Sankcije EU-a protiv Irana
EU osuđuje kršenja ljudskih prava u Iranu, kao i iranske aktivnosti širenja nuklearnog oružja i vojnu potporu koju pruža agresivnom ratu Rusije protiv Ukrajine. U tom je pogledu donio niz sankcija.
Represija i kršenja ljudskih prava u Iranu
EU je u više navrata osudio teška kršenja ljudskih prava u Iranu, uključujući smrt 22-godišnje Mahse Amini u policijskom pritvoru u rujnu 2022., pogubljenje građana s dvojnim državljanstvom zemlje EU-a i Irana u 2023. i 2024., pritvaranje boraca za ljudska prava, uključujući dobitnicu Nobelove nagrade za mir Narges Mohammadi, i žrtve prosvjeda u siječnju 2026.
EU podupire temeljnu težnju iranskog stanovništva za budućnošću u kojoj se poštuju, štite i ostvaruju njegova univerzalna ljudska prava i temeljne slobode.
Europska unija oštro osuđuje:
- raširenu, brutalnu i nerazmjernu upotrebu sile od strane iranskih vlasti protiv mirnih prosvjednika
- proizvoljna pritvaranja kao sredstvo ušutkavanja izricanja kritičkih stavova
- mučenje pritvorenika u iranskim zatvorima te okrutno, neljudsko i ponižavajuće postupanje prema njima
- praksu izricanja i izvršavanja smrtnih kazni nad prosvjednicima
- ograničavanje komunikacije, uključujući gašenje interneta.
Pravo na mirno okupljanje i pravo na slobodu izražavanja, uključujući slobodu traženja, primanja i dijeljenja informacija i ideja, na internetu i izvan njega, mora biti zajamčeno.
EU poziva Iran da u zakonu i u praksi ukloni sve oblike sustavne diskriminacije žena i djevojčica u javnom i privatnom životu te da poduzme rodno osjetljive mjere za sprečavanje svih oblika seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja nad ženama i djevojčicama te da osigura zaštitu od takvog nasilja.
EU odlučno poziva iranske vlasti da poštuju svoje obveze u skladu s međunarodnim pravom i zahtijeva da počinitelji nasilja i kršenja ljudskih prava odgovaraju za svoja djela.
Najnovije izjave EU-a o ljudskim pravima u Iranu:
- Iran: izjava visoke predstavnice u ime EU-a o stanju u zemlji (priopćenje za medije, 9. siječnja 2026.)
- Iran: izjava visoke predstavnice u ime EU-a o uhićenju i pritvaranju boraca za ljudska prava (priopćenje za medije, 30. prosinca 2025.)
Sankcije kao odgovor na kršenja ljudskih prava u Iranu
EU je 2011. uveo režim sankcija protiv Irana kao odgovor na teška kršenja ljudskih prava u toj zemlji. Otada se sankcije produljuju svake godine, a posljednji su put produljene do 13. travnja 2027.
S obzirom na to da se stanje ljudskih prava u toj zemlji nastavilo pogoršavati, EU je od listopada 2022. sankcije drastično postrožio.
Sankcije koje se odnose na kršenja ljudskih prava u Iranu obuhvaćaju:
- zabrane putovanja za pojedince
- zamrzavanje imovine pojedinaca i subjekata
- zabranu stavljanja financijskih sredstava ili gospodarskih izvora na raspolaganje sankcioniranim pojedincima i subjektima
- zabranu prodaje, prijenosa ili izvoza u Iran opreme koja bi se mogla upotrijebiti za unutarnju represiju ili opskrbe tom opremom
- zabranu pružanja tehničke pomoći, usluga posredovanja ili financiranja bilo kojoj osobi ili tijelu u Iranu ili za upotrebu u Iranu (ako bi se ta pomoć ili te usluge mogli upotrijebiti u vezi s unutarnjom represijom)
- zabranu pružanja bilo kakvih usluga praćenja ili presretanja telefonskih ili internetskih komunikacija u Iranu.
Trenutačno je u skladu s tim režimom sankcionirano 269 pojedinaca i 53 subjekta.
