Sankcije EU-a protiv Rusije: pitanja i odgovori

Koje je sankcije EU dosad donio?

Otkako je Rusija 24. veljače 2022. započela opću invaziju na Ukrajinu, EU je protiv nje uveo opsežne i dotad nezabilježene sankcije.

Njima su dopunjene već postojeće sankcije koje su protiv Rusije uvedene od 2014. jer je nezakonito pripojila Krim i nije provela sporazume iz Minska.

Posrijedi su gospodarske sankcije, sankcije izrečene pojedincima, diplomatske mjere i mjere u području viza.

Te su mjere osmišljene kako bi se na Rusiju izvršio što veći pritisak i kako bi se svim raspoloživim sredstvima smanjila njezina sposobnost da vodi nezakoniti agresivni rat protiv Ukrajine te na taj način ostvario EU-ov politički cilj – okončanje tog agresivnog rata.

Sankcije EU-a pomno su odabrane, razmjerne i privremene. To znači da se redovito preispituju i da ih EU može prilagoditi, ublažiti ili ukinuti ako se ciljevi EU-a ostvare ili se poduzmu konstruktivni koraci u tom smjeru.

EU je uveo sankcije i protiv Bjelarusa, Irana i Sjeverne Koreje kao odgovor na njihovu potporu Rusiji u vojnoj agresiji na Ukrajinu.

Osim navedenih, EU je uveo i sankcije protiv osoba i subjekata zbog hibridnih prijetnji Rusije i kontinuiranog pogoršavanja stanja ljudskih prava u toj zemlji, a posebno zbog smrti Alekseja Navaljnog.

• Rat Rusije protiv Ukrajine: sankcije EU-a
• Kronologija – paketi sankcija protiv Rusije od veljače 2022.

Kome su sankcije izrečene?

EU-ove mjere ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine primjenjuju se na gotovo 3000 osoba i subjekata. Među sankcioniranim pojedincima nalaze se sljedeće osobe:

• ruski predsjednik Vladimir Putin
• ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov
• bivši predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič
• Roman Abramovič
• zastupnici i zastupnice ruske Državne dume (donji dom parlamenta)
• članovi Vijeća za nacionalnu sigurnost
• članovi Vijeća federacije Ruske Federacije
• ministri, guverneri i lokalni političari, primjerice gradonačelnik Moskve
• visoki dužnosnici i vojno osoblje
• zapovjednici skupine Wagner
• istaknuti poduzetnici i oligarsi
• proruski i antiukrajinski širitelji propagande.

Sankcionirane su i osobe koje su odgovorne za sljedeća djela ili u njih upletene:

• tobožnje „referendume” iz 2022. i „izbore” iz 2023. provedene na ukrajinskim državnim područjima
• najteže zločine počinjene u Buči i Mariupolju
• raketne napade na civile i kritičnu infrastrukturu
• deportaciju i prisilna posvojenja ukrajinske djece
• vojni preodgoj ukrajinske djece
• novačenje sirijskih plaćenika za borbu u Ukrajini
• proizvodnju i isporuku bespilotnih letjelica
• zaobilaženje sankcija
• upravljanje ruskom „flotom u sjeni”
• pljačku ukrajinske kulturne baštine.

Na popisu sankcioniranih nalaze se i osobe iz Irana, Bjelarusa i Demokratske Narodne Republike Koreje (DNRK).

Popis sankcioniranih subjekata uključuje:

• političke stranke
• oružane snage i paravojne skupine, uključujući skupinu Wagner
• banke i financijske institucije
• medijske organizacije odgovorne za širenje propagande i dezinformacija
• poduzeća u obrambenom sektoru koja sudjeluju u proizvodnji bespilotnih letjelica
• poduzeća u prometnom i energetskom sektoru
• poduzeća u sektoru zrakoplovstva, brodogradnje i strojogradnje
• poduzeća u IT sektoru te sektoru telekomunikacija i osiguranja
• poduzeća uključena u izbjegavanje sankcija
• poduzeća povezana s ruskom flotom u sjeni
• PJSC Alrosa, najveće poduzeće za rudarenje dijamanata na svijetu
• pokret „Sveruska narodna fronta”
• organizacije odgovorne za prisilnu asimilaciju ukrajinske djece.

