Rat Rusije protiv Ukrajine: sankcije EU-a

Cilj sankcija protiv Rusije

EU od ožujka 2014. postupno uvodi mjere ograničavanja protiv Rusije kao odgovor na:

• nezakonito pripojenje Krima (2014.)
• opću invaziju na Ukrajinu (2022.)
• nezakonito pripojenje ukrajinskih regija Donecka, Luhanska, Zaporižje i Hersona (2022.).

Dosad je donesen 21 paket sankcija. Tim mjerama povećava se pritisak na Rusiju i one su usmjerene na njezino ratno gospodarstvo, čime se podupiru nastojanja da se okonča njezin brutalni agresivni rat protiv Ukrajine.

Sankcije EU-a pomno su odabrane, razmjerne i privremene. To znači da se redovito preispituju i da ih EU može prilagoditi, ublažiti ili ukinuti ako se ciljevi EU-a ostvare ili se poduzmu konstruktivni koraci u tom smjeru.

Osim toga, EU je donio sankcije protiv Bjelarusa, Irana i Sjeverne Koreje s obzirom na njihovu potporu agresivnom ratu Rusije protiv Ukrajine.

Sankcije su donesene i kao odgovor na kršenja i povrede ljudskih prava u Rusiji te ruske hibridne prijetnje i kampanje protiv EU-a i njegovih država članica.

Sankcije protiv osoba i subjekata

EU-ove mjere ograničavanja uvedene zbog djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine primjenjuju se na gotovo 3000 osoba i subjekata.

Među ostalima, sankcionirane su sljedeće osobe:

Popis obuhvaća i osobe koje su odgovorne za ili uključene u sljedeće:

• takozvane referendume 2022. i izbore 2023. na ukrajinskim državnim područjima
• teške zločine počinjene u Buči i Mariupolju
• raketne napade na civile i kritičnu infrastrukturu
• deportaciju, prisilno premještanje i nezakonito posvajanje ukrajinske djece
• vojni preodgoj ukrajinske djece
• novačenje sirijskih plaćenika za borbu u Ukrajini
• proizvodnju i isporuku bespilotnih zrakoplova
• zaobilaženje sankcija
• upravljanje ruskom flotom u sjeni
• pljačku ukrajinske kulturne baštine.

Na popisu sankcioniranih nalaze se i osobe iz Irana, Bjelarusa i Demokratske Narodne Republike Koreje (DNRK).

Sankcije se primjenjuju i na sljedeće subjekte:

• političke stranke
• oružane snage i paravojne skupine, uključujući skupinu Wagner
• banke i financijske institucije
• medijske organizacije odgovorne za širenje propagande i dezinformiranje
• poduzeća u obrambenom sektoru koja sudjeluju u proizvodnji bespilotnih letjelica
• poduzeća iz prometnog i energetskog sektora
• poduzeća iz sektora zrakoplovstva, brodogradnje i strojogradnje
• poduzeća iz IT sektora i sektora telekomunikacija i osiguranja
• poduzeća uključena u izbjegavanje sankcija
• poduzeća povezana s ruskom flotom u sjeni
• PJSC Alrosa, najveće poduzeće za rudarenje dijamanata na svijetu
• pokret „Sveruska narodna fronta”
• organizacije odgovorne za indoktrinaciju i preodgoj ukrajinske djece.

Poduzeća iz trećih zemalja također su obuhvaćena sankcijama zbog svoje potpore ruskom ratu. Mjere ograničavanja prvi su put uvedene u ožujku 2014., a nedavno su produljene do 15. rujna 2026.

• Uredba o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine (Službeni list EU-a)
• Odluka Vijeća o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine (Službeni list EU-a)

Mjere ograničavanja uključuju:

zabranu putovanja

Osobama na koje se primjenjuju sankcije zabranjen je ulazak na područje EU-a i prolazak njime.

zamrzavanje imovine

Zamrznuta je sva imovina osoba i subjekata u EU-u na koje se primjenjuju sankcije.

neraspoloživost financijskih sredstava

Osobe i subjekti iz EU-a ne mogu sankcioniranim osobama i subjektima staviti na raspolaganje nikakva financijska sredstva.

