Odgovor EU-a na agresivni rat Rusije protiv Ukrajine
EU i njegove države članice ujedinjeni su u nepokolebljivoj potpori Ukrajini i njezinu stanovništvu te snažno osuđuju vojnu agresiju Rusije.
Najnovije vijesti
EU donio petnaesti paket sankcija protiv Rusije
Vijeće je 16. prosinca 2024. donijelo petnaesti paket sankcija protiv Rusije. Novim mjerama slabi se ruski vojni i industrijski kompleks i odgovara se na izbjegavanje sankcija EU-a usmjeravanjem na Putinovu flotu u sjeni.
EU je ujedno donio sankcije protiv 54 pojedinca i 30 subjekata koji su odgovorni za djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.
Kakav je stav EU-a prema općoj ruskoj invaziji na Ukrajinu?
EU i njegove države članice snažno osuđuju brutalni agresivni rat Rusije protiv Ukrajine i nezakonito pripojenje ukrajinskih regija Donecka, Luhanska, Zaporižje i Hersona. Također osuđuju sudjelovanje Bjelarusa u ruskoj vojnoj agresiji.
Europsko vijeće i Vijeće Europske unije od veljače 2022. redovito se sastaju kako bi iz različitih perspektiva raspravljali o stanju u Ukrajini.
Europsko vijeće ponovno oštro osuđuje agresivni rat Rusije protiv Ukrajine, koji predstavlja očito kršenje Povelje UN-a, te ponovno potvrđuje svoju kontinuiranu potporu neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine.
Zaključci Europskog vijeća, 19. prosinca 2024.
Čelnici i čelnice EU-a opetovano su tražili da Rusija smjesta obustavi svoja vojna djelovanja, bezuvjetno povuče sve snage i vojnu opremu iz Ukrajine i u potpunosti poštuje teritorijalnu cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.
Istaknuli su pravo Ukrajine da odabere vlastitu sudbinu i odali priznanje stanovnicima Ukrajine na hrabrosti u obrani svoje zemlje.
Kao odgovor na vojnu agresiju EU je drastično proširio sankcije protiv Rusije. Na popis sankcija uvrstio je velik broj osoba i subjekata i donio dosad nezabilježene mjere ograničavanja.
EU je pokazao jedinstvo i snagu te je Ukrajini pružio humanitarnu, političku, financijsku i vojnu potporu.
Europsko vijeće ponovno potvrđuje nepokolebljivu predanost Europske unije pružanju kontinuirane političke, financijske, gospodarske, humanitarne, vojne i diplomatske potpore Ukrajini i njezinu stanovništvu, dokle god i koliko god bude potrebno. Rusija ne smije prevladati.
Zaključci Europskog vijeća, 19. prosinca 2024.
EU je predan daljnjem iskazivanju solidarnosti i pružanju potpore izbjeglicama koji bježe od rata u Ukrajini, kao i zemljama koje su ih primile. Osim toga, provodi koordinaciju s partnerima i saveznicima u okviru UN-a, OESS-a, NATO-a i skupine G-7.
Europsko vijeće u nekoliko je navrata osudilo neselektivne ruske napade na civile i civilnu infrastrukturu te pozvalo Rusiju da obustavi sustavne raketne napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.
Čelnici i čelnice EU-a naglasili su da će Rusija, Bjelarus i svi odgovorni za ratne zločine i druga najteža kaznena djela snositi posljedice za svoja djela u skladu s međunarodnim pravom.
Najnoviji zaključci Europskog vijeća:
Koje je mjere EU poduzeo protiv Rusije?
Pojedinačne i gospodarske sankcije
EU je donio opsežne i dosad nezabilježene sankcije kao odgovor na agresivni rat Rusije protiv Ukrajine i nezakonito pripojenje ukrajinskih regija Donecka, Luhanska, Zaporižje i Hersona.
Svrha je tih mjera oslabiti gospodarsku osnovu Rusije, uskratiti joj pristup ključnim tehnologijama i tržištima te znatno ograničiti njezinu sposobnost ratovanja.
EU blisko koordinira svoje djelovanje s partnerima i saveznicima, uključujući NATO, G-7, Sjedinjene Američke Države, Ujedinjenu Kraljevinu, Kanadu, Norvešku, Južnu Koreju i Australiju.
- Kronologija – paketi sankcija protiv Rusije od veljače 2022.
- Sankcije protiv Rusije
- Objašnjavamo sankcije protiv Rusije
EU je u tom kontekstu donio i sankcije protiv Bjelarusa, Irana i Sjeverne Koreje kao odgovor na sudjelovanje tih zemalja u agresiji Rusije na Ukrajinu.
Kršenje sankcija dodano na popis kaznenih djela EU-a
Države članice trenutačno imaju različita tumačenja u pogledu onoga što se smatra kršenjem mjera ograničavanja i u pogledu kazni koje bi se trebale primjenjivati u slučaju takvoga kršenja. To bi moglo dovesti do:
- različitih stupnjeva izvršenja sankcija
- rizika od zaobilaženja tih mjera.
Stoga je Vijeće 28. studenoga 2022. donijelo odluku o dodavanju kršenja mjera ograničavanja na popis „kaznenih djela u EU-u” naveden u Ugovoru o funkcioniranju EU-a.