Među ostalima, sankcionirani su sljedeći pojedinci:
- zastupnici u iranskom parlamentu
- ministar unutarnjih poslova Eskandar Momeni
- ministar informacijske i komunikacijske tehnologije Issa Zarepour
- guverneri i lokalni političari
- pripadnici iranskih sigurnosnih snaga
- pripadnici Islamske revolucionarne garde (IRGC)
- pripadnici iranskih snaga za izvršavanje zakonodavstva (LEF)
- odred koji je proizvoljno uhitio Mahsu Amini
- visoki dužnosnici i vojno osoblje
- zapovjednici i pripadnici policije
- upravitelji i direktori zatvora
- glavni državni odvjetnik i drugi pravosudni djelatnici
- članovi Vrhovnog vijeća za kibernetički prostor.
Među ostalima, sankcionirani su sljedeći subjekti:
- Islamska revolucionarna garda (IRGC)
- iransko Ministarstvo obrazovanja i Ministarstvo kulture i islamskog usmjeravanja
- iranska policija za moralnost
- snage za izvršavanje zakonodavstva (LEF)
- Vrhovno vijeće kulturne revolucije
- Vrhovno Vijeće za kibernetički prostor
- zatvori
- državna televizija „Press TV”
- novinske agencije
- pružatelji mobilnih usluga
- softverska i informatička poduzeća
- Iransko regulatorno tijelo za audiovizualne medije
- subjekti uključeni u cenzuru, kampanje trolanja na društvenim mrežama i širenje dezinformacija.
Pojedinci i subjekti odgovorni za kršenja ljudskih prava i represiju u Iranu također su sankcionirani u okviru globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava.
Islamska revolucionarna garda na popisu terorista
Nakon političkog dogovora koji je Vijeće za vanjske poslove postiglo 29. siječnja 2026., Vijeće je 19. veljače 2026. odlučilo dodati Islamsku revolucionarnu gardu (IRGC) Irana na popis terorističkih organizacija.
Na IRGC će se stoga primjenjivati mjere ograničavanja u okviru režima sankcija EU-a za borbu protiv terorizma. To znači sljedeće:
- zamrznuta su sva financijska sredstva i druga financijska imovina ili gospodarski izvori IRGC-a u državama članicama EU-a
- subjektima iz EU-a zabranjeno je IRGC-u stavljati na raspolaganje financijska sredstva i gospodarske izvore.
Potpora Irana ruskom ratu protiv Ukrajine
Europska unija oštro osuđuje i smatra neprihvatljivom svaku vrstu vojne potpore koju Iran pruža agresivnom ratu Rusije protiv Ukrajine, uključujući isporuke bespilotnih zrakoplova.
Rusija oružje koje joj osigurava Iran neselektivno upotrebljava protiv civilnog stanovništva i infrastrukture u Ukrajini, što uzrokuje strašno uništenje i ljudsku patnju.
EU ujedno osuđuje vojnu potporu Irana oružanim skupinama na Bliskom istoku i u regiji Crvenog mora.
Sankcije kao odgovor na sudjelovanje Irana u ratu Rusije protiv Ukrajine
Vijeće je 2022. i 2023. iranskim pojedincima i subjektima u okviru režima sankcija koji se primjenjuje na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine uvelo tri paketa sankcija povezanih s bespilotnim zrakoplovima.
Vijeće je 20. srpnja 2023. uspostavilo poseban okvir za sankcije zbog vojne potpore Irana agresivnom ratu Rusije protiv Ukrajine.
Područje primjene tih sankcija prošireno je 14. svibnja 2024. zbog vojne potpore Irana oružanim skupinama na Bliskom istoku i u regiji Crvenog mora te iranskih napada bespilotnim zrakoplovima i projektilima na Izrael izvedenih u travnju 2024.
EU može uvesti sankcije pojedincima i subjektima koji isporučuju, prodaju ili prenose iranske projektile i bespilotne zrakoplove, kao i komponente koje se koriste za razvoj i proizvodnju projektila i bespilotnih zrakoplova:
- kojima se podupire agresivni rat Rusije protiv Ukrajine
- koje oružane skupine i subjekti koriste za podrivanje mira i sigurnosti na Bliskom istoku i u regiji Crvenog mora
- kojima se krši Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 2216 (2015).