Sankcije se primjenjuju i na poduzeća iz trećih zemalja koja podupiru rat koji vodi Rusija.

Sankcije izrečene pojedincima obuhvaćaju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine, a sankcije subjektima samo zamrzavanje imovine.

Zabrana putovanja znači da sankcionirane osobe ne smiju ući na područje EU-a niti kroz njega proći kopnenim, zračnim ni morskim putem. Zamrzavanje imovine znači da se sankcioniranim osobama i subjektima blokiraju svi računi u bankama u EU-u. Usto se tim osobama i subjektima ne smiju izravno ni neizravno na raspolaganje stavljati financijska sredstva.

• Popis osoba i subjekata na koje se primjenjuju EU-ove mjere ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine (Službeni list EU-a)

Na koji je način ograničena trgovina između EU-a i Rusije?

EU je u okviru gospodarskih sankcija protiv Rusije uveo niz uvoznih i izvoznih ograničenja. To znači da europski subjekti ne mogu Rusiji prodavati određene proizvode (zbog ograničenja izvoza) i da ruskim subjektima nije dopušteno prodavati određene proizvode EU-u (zbog ograničenja uvoza).

Popis zabranjenih proizvoda sastavljen je tako da se sankcijama zada što veći udarac ruskom gospodarstvu i da se istodobno ograniče njihove posljedice za poduzeća i građane EU-a. Uvozna i izvozna ograničenja ne odnose se na proizvode prvenstveno namijenjene potrošnji ni proizvode povezane sa zdravljem, farmaceutskom industrijom, prehranom i poljoprivredom kako se ne bi naštetilo stanovništvu Rusije.

Prema podacima Europske komisije EU je od veljače 2022. zabranio izvoz robe i tehnologije vrijedne više od 48 milijardi eura u Rusiju i uvoz robe iz te zemlje u vrijednosti od 91,2 milijarde eura. To znači da je, u usporedbi s obujmom izvoza i uvoza za 2021., embargom trenutačno obuhvaćeno 54 % izvoza i 58 % uvoza.

Zabrane provode carinska tijela EU-a.

EU je u suradnji s drugim partnerima sličnih stavova usvojio izjavu u kojoj zadržava pravo da Rusiju prestane tretirati kao najpovlašteniju naciju u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Odlučio je da tome neće pristupiti tako da poveća uvozne carine, već uvođenjem niza restriktivnih mjera, među kojima je zabrana uvoza ili izvoza određene robe. EU i njegovi partneri također su obustavili rad na pristupanju Bjelarusa WTO-u.

Od prosinca 2023. zabranjeni su ruski dijamanti. Ta zabrana dio je nastojanja skupine G-7 da se uvede međunarodno koordinirana zabrana dijamanata i tako Rusiji uskrati taj važan izvor prihoda.

Osim toga, Vijeće je izradilo popis subjekata koji izravno podupiru ruski vojni i industrijski kompleks. Na subjekte s tog popisa primjenjuju se stroža ograničenja izvoza robe i tehnologija s dvojnom namjenom.

• Uredba o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini (Službeni list EU-a)

Koja se roba ne smije izvoziti iz EU-a u Rusiju?