Gospodarske sankcije

Kao odgovor na nezakonito pripojenje Krima EU je 2014. uveo gospodarske sankcije usmjerene na razmjenu s Rusijom u određenim gospodarskim sektorima.

U ožujku 2015. čelnici i čelnice EU-a odlučili su postojeći režim sankcija uskladiti s potpunom provedbom sporazumâ iz Minska, planiranom za kraj prosinca 2015.

Budući da se to nije dogodilo, Vijeće je gospodarske sankcije produljilo do 31. srpnja 2016.

Od srpnja 2016. gospodarske sankcije uzastopno su produljivane za šest mjeseci, a posljednjim produljenjem do 31. srpnja 2027.

Nakon opće ruske invazije na Ukrajinu u 2022. EU je postrožio mjere uvedene u sklopu tog režima sankcija.

Gospodarske sankcije usmjerene su na ruski financijski, trgovinski, energetski, prometni, tehnološki i obrambeni sektor te na usluge koje se pružaju Rusiji ili njezinim državljanima.

Gospodarske sankcije uvedene su i protiv Bjelarusa zbog njegova sudjelovanja u postupcima Rusije te protiv Irana zbog proizvodnje i isporuke bespilotnih zrakoplova.

Financijski sektor

Obrana i tehnologija

Energetika

Trgovina

Promet

Usluge

Slijedi pregled gospodarskih sankcija protiv Rusije.

Financijski sektor

Mjere u financijskom sektoru uključuju ograničenja pristupa Rusije tržištima kapitala i financijskim tržištima EU-a te zabrane:

• transakcija s više od 100 ruskih banaka
• upotrebe „sustava za prijenos financijskih poruka” (SPFS)
• suradnje s ruskim nacionalnim sustavom kartičnog plaćanja („Mir”) ili sustavom brzih plaćanja („SBP”)
• velikih depozita ruskih državljana u bankama EU-a
• ulaganja u projekte koje sufinancira Ruski fond za izravna ulaganja
• isporuke novčanica denominiranih u eurima Rusiji
• transakcija u nekim kriptovalutama i s nizom platformi za kriptoimovinu
• stavljanja na raspolaganje kriptoimovine ruskim državljanima i savjetovanja ruskih državljana o trustovima.

Energetika

Mjere u energetskom sektoru uključuju ograničenje cijena povezanih s pomorskim prijevozom ruske nafte i naftnih derivata te obvezu obavješćivanja o prodaji tankera za ukapljeni prirodni plin (UPP). Obuhvaćaju i zabranu:

• uvoza sirove nafte, naftnih derivata i ugljena iz Rusije
• uvoza rafiniranih naftnih derivata proizvedenih od ruske nafte koji dolaze iz zemalja koje nisu članice EU-a
• transakcija s nizom trgovaca naftom
• uvoza ruskog ukapljenog prirodnog plina (UPP) i ukapljenog naftnog plina (UNP)
• transakcija povezanih sa Sjevernim tokom 1 i 2
• osiguravanja kapaciteta za skladištenje plina za ruske državljane
• novih ulaganja u ruske projekte u području UPP-a
• izvoza robe i tehnologija za energetsku industriju u Rusiju
• novih ulaganja u ruski energetski i rudarski sektor.

Promet

Mjere u prometnom sektoru uključuju zatvaranje zračnog prostora EU-a za sve ruske zrakoplove i zatvaranje EU-ovih luka za sva ruska plovila te za više od 670 plovila iz zemalja izvan EU-a koja su dio ruske flote u sjeni. Obuhvaćaju i zabranu:

• izvoza u Rusiju robe i tehnologije u zrakoplovnom, pomorskom i svemirskom sektoru
• izvoza svih zrakoplova u Rusiju, uključujući dijelove zrakoplova i mlazno gorivo
• za ruske prijevoznike u cestovnom prometu koji prevoze robu u EU
• za prikolice i poluprikolice registrirane u Rusiji koje prevoze robu u EU
• transakcija s društvom Russian Maritime Shipping Register
• pružanja svih usluga popravka i održavanja te financijskih usluga povezanih s prometom.

