Sigurnost opskrbe hranom i cjenovna pristupačnost hrane

Što EU poduzima kako bi odgovorio na krizu povezanu s hranom?

EU i njegove države članice imaju ujedinjen stav prema ruskoj vojnoj agresiji na Ukrajinu i čvrsto su predani rješavanju globalne krize povezane s hranom.

Koridori solidarnosti i sporazum o izvozu žitarica putem Crnog mora

Pri rješavanju pitanja sve veće nesigurnosti opskrbe hranom glavni je prioritet zemalja EU-a pomoći Ukrajini u izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, čiju je proizvodnju ruska invazija ozbiljno ugrozila.

Ukrajina je ključan proizvođač i izvoznik osnovnih namirnica kao što su pšenica i kukuruz. Oko 90 % njezina izvoza pšenice od 2016. do 2021. otpadalo je na Afriku i Aziju, čime se doprinijelo sigurnosti opskrbe hranom u nekima od regija u najnepovoljnijem položaju diljem svijeta.

Zbog ruske blokade ukrajinskih luka u silosima za skladištenje na obalama Crnog mora od početka rata blokirano je oko 20 milijuna tona žitarica.

U svibnju 2022. Europska komisija predstavila je akcijski plan za uspostavu koridora solidarnosti između EU-a i Ukrajine. Cilj je bio uspostaviti alternativne kopnene rute kako bi se Ukrajini pomoglo u izvozu poljoprivrednih proizvoda na sljedeće načine:

• osiguravanjem teretnih željezničkih vozila, plovila i kamiona
• učinkovitijim iskorištavanjem postojećih kapaciteta prometnih mreža i terminala za pretovar
• pojednostavnjenjem i ubrzanjem carinskih postupaka i drugih inspekcijskih pregleda
• omogućivanjem skladištenja robe na području EU-a.

Od početka njihova djelovanja u svibnju 2022. putem koridora solidarnosti izvezeno je više od 48 milijuna tona poljoprivrednih proizvoda, uključujući žitarice i uljarice.

Rusija je u srpnju 2022. pristala ukinuti blokadu ukrajinskih crnomorskih luka nakon što je sklopljen sporazum s Ukrajinom, čemu su posredovali Ujedinjeni narodi i Turska. Zatim je uspostavljena crnomorska inicijativa za žitarice kako bi se olakšao izvoz ukrajinskih žitarica i drugih prehrambenih proizvoda morskim rutama.

Zahvaljujući crnomorskoj inicijativi za žitarice do srpnja 2023. iz Ukrajine je otpremljeno gotovo 33 milijuna tona poljoprivrednih proizvoda. 65 % pšenice prevezene u okviru inicijative otpremljeno je u zemlje u razvoju, među ostalim putem humanitarnih operacija Svjetskog programa za hranu Ujedinjenih naroda (WFP). Ukrajina je 2022. bila najveći opskrbljivač pšenice za Svjetski program za hranu, zaslužna za više od polovice njegove globalne nabave žitarica.

Prije rata 90 % ukrajinskih žitarica izvozilo se preko Crnog mora. Od ruske invazije samo se polovina žitarica prevozi morem, a 55 % izvozi putem koridorâ solidarnosti.

Krajem studenoga 2022. Ukrajina je pokrenula inicijativu „Žitarice iz Ukrajine”, kojom se također doprinosi globalnoj sigurnosti opskrbe hranom. U okviru te inicijative subjektima koji sudjeluju u projektu omogućuje se kupnja poljoprivrednih proizvoda od ukrajinskih proizvođača i njihov prijenos u zemlje u kojima je stanovništvo na rubu gladi.

Rusija se u srpnju 2023. odlučila povući iz crnomorske inicijative za žitarice. EU je nedvosmisleno osudio tu odluku.

Rusija i dalje upotrebljava hranu kao oružje. Raskidom dogovorâ Rusija je isključivi krivac za poremećaje u isporukama žitarica diljem svijeta i poticanje inflacije cijena hrane na globalnoj razini. Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

• Crnomorska inicijativa za žitarice: izjava visokog predstavnika u ime Europske unije o povlačenju Rusije iz inicijative (priopćenje za medije, 17. srpnja 2023.)