Sankcije obuhvaćaju:
- zabrane putovanja za pojedince
- zamrzavanje imovine pojedinaca i subjekata
- zabranu stavljanja financijskih sredstava ili gospodarskih izvora na raspolaganje sankcioniranim pojedincima i subjektima.
EU je uveo i zabranu transakcija s dvjema lukama koje su u vlasništvu, pod upravom ili kontrolom sankcioniranih pojedinaca i subjekata ili se koriste za prijenos iranskih bespilotnih zrakoplova ili projektila ili povezane tehnologije i komponenata Rusiji.
Među sankcioniranim pojedincima i subjektima nalaze se poduzeća koja proizvode, nabavljaju i prodaju komponente za bespilotne zrakoplove, poduzeća uključena u proizvodnju goriva koje se upotrebljava za lansiranje raketa i projektila, brodarska i trgovačka društva, Mornarica Islamske revolucionarne garde, poduzeće Islamic Republic of Iran Shipping Lines, iranski zračni prijevoznici te iranski ministar obrane i njegov zamjenik.
Trenutačno je u skladu s tim režimom sankcionirano 22 pojedinaca i 27 subjekata.
Režim sankcija posljednji je put produljen do 27. srpnja 2027.
Sloboda plovidbe u Hormuškom tjesnacu
EU je pozvao sve uključene da u potpunosti poštuju prekid vatre na Bliskom istoku, prekinu sve vojne operacije i u potpunosti osiguraju slobodu plovidbe te slobodnu i sigurnu plovidbu Hormuškim prolazom, u skladu s međunarodnim pravom, kako je navedeno u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora.
Djelovanja Irana usmjerena protiv plovila koja prolaze Hormuškim tjesnacem u suprotnosti su s međunarodnim pravom. Njima se krše utvrđena prava tranzita i neškodljivog prolaska kroz međunarodne tjesnace.
Sankcije kao odgovor na djelovanja Irana u Hormuškom tjesnacu
Vijeće je 22. svibnja 2026. odlučilo proširiti područje primjene sankcija EU-a koje su prvotno uvedene kako bi se odgovorilo na vojnu potporu Teherana agresivnom ratu Rusije protiv Ukrajine i raznim oružanim skupinama na Bliskom istoku i u regiji Crvenog mora.
Vijeće je u okviru tog režima sankcija donijelo sankcije protiv dviju osoba i jednog subjekta uključenih u djelovanja i politike Irana kojima se narušava sloboda plovidbe u Hormuškom tjesnacu.
Iranske aktivnosti širenja nuklearnog oružja
U zaključcima Europskog vijeća od 26. lipnja 2025. Europska unija ponovno je istaknula jasnu odlučnost da Iranu nikada ne smije biti dopušteno nabavljati nuklearno oružje te je podsjetila na obveze Irana u tom pogledu i njegove međunarodne obveze.
Europska unija duboko je zabrinuta zbog uzastopnih izvješća Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u kojima se dokumentira zabrinjavajuće ubrzanje iranskog nuklearnog programa koje radikalno odstupa od obveza Irana iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana (ZSAP), posebno u pogledu proširenja njegova kapaciteta za nuklearno obogaćivanje i proizvodnje visokoobogaćenog uranija.
Djelovanja Irana, za koja ne postoji vjerodostojna civilna svrha, nose sa sobom vrlo velike rizike povezane sa širenjem oružja.
Europska unija snažno potiče Iran da preusmjeri svoju zabrinjavajuću nuklearnu putanju, da se bez daljnje odgode vrati svojim preuzetim političkim obvezama u području neširenja nuklearnog oružja i da nastavi sa svim mjerama praćenja i provjere, među ostalim onima utvrđenima u Dodatnom protokolu uz ZSAP.
Sankcijama UN-a i EU-a protiv Irana tu se zemlju nastoji uvjeriti da ispunjava svoje obveze.
Sankcije kao odgovor na širenje nuklearnog oružja u Iranu
Sankcije UN-a
Od 2006. Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo je niz rezolucija kojima se od Irana traži da prestane s obogaćivanjem uranija u svrhu širenja nuklearnog oružja. Te su rezolucije postupno bile popraćene sankcijama kako bi se navelo Iran na poštovanje rezolucija.