Na popisu proizvoda obuhvaćenih embargom nalaze se:

• najsuvremenija tehnologija (npr. kvantna računala i napredni poluvodiči, elektroničke komponente i softver)
• posebna roba i tehnologija potrebne za rafiniranje nafte
• oprema, tehnologija i usluge u području energetske industrije
• roba i tehnologija u području zrakoplovne i svemirske industrije (npr. zrakoplovi, motori zrakoplova, rezervni dijelovi ili bilo koja vrsta opreme za zrakoplove i helikoptere te mlazno gorivo)
• roba i radiokomunikacijska tehnologija za pomorsku plovidbu
• razna roba s dvojnom namjenom (roba koja bi se mogla upotrebljavati i u civilne i vojne svrhe), kao što su motori i softver za bespilotne letjelice ili uređaji za šifriranje
• luksuzna roba (npr. luksuzni automobili, satovi i nakit)
• oružje i povezani materijal svih vrsta, uključujući vatreno oružje za civilnu upotrebu i njegove dijelove
• kemikalije, generatori i termostati
• IT komponente te elektroničke i optičke komponente
• kamere, objektivi, bespilotne letjelice igračke, prijenosna računala i tvrdi diskovi
• druga roba koja bi mogla povećati ruske industrijske kapacitete.

Koja se roba ne smije uvoziti iz Rusije u EU?

Na popisu proizvoda obuhvaćenih embargom nalaze se:

• sirova nafta i naftni derivati
• ukapljeni prirodni plin (UPP) i ukapljeni naftni plin (UNP)
• ugljen i ostala kruta fosilna goriva
• čelik, željezo, sirovo željezo, aluminij i drugi metali
• bakrene i aluminijske žice, cijevi i folija
• cement, bitumen i asfalt
• drvo, papir, sintetički kaučuk i plastika
• helij i druge kemikalije
• morski prehrambeni proizvodi, žestoka pića, cigarete i kozmetika
• dijamanti i zlato, uključujući nakit
• druga roba kojom se doprinosi jačanju ruskih sposobnosti.

Kada je riječ o dijamantima, zabrana se primjenjuje na:

• dijamante podrijetlom iz Rusije
• dijamante koji se izvoze iz Rusije
• dijamante koji prolaze kroz Rusiju
• ruske dijamante brušene u zemljama izvan EU-a.

Što zabrana uvoza nafte znači u praksi?

Vijeće je u lipnju 2022. donijelo šesti paket sankcija, kojim je, među ostalim, zabranjena kupnja, uvoz i prijenos sirove nafte i određenih naftnih derivata koji se morskim putem prevoze iz Rusije u EU. Ta se ograničenja primjenjuju od 5. prosinca 2022. kada je riječ o sirovoj nafti te od 5. veljače 2023. kada je riječ o rafiniranim naftnim derivatima.

Predviđeno je privremeno izuzeće za uvoz sirove nafte koja se isporučuje naftovodima u one države članice EU-a koje su zbog svojeg zemljopisnog položaja osobito ovisne o opskrbi iz Rusije i nemaju održivu alternativu. To se izuzeće prestalo primjenjivati na Poljsku i Njemačku 23. lipnja 2023., a na Češku 1. srpnja 2025.

Zabrana uvoza nafte ima velik učinak s obzirom na to da se otprilike polovina ukupnog ruskog izvoza nafte izvozi u EU.

Zabranom je obuhvaćeno 90 % uvoza nafte iz Rusije u EU. Gubitak tog vodećeg unosnog tržišta ima velik strukturni učinak na Rusiju, čiji se proračun znatno oslanja na te prihode od nafte.

Kako funkcionira ograničavanje cijene nafte?

EU je uveo izuzeće za zabranu pomorskog prijevoza ruske nafte i naftnih derivata u treće zemlje, kao i za zabranu pružanja povezanih usluga ako su ta nafta ili naftni derivati kupljeni po cijenama koje su ekvivalentne gornjim granicama ili su niže od njih.

Gornje granice cijena primjenjuju se na sirovu naftu, naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala koji se prevoze morem, a koji su podrijetlom iz Rusije ili se izvoze iz Rusije. Aktualne gornje granice cijena iznose:

• 47,6 američkih dolara po barelu za sirovu naftu
• 45 američkih dolara po barelu za naftne derivate uz diskont
• 100 američkih dolara po barelu za naftne derivate uz premiju.