Obrana i tehnologija

Mjere u obrambenom i tehnološkom sektoru uključuju ograničenja izvoza za niz subjekata koji izravno podupiru ruski vojni i industrijski kompleks, od kojih se mnogi nalaze u trećim zemljama. Uključuju i zabranu izvoza u Rusiju:

• robe s dvojnom namjenom i tehnologije za vojnu uporabu
• motora i komponenti za proizvodnju bespilotnih zrakoplova
• oružja i vatrenog oružja za civilnu upotrebu i njihovih komponenti
• streljiva, vojnih vozila i paravojne opreme
• IT, elektroničkih i optičkih komponenti
• kemikalija, navigacijskih instrumenata, generatora i termostata
• kamera, leća, bespilotnih zrakoplova igračaka, prijenosnih računala i tvrdih diskova
• druge robe i tehnologija koje bi mogle unaprijediti ruski obrambeni i sigurnosni sektor.

Trgovina sirovinama i ostalom robom

Mjere u trgovinskom sektoru uključuju zabranu izvoza luksuzne robe u Rusiju, kvote za uvoz kalijeva klorida i zabranu uvoza iz Rusije:

• čelika, željeza, sirovog željeza, aluminija i drugih metala
• bakrenih i aluminijskih žica, cijevi i folije
• cementa, bitumena i asfalta
• drva, papira, gume i plastike
• helija i drugih kemikalija
• morskih prehrambenih proizvoda, žestokih pića, cigareta i kozmetike
• dijamanata i zlata, uključujući nakit
• druge robe koja bi mogla povećati ruske industrijske kapacitete.

Usluge

Mjere u uslužnom sektoru uključuju obvezno prethodno odobrenje za sve usluge koje se pružaju ruskoj vladi i zabranu pružanja sljedećih usluga Rusiji ili ruskim državljanima:

• računovodstvenih, revizijskih i knjigovodstvenih usluga te usluga poreznog savjetovanja
• građevinskih, arhitektonskih i inženjerskih usluga
• usluga kibernetičke sigurnosti, savjetovanja u području IT-a i pravnog savjetovanja
• usluga oglašavanja, istraživanja tržišta i ispitivanja javnoga mnijenja
• tehničke pomoći, brokeringa ili financijske pomoći u vezi s robom i tehnologijom obuhvaćenima drugim sankcijama
• usluga povezanih s pravima intelektualnog vlasništva ili poslovnim tajnama u vezi s robom i tehnologijom na koje se primjenjuju druge sankcije
• softvera za upravljanje poduzećima, za industrijski dizajn i proizvodnju te za određene namjene u bankarskom i financijskom sektoru
• usluga povezanih s kriptoimovinom
• održavanja tankera za UPP i ledolomaca te usluga terminala za UPP.

Navedeni popisi ne sadržavaju sve mjere. Potpuni popis sankcija dostupan je na internetskim stranicama Službenog lista EU-a:

• Uredba o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini (Službeni list EU-a)
• Odluka o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini (Službeni list EU-a)

Imobilizirana ruska imovina

Nakon donošenja trećeg paketa sankcija protiv Rusije 28. veljače 2022. u EU-u je imobilizirana ruska imovina u vrijednosti od oko 210 milijardi eura.

Vijeće je u svibnju 2024. prilagodilo pravni okvir kako bi osiguralo da se izvanredni prihodi ostvareni imobilizacijom imovine Središnje banke Rusije u EU-u mogu upotrijebiti za potporu Ukrajini.

Pravilima EU-a donesenima 25. listopada 2024. propisano je da će se 95 % izvanrednih prihoda dodijeliti u proračun EU-a i usmjeriti putem Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini, instrumenta koji je EU uspostavio kako bi Ukrajini pomogao u otplati zajmova EU-a i skupine G-7, koji iznose oko 45 milijardi eura. Preostalih 5 % dodijelit će se Europskom instrumentu mirovne pomoći.

Vijeće je u prosincu 2025. odlučilo privremeno zabraniti sve prijenose imovine Središnje banke Rusije imobilizirane u EU-u natrag u Rusiju.

• Kako se upotrebljava imobilizirana ruska imovina?

Zabrane za medijske kuće

EU je od 2022. suspendirao aktivnosti emitiranja i dozvole za više medijskih kuća pod pokroviteljstvom Kremlja koje šire dezinformacije.

