više orbita omogućit će se:
- sigurne satelitske komunikacijske usluge za upotrebu od strane vlada, kao što je zaštita kritične infrastrukture i upravljanje krizom
- povezivanje cijele Europe, uključujući područja bez širokopojasnog interneta, putem komercijalne usluge.
Svemirska politika EU-a u brojkama
Proračun EU-a za svemir za razdoblje 2021. – 2027.
Financijsko programiranje = 1,44 milijarde eura
Doprinosi drugih zemalja i subjekata = 0,22 milijarde eura
Svemirsko poslovanje EU-a u 2022.
- izravna zaposlenost u industriji iznosila je 57 822 u ekvivalentu punog radnog vremena (+ 8 %)
- europska svemirska industrija registrirala je prodaju u iznosu od 8,25 milijardi eura
Područja u kojima se svemirske tehnologije već upotrebljavaju
- istraživanje i razvoj
- komunikacija i digitalno gospodarstvo (pametni telefoni, satelitske komunikacije, internet stvari itd.)
- klimatske promjene i praćenje stanja okoliša (upravljanje vodama, kvaliteta zraka, ozonski omotač itd.)
- potraga i spašavanje (na moru, u planinama, u urbanim područjima itd.)
- promet i prijevoz (slijetanje zrakoplova, sigurnost na cestama, navigacijski sustavi itd.)
- sigurnost i obrana (granični i pomorski nadzor itd.)
- poljoprivreda i ribarstvo (precizna poljoprivreda, razvoj usjeva, ribarski stokovi, praćenje suša itd.)
- praćenje prirodnih katastrofa i odgovor na njih (potresi, šumski požari, poplave itd.)
Izvor: Europska komisija
Više informacija:
Posljednja izmjena: 5. veljače 2025.