Koordinirani odgovor na krizu povezanu s hranom

Koordinirani rad zemalja EU-a na rješavanju globalne krize povezane s hranom usmjeren je na četiri područja djelovanja, u skladu sa zaključcima Vijeća dogovorenima u lipnju 2022.:

• solidarnost
• održivu proizvodnju
• trgovinu
• multilateralizam.

• Globalna sigurnost opskrbe hranom: Vijeće odobrilo zaključke o odgovoru Tima Europa (priopćenje za medije, 20. lipnja 2022.)

Solidarnost

Zemlje EU-a pružaju hitnu pomoć najpotrebitijima diljem svijeta.

EU i njegove države članice najveći su donatori razvojne pomoći na svijetu. EU ulaže znatne napore kako bi njegova potpora zadovoljila sve veće hitne potrebe. U lipnju 2022. zemlje EU-a podržale su obveze u iznosu od osam milijardi eura za sigurnost opskrbe hranom u razdoblju 2020. – 2024.

Financijska sredstva EU-a za humanitarnu pomoć 2022. povećala su se za 32 % u odnosu na prethodnu godinu te su dosegnula 770 milijuna eura. Ta su se sredstva upotrijebila kako bi se najugroženijim skupinama osigurao pristup hrani te kako bi se putem novčane pomoći i drugih sredstava pružila potpora lokalnoj proizvodnji hrane. EU i njegove države članice usto su glavni donatori Svjetskog programa za hranu.

Osim toga, za partnere iz južnog susjedstva na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi osigurano je 225 milijuna eura iz Instrumenta za hranu i otpornost.

Zemlje EU-a ujedno znatno doprinose globalnoj sigurnosti opskrbe hranom izvozom velikog dijela svojih poljoprivrednih proizvoda u zemlje u razvoju. Više od polovine izvoza pšenice iz EU-a otpada na Afriku (Alžir, Maroko, Egipat, Nigerija) i Aziju (Pakistan).

Održiva proizvodnja

Zadovoljavanje globalnih potreba za hranom ne bi smjelo štetiti okolišu i trebalo bi slijediti model održivog prehrambenog sustava.

U lipnju 2022. čelnici i čelnice EU-a postigli su dogovor o:

• pomoći zemljama u razvoju da, prema potrebi, preusmjere svoje lance opskrbe
• ubrzanju rada na inicijativama EU-a čiji je cilj poduprijeti afričke kapacitete za održivu proizvodnju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda
• potpori razvoju kapaciteta za proizvodnju ulaznih materijala u zemljama u razvoju, posebno održivih gnojiva.

Rad na postizanju održivih prehrambenih sustava na globalnoj razini pozitivno će utjecati na otpornost zemalja na krize poput ove s kojom se trenutačno suočavamo.

• Europsko vijeće, 23. i 24. lipnja 2022.

Trgovina

Zemlje EU-a surađuju sa svojim međunarodnim partnerima na promicanju otvorenog i predvidljivog trgovinskog okružja za poljoprivredne proizvode.

Na izvanrednom sastanku Europskog vijeća u svibnju 2022. čelnici i čelnice EU-a ponovno su istaknuli svoju predanost tome da se globalna trgovina prehrambenim proizvodima zaštiti od neopravdanih trgovinskih prepreka.

Sankcije EU-a protiv Rusije ne utječu na poljoprivredni i prehrambeni sektor. Njima se ne zabranjuje uvoz i prijevoz ruskih poljoprivrednih proizvoda.

• Izvanredni sastanak Europskog vijeća, 30. i 31. svibnja 2022.
• Sankcije EU-a protiv Rusije: pitanja i odgovori

Multilateralizam

Za osiguravanje sveobuhvatnoga globalnog odgovora na globalnu krizu ključna je učinkovita međunarodna koordinacija.

Zemlje EU-a surađuju sa svojim međunarodnim partnerima na oblikovanju globalnog odgovora na krizu povezanu s hranom. Ta se suradnja, među ostalim, ostvaruje u obliku inicijativa poput globalnog saveza skupine G7 za sigurnost opskrbe hranom (GAFS) i međunarodne Misije za otpornost opskrbe hranom i poljoprivrede (FARM).