EU je gornje granice odredio u bliskoj suradnji s Koalicijom za ograničavanje cijena. Te se gornje granice primjenjuju od 5. prosinca 2022. kad je riječ o sirovoj nafti i od 5. veljače 2023. kad je riječ o naftnim derivatima. Iako je gornja granica cijene sirove nafte inicijalno bila utvrđena na 60 američkih dolara po barelu, EU ju je u srpnju 2025. odlučio smanjiti na 47,6 dolara po barelu.

Trenutačne vrijednosti u budućnosti bi se mogle izmijeniti kako bi se u obzir uzela tržišna kretanja i tehničke promjene.

Tom odlukom ograničava se porast cijena uzrokovan izvanrednim tržišnim uvjetima i drastično se smanjuju prihodi koje Rusija ostvaruje od nafte otkako je započela nezakoniti agresivni rat protiv Ukrajine. Njome se ujedno doprinosi stabilizaciji globalnih cijena energije i ublažuje negativne posljedice na opskrbu trećih zemalja energijom.

Otkad je EU uveo ograničavanje cijena nafte i druge sankcije u području energetike, ruski prihodi od nafte i plina smanjili su se za gotovo 80 % u odnosu na razdoblje prije rata.

Obustava automatske prilagodbe

Slijedom donošenja 21. paketa sankcija 23. srpnja 2026. automatska prilagodba mehanizma ograničavanja cijena nafte obustavlja se do 15. srpnja 2027. Time se osigurava da dobit Rusije od prodaje nafte ostane ograničena unatoč izvanrednoj situaciji na tržištu uzrokovanoj zatvaranjem Hormuškog tjesnaca. Predviđena je privremena revizija suspenzije kako bi se osiguralo da mehanizam ostane nužan i proporcionalan.

• Ograničenje cijena nafte (Europska komisija)
• Što EU poduzima protiv ruske flote u sjeni?

Koje usluge EU ne smije pružati Rusiji?

Kako bi oslabio rusko gospodarstvo, koje uvelike ovisi o uvozu usluga europskih poduzeća, EU je zabranio pružanje određenih poslovnih usluga ruskoj vladi ili bilo kojoj pravnoj osobi, kao što su poduzeća i drugi subjekti ili tijela, s poslovnim nastanom u Rusiji.

Zabrana obuhvaća pružanje sljedećih usluga Rusiji ili njezinu stanovništvu:

• usluga lisnice, vođenja računa ili skrbništva u vezi s kriptoimovinom
• računovodstvenih i knjigovodstvenih usluga te usluga revizije i poreznog savjetovanja
• građevinskih, arhitektonskih i inženjerskih usluga
• usluga kibernetičke sigurnosti, savjetovanja u području IT-a i pravnog savjetovanja
• usluga oglašavanja, istraživanja tržišta i ispitivanja javnoga mnijenja
• usluga pružanja tehničke pomoći, brokerskih usluga i financijske pomoći (u vezi s pomorskim prijevozom ruske nafte)
• prava intelektualnog vlasništva i otkrivanja poslovnih tajni (u vezi s robom i tehnologijom na koje se primjenjuju druge sankcije)
• softvera za upravljanje poduzećima
• softvera za industrijski dizajn i proizvodnju
• softvera za određene namjene u bankarskom i financijskom sektoru
• usluga održavanja ruskih brodova za prijevoz ukapljenih prirodnih plinova i ledolomaca.

Osim toga, od listopada 2025. obvezno je prethodno odobrenje za sve usluge koje se pružaju ruskoj vladi.

Prema podacima Europske komisije ukupna vrijednost ograničenja izvoza poslovnih usluga iznosi 3,28 milijardi eura (16 % izvoza iz EU-a u Rusiju prije invazije).

Koje su sankcije uvedene u sektoru prometa?

Cestovni promet

EU je ruskim i bjeloruskim cestovnim prijevoznicima, prikolicama i poluprikolicama zabranio prijevoz robe u EU, uključujući i provoz.