Ruska vlada preko tih medijskih kuća manipulira informacijama te promiče propagandu i dezinformacije o vojnoj agresiji na Ukrajinu kako bi destabilizirala zemlje u ruskom susjedstvu te EU i njegove države članice.

Trenutačno se zabrana emitiranja primjenjuje na 27 medijskih kuća:

• EADaily / Eurasia Daily
• Fondsk
• Izvestia
• Katehon
• Krasnaya Zvezda / Tvzvezda
• Lenta
• New Eastern Outlook
• NewsFront
• NTV / NTV Mir

• Oriental Review
• Pervyi Kanal
• REN TV
• RIA Novosti
• RuBaltic
• Russia Today i podružnice
• Rossiya RTR / RTR Planeta
• Rossiya 24 / Russia 24
• Rossiya 1

• Rossiyskaya Gazeta
• SouthFront
• televizijski kanal Spas
• Sputnik i podružnice
• Strategic Culture Foundation
• televizijski kanal Tsargrad
• TV Centre International
• Voice of Europe

Financiranje političkih stranaka u EU-u

Rusija se neprestano pokušava uplesti u demokratske procese u EU-u i potkopati njegove demokratske temelje, među ostalim kampanjama utjecaja i promicanjem dezinformacija.

EU je stoga odlučio da političke stranke i zaklade, nevladine organizacije, skupine za strateško promišljanje i pružatelji medijskih usluga u EU-u više neće moći prihvaćati financijska sredstva od ruske države i njezinih posrednika.

U skladu s Poveljom EU-a o temeljnim pravima, tim mjerama neće se sprečavati pružatelje medijskih usluga i njihovo osoblje da u EU-u obavljaju druge aktivnosti, primjerice provode istraživanja i intervjue.

Druga gospodarska ograničenja

Ograničenje gospodarskih odnosa s određenim područjima

Vijeće je donijelo ciljane gospodarske mjere koje se odnose na određena područja, kao odgovor na:

• nezakonito rusko pripojenje Krima i Sevastopolja
• odluku Rusije o priznavanju područja Donecka, Luhanska, Zaporižje i Hersona koja nisu pod kontrolom vlade.

Tim se mjerama, među ostalim, ograničavaju:

uvoz

izvoz

usluge

Mjere ograničavanja kao odgovor na nezakonito pripojenje Krima i Sevastopolja uvedene su 2014., a nedavno su produljene do 23. lipnja 2027.

Mjere ograničavanja kao odgovor na odluku Rusije o priznavanju područja ukrajinskih regija Donecka i Luhanska koja nisu pod kontrolom vlade kao neovisnih entiteta i na kasniju odluku o slanju ruskih postrojbi u ta područja donesene su u veljači 2022.

U listopadu 2022. proširene su kako bi se obuhvatila područja Zaporižje i Hersona koja nisu pod kontrolom vlade. Nedavno su produljene do 24. veljače 2027.

• Uredba o mjerama ograničavanja, kao odgovor na nezakonito pripojenje Krima i Sevastopolja (Službeni list EU-a)
• Odluka o mjerama ograničavanja, kao odgovor na nezakonito pripojenje Krima i Sevastopolja (Službeni list EU-a)
• Uredba o mjerama ograničavanja kao odgovor na nezakonito priznavanje, okupaciju ili pripojenje Ruskoj Federaciji određenih područja Ukrajine koja nisu pod kontrolom vlade (Službeni list EU-a)
• Odluka o mjerama ograničavanja kao odgovor na nezakonito priznavanje, okupaciju ili pripojenje od strane Ruske Federacije određenih područja Ukrajine koja nisu pod kontrolom vlade (Službeni list EU-a)

Mjere u vezi s gospodarskom suradnjom

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odlučila je 2014. da Rusija više neće biti zemlja primateljica i prestala je odobravati ulaganja u toj zemlji.

Iste je godine Europska investicijska banka (EIB) obustavila potpisivanje novih operacija financiranja u Rusiji. Provedba EU-ovih bilateralnih i regionalnih programa suradnje s Rusijom preispitana je i suspendirana.

Osim toga, EU je zajedno s drugim članicama Svjetske trgovinske organizacije odlučio da se Rusiji ukine status najpovlaštenije nacije u pogledu proizvoda i usluga na tržištima EU-a.