Te se dvije inicijative međusobno dopunjuju, a usmjerene su na tri područja djelovanja:

• kratkoročno solidarno djelovanje namijenjeno povećanju svjetskih zaliha hrane i osiguravanju pristupa za ugrožene zemlje
• djelovanje u području trgovine kako bi se osiguralo učinkovito funkcioniranje globalnih tržišta
• djelovanje usmjereno na jačanje dugoročnih odgovornih ulaganja za uspostavu održive i otporne proizvodnje hrane u ugroženim zemljama.

EU svoj odgovor pomno koordinira s Afričkom unijom kako bi se navedene mjere i inicijative inkorporirale u šire strateško partnerstvo EU-a i Afričke unije.

U rujnu 2022. predsjednik Europskog vijeća Charles Michel supredsjedao je sastankom na vrhu o globalnoj sigurnosti opskrbe hranom održanim na marginama zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda. Sudionici su objavili kratku izjavu u kojoj su se obvezali na jačanje međunarodne suradnje i partnerskih inicijativa.

• Sastanak na vrhu čelnika i čelnica o globalnoj sigurnosti opskrbe hranom

Potpora poljoprivredno-prehrambenoj proizvodnji u EU-u

Zahvaljujući zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a (ZPP) tijekom posljednjih 60 godina osigurana je dostatna količina hrane za nekoliko naraštaja Europljana, među ostalim i tijekom nekoliko kriza.

Upravo je zajednička poljoprivredna politika zaslužna za to da građanima EU-a danas ne prijeti nestašica hrane. ZPP-om se podupire poljoprivrednike kako bi se osigurao kontinuitet proizvodnje.

EU je u ožujku 2022. pružio potporu u iznosu od 500 milijuna eura poljoprivrednicima koji su najviše pogođeni većim ulaznim troškovima uzrokovanima energetskom krizom. Osim toga, poljoprivrednici bi mogli imati koristi od:

• predujmova za prevladavanje izazova povezanih s novčanim tokovima
• privremenih odstupanja od nekih uvjeta koji proizlaze iz ZPP-a, na primjer u vezi sa zemljištem ostavljenim na ugaru
• okvira za krizne situacije kako bi primili dodatnu potporu.

Kako bi se riješio problem viših cijena hrane, države članice EU-a poduzele su i nacionalne mjere, uključujući:

• snižavanje stope PDV-a
• poticanje trgovaca na malo da spriječe rast cijena
• iskorištavanje namjenskih sredstava EU-a kako bi pomogle najpotrebitijima.

U proljeće 2023. Europska komisija pogođenim je državama članicama pružila financijsku potporu kako bi se suočile s poremećajima na lokalnom tržištu povezanima s uvozom poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine. Potpora je odgovor na zahtjev nekih zemalja i preuzeta je iz krizne pričuve ZPP-a.

Što je uzrok krize povezane s hranom?

Nesigurnost opskrbe hranom u svijetu raste od 2016. Na tržišta hrane snažno utječu rast cijena robe na svjetskoj razini, ruski rat protiv Ukrajine i činjenica da Rusija hranu koristi kao oružje.

Služeći se hranom kao oružjem u ratu protiv Ukrajine Rusija je jedina odgovorna za globalnu krizu povezanu sa sigurnošću opskrbe hranom koju je izazvala. Zaključci Europskog vijeća, 23. lipnja 2022.

Ruska vojna agresija prouzročila je:

• nestašicu hrane
• dosad nezabilježeno povećanje cijena hrane i gnojiva.

Cijene poljoprivrednih proizvoda na svjetskoj razini od sredine 2020. stalno rastu, i to u kontekstu negativnih posljedica pandemije bolesti COVID-19, naglog porasta cijena gnojiva i energije te pogoršanja makroekonomskih uvjeta u svijetu.

Ruska vojna agresija na Ukrajinu otežava stanje na tržištu jer se zbog nje cijene robe dodatno povećavaju, dok se dostupnost hrane diljem svijeta smanjuje.

Postupci Rusije koji su prouzročili nagli pad izvoza hrane iz Ukrajine i proizvodnje hrane u toj zemlji i negativno utjecali na tržišta uključuju:

• blokadu ukrajinskih crnomorskih luka
• napade na ukrajinsku infrastrukturu za preradu i izvoz hrane
• bombardiranje i okupaciju obradivog zemljišta u Ukrajini
• namjerno smanjenje izvoza vlastite hrane i gnojiva.