Tom se zabranom želi ograničiti mogućnost ruske industrije da nabavlja ključnu robu i otežati trgovinu koja se prema Rusiji i iz nje odvija cestovnim putem. Međutim, države članice EU-a mogu odobriti odstupanja za:

• prijevoz energenata, farmaceutskih, poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te proizvoda iz područja medicine
• humanitarnu pomoć
• prijevoz povezan s radom diplomatskih i konzularnih predstavništava EU-a i njegovih država članica u Rusiji ili međunarodnih organizacija u Rusiji koje uživaju imunitet u skladu s međunarodnim pravom
• prijenos ili izvoz u Rusiju kulturnih dobara koja su na posudbi u kontekstu službene kulturne suradnje s Rusijom
• automobile koji imaju diplomatske registarske pločice za ulazak u EU ili se upotrebljavaju u humanitarne svrhe
• automobile u vlasništvu građana EU-a koji borave u Rusiji i putuju u EU.

Zabrana ne utječe na poštanske usluge i robu u provozu između Kalinjingradske oblasti i Rusije.

Zrakoplovni sektor

EU je ruskim prijevoznicima svih vrsta zabranio pristup zračnim lukama u EU-u i prelijetanje zračnog prostora EU-a. To znači da zrakoplovi registrirani u Rusiji ili nekoj drugoj zemlji koje su zakupili ili unajmili ruski građani ili subjekti ne mogu sletjeti ni u jednu zračnu luku EU-a niti letjeti iznad zemalja EU-a. Zabrana obuhvaća i privatne zrakoplove, primjerice u poslovne svrhe.

Osim toga, EU je zabranio da se u Rusiju izvoze roba i tehnologija koje se upotrebljavaju u zrakoplovnoj i svemirskoj industriji. To znači da ruski avioprijevoznici ne mogu kupiti zrakoplove, rezervne dijelove ili opremu za svoju flotu niti obaviti potrebne popravke ili tehničke preglede.

Zabranjene su i usluge osiguranja i održavanja te tehnička pomoć u vezi s tom robom i tehnologijom.

Tri četvrtine trenutačne ruske komercijalne zračne flote proizvedeno je u EU-u, SAD-u ili Kanadi, što znači da će zbog navedene zabrane znatan dio ruske flote civilnih zrakoplova s vremenom vjerojatno biti povučen iz prometa, čak i kada je riječ o domaćim letovima.

• EU-ove mjere ograničavanja protiv Rusije (Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa)

Pomorski promet

EU je zatvorio svoje luke za cijelu rusku trgovačku flotu s više od 2800 plovila. Međutim, ta se mjera ne odnosi na plovila koja prevoze energente, farmaceutske, medicinske, poljoprivredne i prehrambene proizvode, humanitarnu pomoć, ugljen te nuklearno gorivo i drugu robu potrebnu za funkcioniranje civilnih nuklearnih kapaciteta.

Jednako tako, tom mjerom nisu obuhvaćena plovila kojima je potrebna pomoć u traženju zakloništa ni plovila koja hitno pristaju u luci iz razloga pomorske sigurnosti ili radi spašavanja života na moru.

Zabrana se primjenjuje i na plovila:

• koja pokušavaju izbjeći sankcije tako što svoju rusku zastavu ili registraciju zamjenjuju zastavom ili registracijom neke druge države
• koja su dio ruske flote u sjeni
• koja prevoze vojnu opremu za Rusiju ili ukradene žitarice iz Ukrajine
• koja obavljaju prijenose s broda na brod i za koje se sumnja da krše sankcije
• za koja se sumnja da pri prijevozu ruske nafte nezakonito ometaju ili onemogućuju svoj brodski sustav automatske identifikacije.

Lučke uprave mogu otkriti pokušaj zamjene zastave ili promjene registracije provjerom IMO broja plovila (jedinstvenog identifikacijskog broja dodijeljenog pri Međunarodnoj pomorskoj organizaciji).