Zloupotreba ukrajinskih državnih sredstava

Vijeće je u ožujku 2014. odlučilo zamrznuti imovinu osoba odgovornih za zloupotrebu ukrajinskih državnih sredstava. Te su mjere nedavno produljene do 6. ožujka 2027.

• Uredba o mjerama ograničavanja usmjerenima protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Ukrajini (Službeni list EU-a)
• Odluka o mjerama ograničavanja usmjerenima protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Ukrajini (Službeni list EU-a)

EU je također uveo sankcije medijskim organizacijama i osobama koji šire dezinformacije u javnom prostoru.

Carine na poljoprivredne proizvode i gnojiva

Vijeće je 12. lipnja 2025. donijelo uredbu kojom se uvode carine na poljoprivredne proizvode i određena dušična gnojiva iz Rusije i Bjelarusa na koje se još nisu primjenjivale dodatne carine.

Uvoz gnojiva iz Rusije obuhvaćenog novim carinama čini više od 25 % ukupnog uvoza gnojiva u EU, što ukupno iznosi oko 3,6 milijuna tona.

Očekuje se da će se zahvaljujući carinama smanjiti ruski prihodi od izvoza, čime će se ograničiti sposobnost Rusije da financira svoj agresivni rat protiv Ukrajine. Uredba će se odnositi samo na uvoz u EU i neće imati nikakvog utjecaja na izvoz poljoprivrednih proizvoda i gnojiva iz Rusije u treće zemlje.

• Trgovina: EU uveo nove carine na ruske i bjeloruske poljoprivredne proizvode i gnojiva (priopćenje za medije, 12. lipnja 2025.)

Diplomatske mjere

Suspenzija bilateralnih sastanaka na vrhu

U 2014. otkazan je sastanak na vrhu EU-a i Rusije, a države članice EU-a odlučile su da će prestati održavati redovite bilateralne sastanke na vrhu s Rusijom. Obustavljeni su i bilateralni razgovori s Rusijom o viznim pitanjima.

Umjesto sastanka na vrhu skupine G-8 u Sočiju, u Bruxellesu je 4. i 5. lipnja 2014. održan sastanak skupine G-7, bez prisutnosti Rusije. Otad se sastanci održavaju u okviru skupine G-7.

Zemlje EU-a također su podržale obustavu pregovora o pristupanju Rusije Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA).

Ruski diplomati od listopada 2025. obvezni su unaprijed obavijestiti relevantnu državu članicu kad putuju u schengensko područje izvan zemlje akreditacije.

Suspenzija sporazuma o vizama

U veljači 2022. EU je odlučio da se ruski diplomati, drugi ruski dužnosnici i poduzetnici više neće moći koristiti odredbama o pojednostavnjenom izdavanju viza, kojima im se omogućivao povlašten ulazak u EU.

Vijeće je u rujnu 2022. donijelo odluku o potpunoj suspenziji sporazuma o pojednostavnjenju izdavanja viza između EU-a i Rusije. Stoga se na ruske državljane primjenjuju opća pravila Zakonika o vizama.

Vijeće je u prosincu 2022. donijelo odluku o neprihvaćanju ruskih putnih isprava izdanih u Ukrajini i Gruziji.

Ta je odluka odgovor na rusku praksu izdavanja ruskih međunarodnih putovnica stanovnicima okupiranih regija, a nadovezuje se i na jednostranu odluku Rusije o priznavanju neovisnosti gruzijskih teritorija Abhazije i Južne Osetije 2008.

Ruske putne isprave izdane u regijama Ukrajine pod ruskom okupacijom i odcijepljenim područjima Gruzije ili izdane osobama koje borave u tim regijama i područjima ne prihvaćaju se kao valjane putne isprave za izdavanje viza ili prelazak granica schengenskog područja.

• Vijeće donijelo odluku o potpunoj suspenziji pojednostavnjenja izdavanja viza Rusiji (priopćenje za medije, 9. rujna 2022.)
• Vijeće donijelo odluku o neprihvaćanju ruskih isprava izdanih u Ukrajini i Gruziji (priopćenje za medije, 8. prosinca 2022.)