EU provodi sankcije UN-a donošenjem zakonodavstva EU-a.
Sankcije EU-a
Osim što provodi sankcije UN-a, EU je uveo i niz vlastitih sankcija protiv Irana. Takve mjere koje se odnose na iranske aktivnosti širenja nuklearnog oružja obuhvaćaju:
- zabrane putovanja za pojedince
- zamrzavanje imovine pojedinaca i subjekata
- zabranu stavljanja financijskih sredstava ili gospodarskih izvora na raspolaganje sankcioniranim pojedincima i subjektima.
Te mjere ujedno uključuju gospodarske i financijske sankcije koje se odnose na trgovinski, financijski i prometni sektor.
Sankcije u trgovinskom sektoru obuhvaćaju:
- zabranu izvoza oružja u Iran
- zabranu izvoza robe s dvojnom namjenom i robe koja bi se mogla upotrebljavati u aktivnostima povezanima s nuklearnim obogaćivanjem
- zabranu uvoza sirove nafte, prirodnog plina, petrokemijskih proizvoda i naftnih derivata
- zabranu prodaje ili isporuke ključne opreme koja se upotrebljava u energetskom sektoru
- zabranu prodaje ili isporuke zlata, drugih plemenitih metala i dijamanata
- zabranu određene mornaričke opreme
- zabranu određenog softvera.
Sankcije u financijskom sektoru obuhvaćaju:
- zamrzavanje imovine Središnje banke Irana i velikih iranskih komercijalnih banaka
- utvrđivanje mehanizama obavješćivanja i odobravanja prijenosa financijskih sredstava iranskim financijskim institucijama iznad određenih iznosa.
Sankcije u prometnom sektoru obuhvaćaju:
- sprečavanje pristupa iranskih teretnih zrakoplova zračnim lukama EU-a
- zabranu održavanja i servisiranja iranskih teretnih zrakoplova ili plovila koji prevoze zabranjene materijale ili robu.
Zajednički sveobuhvatni akcijski plan (ZSAP)
Iran i skupina „E3/EU3” postigli su 14. srpnja 2015. dogovor o Zajedničkom sveobuhvatnom akcijskom planu. U tom planu utvrđen je niz koraka za godine koje slijede kako bi se osiguralo da iranski nuklearni program postoji isključivo u miroljubive svrhe.
Vijeće sigurnosti UN-a donijelo je Rezoluciju 2231 (2015) o ZSAP-u u srpnju 2015. Rezolucijom se:
- pruža potpora ZSAP-u
- dopuštaju neka izuzeća od postojećih sankcija
- utvrđuju raspored i obveze koje sve strane trebaju preuzeti kako bi se sankcije protiv Irana ukinule.
UN je 16. siječnja 2016. (dan provedbe) ukinuo neke od svojih sankcija povezanih s nuklearnim pitanjem, kako je utvrđeno u Rezoluciji 2231 (2015), dok je Vijeće ukinulo sve gospodarske i financijske sankcije EU-a protiv Irana povezane s nuklearnim pitanjem. Međutim, neka su ograničenja i dalje na snazi.
Budući da Iran ne ispunjava svoje obveze u okviru ZSAP-a, Vijeće je 18. listopada 2023. odlučilo zadržati sankcije EU-a u vezi sa širenjem oružja koje su trebale biti ukinute na datum prijelaza.
Vijeće je 29. rujna 2025. odlučilo ponovno uvesti sve gospodarske i financijske sankcije EU-a protiv Irana povezane s nuklearnim pitanjem koje su ukinute 2016. Odluka je donesena nakon ponovnog uvođenja sankcija UN-a slijedom odluke Vijeća sigurnosti UN-a da ne produlji suspenziju sankcija Iranu.
Sporazum o iranskom nuklearnom pitanju
Također pogledajte
Stajalište EU-a o stanju na Bliskom istoku
Kronologija – Iran i Bliski istok
Uklanjanje kemijskog oružja
Posljednja izmjena: 28. srpnja 2026.