Rusija je u ožujku 2022. najavila privremenu zabranu izvoza žitarica i gnojiva, što je uzrokovalo destabilizaciju tržišta. Rusija je jedan od glavnih proizvođača i izvoznika gnojiva, primjerice dušičnih, koja su ključna za osiguravanje poljoprivredno-prehrambene proizvodnje.

EU nikad nije spriječio izvoz zaliha hrane, gnojiva i drugih poljoprivrednih proizvoda iz Rusije. Ti proizvodi ne podliježu sankcijama EU-a.

• Sankcije EU-a protiv Rusije: pitanja i odgovori

Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda cijene hrane dosegle su vrhunac u ožujku 2022., kada je zabilježeno njihovo povećanje od više od 60 % u odnosu na isti mjesec 2020. Cijene su i dalje nestabilne.

• Kako je ruska invazija na Ukrajinu dodatno pogoršala globalnu krizu povezanu s hranom (infografika)
• Indeks cijena hrane (internetske stranice FAO-a)

Zašto su ukrajinski usjevi ključni za globalnu sigurnost opskrbe hranom?

Ukrajina, koja se smatra žitnicom Europe, najveći je svjetski proizvođač i izvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Peta je najveća zemlja izvoznica pšenice na svijetu i četvrta izvoznica kukuruza.

Ukrajina i Rusija, također jedna od najvećih izvoznica, zajedno pokrivaju oko 30 % svjetske opskrbe kukuruzom i pšenicom te više od polovine svjetske opskrbe suncokretovim uljem.

Afrika i Azija glavna su odredišta ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda. Od 2016. do 2021. više od polovine (58 %) ukupnog izvoza pšenice otpadalo je na Aziju, a 34 % na Afriku. Ukrajina ima ključnu ulogu u jamčenju sigurnosti opskrbe hranom u nekima od najsiromašnijih zemalja svijeta.

Ruski napadi na ukrajinsku prometnu infrastrukturu i de facto blokada ukrajinskih crnomorskih luka, iz kojih se inače izvozilo 90 % njezinih poljoprivrednih proizvoda, uzrokovali su drastičan pad izvoza.

Šteta koju su ruske snage nanijele ukrajinskim usjevima, skladištima hrane i poljoprivrednim strojevima snažno utječe na ukrajinske proizvodne i izvozne kapacitete.

Tko je najviše pogođen nesigurnošću opskrbe hranom i porastom cijena?

Nestašica hrane sve je veći razlog za zabrinutost milijuna ljudi, osobito u Africi i Aziji, i to u prvom redu u zemljama koje su već pogođene glađu, kao što su Somalija, Jemen i Afganistan.

Visoke cijene hrane utječu na sposobnost stanovništva da kupuje hranu i uzrokuju dodatan pritisak na kućanstva s niskim dohotkom, među ostalim i u EU-u.

Posljedice krize vjerojatno će biti dugoročne, posebno u zemljama u razvoju.

Prema Svjetskom programu za hranu potrebe su 2022. dosegnule dosad nezabilježene razine. Rekordnih 349 milijuna ljudi u svijetu doživjelo je akutnu glad (Godišnji pregled Svjetskog programa za hranu za 2022.).

Djeca u zemljama u razvoju u iznimno su velikoj opasnosti zbog povećanih razina akutne pothranjenosti prouzročenih nestašicom hrane i povećanjem cijena.

U EU-u nema nestašice hrane

Zemljama EU-a ne prijeti nestašica hrane.

EU je najveći proizvođač poljoprivredno-prehrambenih proizvoda – u 2022. bio je najveći svjetski trgovac njima – i iako ruski rat u Ukrajini i klimatske promjene utječu na proizvodnju, prehrambeni sustav EU-a i dalje je stabilan i pouzdan.

Međutim, građane zemalja EU-a pogađaju inflacija i više cijene hrane. Cjenovna pristupačnost prioritetno je pitanje za čelnike i čelnice zemalja EU-a, posebno u odnosu na skupine stanovništva s niskim prihodima i ranjive skupine, koje su najteže pogođene.

Prema Eurostatovu Instrumentu za praćenje cijena hrane, cijene hrane u EU-u u ožujku 2023. bile su 19 % više nego u istom mjesecu 2022.

• Alat za praćenje cijena hrane (internetske stranice Eurostata)