Vijeće je 12. travnja 2024. donijelo nova pravila kako bi se osigurala kriminalizacija kršenja mjera ograničavanja.
U tom zakonodavnom aktu definira se postupanje koje predstavlja kazneno djelo i utvrđuju odgovarajuće kazne:
- kaznena djela uključuju: pomaganje osobama u zaobilaženju zabrane putovanja u EU-u, trgovanje robom na koju se primjenjuju mjere ograničavanja ili provođenje transakcija s onima na koje se primjenjuju mjere ograničavanja EU-a
- odvraćajuće sankcije: sankcije se razlikuju ovisno o kaznenom djelu, ali bi trebale biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće
- strože izvršavanje: od država članica zahtijevat će se da pojačaju napore kako bi se osiguralo poštovanje mjera ograničavanja EU-a.
Suspenzija pojednostavnjenja izdavanja viza
Vijeće je donijelo odluku o potpunoj suspenziji sporazuma o pojednostavnjenju izdavanja viza između EU-a i Rusije. Stoga će se na ruske državljane primjenjivati opća pravila Zakonika o vizama. To će dovesti do:
- povećanja pristojbe za podnošenje zahtjeva za vizu s 35 eura na 80 eura
- podnošenja dodatne dokazne dokumentacije
- dugotrajnije obrade viza
- strožih pravila za izdavanje viza za višekratni ulazak.
Odluka je stupila na snagu na dan donošenja, a primjenjuje se od 12. rujna 2022.
Nepriznavanje ruskih putnih isprava izdanih u Ukrajini
Vijeće je 8. prosinca 2022. donijelo odluku o neprihvaćanju ruskih putnih isprava izdanih u Ukrajini i Gruziji.
Ta je odluka odgovor na rusku praksu izdavanja ruskih međunarodnih putovnica stanovnicima okupiranih regija, a nadovezuje se i na jednostranu odluku Rusije o priznavanju neovisnosti gruzijskih teritorija Abhazije i Južne Osetije 2008.
Ruske putne isprave izdane u regijama Ukrajine pod ruskom okupacijom i odcijepljenim područjima Gruzije ili izdane osobama koje borave u navedenim regijama i područjima neće se priznavati kao valjane putne isprave za izdavanje viza ili prelazak granica schengenskog područja.
Kako EU podupire Ukrajinu i njezino stanovništvo?
EU i njegovi građani u potpunosti su solidarni s Ukrajinom i njezinim stanovništvom. EU je poduzeo dosad nezabilježene mjere za potporu Ukrajini i njezinu stanovništvu. Te mjere uključuju:
- gospodarsku i financijsku pomoć
- humanitarnu pomoć
- potporu u području civilne zaštite
- vojnu potporu
- prihvat izbjeglica putem EU-ova mehanizma za privremenu zaštitu
- potporu u istragama i kaznenom progonu ratnih zločina
- potporu u obnovi demokratske Ukrajine.
Kako EU odgovara na utjecaj rata na tržište?
Ruska invazija na Ukrajinu uzrokuje poremećaje na globalnim tržištima. Svjetske cijene ključnih proizvoda, kao što su goriva i gnojiva, u 2022. godini dostigle su iznimno visoke razine.
Rat je također doveo u pitanje sigurnost opskrbe energijom u EU-u. Ruski napadi na usjeve i prometnu infrastrukturu otežali su izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Ukrajine, što je dodatno pogoršalo globalnu krizu povezanu s hranom.
Energetska kriza
Zemlje EU-a ujedinjeno odgovaraju na povećanje cijena energije i na prijetnje energetskoj sigurnosti EU-a. Hitne mjere koje je Vijeće donijelo kako bi se osigurala dostatna i cjenovno pristupačna opskrba energijom doprinijele su smirivanju tržišta. Cijena plina, koja je u kolovozu 2022. dosegnula nezabilježeno visoku razinu, sada je relativno stabilna.
Koordinirane mjere EU-a usmjerene su na:
- diversifikaciju opskrbe i načina opskrbe energijom
- popunjavanje nacionalnih rezervi plina
- smanjenje računa za energiju za građane i poduzeća
- jačanje solidarnosti među zemljama EU-a
- sprječavanje rasta cijena
- brži prijelaz na čišću energiju.
Zemlje EU-a sve se manje oslanjaju na fosilna goriva iz Rusije: uvoz plina iz Rusije 2021. činio je 40 % ukupnog uvoza, a 2023. tek 15 %. EU brzo poduzima mjere u cilju čišće energije i autonomije.
Odakle EU nabavlja plin? (Infografika)
Sigurnost opskrbe hranom
Države članice EU-a na globalnu krizu povezanu s hranom odgovaraju:
- pružanjem hitne pomoći najpotrebitijima
- pružanjem pomoći zemljama u razvoju da svoju proizvodnju hrane učine održivijom
- potporom otvorenoj trgovini bez prepreka
- bliskom suradnjom s globalnim partnerima.
Zahvaljujući takozvanim koridorima solidarnosti koje je omogućio EU, od svibnja 2022. iz Ukrajine su izvezeni milijuni tona žitarica i uljarica. Hrana pristiže u zemlje kojima je potrebna pomoć, u Africi, na Bliskom istoku i u Aziji.
Kako je ruska invazija na Ukrajinu dodatno pogoršala globalnu krizu povezanu s hranom (Infografika)