Sprečavanje izbjegavanja mjera

Ruski pojedinci i subjekti na koje se primjenjuju opsežne sankcije EU-a pokušavaju ih izbjeći različitim tehnikama, kao što su složene financijske konstrukcije, lažno prikazivanje vrste ili podrijetla robe kojom trguju ili oslanjanje na jurisdikcije trećih zemalja.

EU je poduzeo različite mjere kako bi spriječio izbjegavanje sankcija, među kojima su:

• sankcije protiv pojedinaca i subjekata upletenih u zaobilaženje sankcija, uključujući one koji sudjeluju u ruskoj floti u sjeni
• ograničenje izvoza robe s dvojnom namjenom i napredne tehnologije za stotine subjekata, od kojih se mnogi nalaze izvan Rusije i izravno podupiru ruski rat
• proširenje zabrane transakcija na subjekte izvan EU-a sa sjedištem izvan Rusije koji olakšavaju zaobilaženje ograničenja povezanih s naftom.

Sljedećim je plovilima zabranjen pristup lukama EU-a:

• plovilima koja su dio ruske flote u sjeni, koja prevoze rusku sirovu naftu i proizvode od ruske sirove nafte i odgovorna su za izbjegavanje ograničenja cijena nafte (dosad više od 670 plovila)
• plovilima koja obavljaju prijenose s broda na brod i za koje se sumnja da krše sankcije
• plovilima za koja se sumnja da pri prijevozu ruske nafte nezakonito ometaju ili onemogućuju svoj brodski sustav automatske identifikacije.

Usto su zabranjene transakcije s lukama, prevodnicama i zračnim lukama u Rusiji koje se koriste za izbjegavanje ograničenja cijena nafte.

EU je zabranio provoz robe s dvojnom namjenom, tehnologija i robe namijenjene za bojište koje se izvoze iz EU-a u treće zemlje preko ruskog državnog područja, kao i ponovni izvoz posebno osjetljive robe i tehnologija u Rusiju i za upotrebu u Rusiji (klauzula „bez Rusije”).

EU je uveo sljedeće zahtjeve:

• matična društva iz EU-a moraju zajamčiti da njihova društva kćeri u trećim zemljama ne sudjeluju u aktivnostima koje dovode do ishoda koji se sankcijama nastoje spriječiti
• pri prodaji robe namijenjene za bojište trećim zemljama gospodarski subjekti iz EU-a moraju primjenjivati mehanizme dužne pažnje
• gospodarski subjekti iz EU-a koji trećim zemljama prenose stručno znanje o proizvodnji robe namijenjene za bojište u ugovore moraju uključiti odredbe kojima se osigurava da se to znanje neće primijeniti na robu namijenjenu Rusiji.

Kako bi se ograničilo zaobilaženje zabrane pružanja usluga lisnice, vođenja računa ili skrbništva u vezi s kriptoimovinom ruskim državljanima i fizičkim osobama koje borave u Rusiji, EU je tim osobama zabranio da posjeduju ili kontroliraju pravne osobe, subjekte ili tijela koji pružaju takve usluge, kao i da obnašaju bilo kakve dužnosti u njihovim upravljačkim tijelima. EU je donio i sankcije protiv pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom.

K tome subjekti s poslovnim nastanom u EU-u koji su u vlasništvu ili pod kontrolom Rusije moraju prijavljivati prijenose novčanih sredstava u vrijednosti većoj od 100 000 eura izvan EU-a.

Druge sankcije EU-a protiv Rusije

Osim sankcija kao odgovor na rat Rusije protiv Ukrajine, EU je uveo i mjere ograničavanja usmjerene protiv osoba odgovornih za teška kršenja ili povrede ljudskih prava, represiju civilnog društva i demokratske oporbe te ugrožavanje demokracije i vladavine prava u Rusiji.

Donesene su i sankcije kao odgovor na ruske hibridne prijetnje i kampanje protiv EU-a.

Također pogledajte

• Sankcije EU-a protiv Rusije: pitanja i odgovori
• Sankcije donesene nakon ruske vojne agresije na Ukrajinu (Europska komisija)
• Sankcije EU-a protiv Bjelarusa
• Sankcije EU-a protiv Irana
• Sankcije EU-a protiv Sjeverne Koreje