EU je zabranio pomorski prijevoz ruske sirove nafte (od 5. prosinca 2022.) i naftnih derivata (od 5. veljače 2023.) u zemlje izvan EU-a. Zabranio je i pružanje s time povezane tehničke pomoći, brokerskih usluga i financijske pomoći.

Ta se zabrana ne primjenjuje ako se sirova nafta ili naftni derivati kupuju po cijeni jednakoj ili nižoj od utvrđene gornje granice cijene nafte.

Jesu li zabranjene transakcije s ruskim bankama?

Potpuna zabrana transakcija s Ruskom središnjom bankom, Ruskom bankom za regionalni razvoj i Središnjom bankom Bjelarusa na snazi je od početka ruskog rata protiv Ukrajine.

U razdoblju od 2022. do 2025. EU je uveo i zabranu pristupa sustavu SWIFT za nekoliko drugih ruskih i bjeloruskih banaka. SWIFT je sustav kojim se znatno olakšava razmjena informacija između banaka i drugih financijskih institucija. Zbog te zabrane pogođene banke ne mogu primati strane valute ili prenositi imovinu u inozemstvo.

EU je u srpnju 2025. postojeću zabranu pristupu sustavu SWIFT odlučio proširiti na potpunu zabranu transakcija. To znači da nijedan gospodarski subjekt iz EU-a ne može izravno ili neizravno sudjelovati ni u kakvoj transakciji s bankama uvrštenima na popis. EU je zatim proširio zabranu transakcija na financijske subjekte iz trećih zemalja, uključujući pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom koji pomažu u izbjegavanju sankcija, podupiru ruski rat ili su povezani s ruskom uslugom za financijsku komunikaciju.

Ta se zabrana trenutačno primjenjuje na više od stotinu ruskih banaka te na određene banke iz Bjelarusa i drugih zemalja izvan EU-a.

Sustav za prijenos financijskih poruka

EU je od lipnja 2024. zabranio upotrebu „sustava za prijenos financijskih poruka” (SPFS), specijalizirane usluge za financijsku komunikaciju koju je razvila Ruska središnja banka kako bi neutralizirala učinak postojećih sankcija EU-a.

To znači da se subjekti iz EU-a koji posluju izvan Rusije ne smiju povezivati na SPFS ili ekvivalentne specijalizirane usluge za financijsku komunikaciju. EU je usto uveo zabranu za kreditne ili financijske institucije s poslovnim nastanom izvan Rusije koje upotrebljavaju SPFS.

Kako se upotrebljava imobilizirana ruska imovina?

U veljači 2022., u okviru trećeg paketa sankcija protiv Rusije, Europska unija zabranila je sve transakcije povezane s upravljanjem pričuvama i imovinom Ruske središnje banke.

Zbog toga su imovina i pričuve Ruske središnje banke koje drže središnje banke i financijske institucije u EU-u imobilizirane.

Vijeće je 21. svibnja 2024. prilagodilo pravni okvir kako bi osiguralo da se izvanredni prihodi ostvareni imobilizacijom imovine Ruske središnje banke mogu upotrijebiti za potporu Ukrajini, njezinu oporavku i obnovi te njezinoj sposobnosti da se obrani od ruske agresije.

Zbog imobilizacije imovine i pričuva Ruske središnje banke izvanredna gotovinska salda akumuliraju se u bilancama središnjih depozitorija vrijednosnih papira, zbog čega nastaju izvanredni prihodi. Na temelju primjenjivih pravila ti se prihodi ne moraju staviti na raspolaganje Ruskoj središnjoj banci, čak ni nakon prestanka imobilizacije.

Pravilima EU-a predviđeno je da samo središnji depozitoriji vrijednosnih papira koji drže pričuve i imovinu Ruske središnje banke ukupne vrijednosti veće od 1 milijun eura moraju izdvojiti izvanredne prihode koji se akumuliraju kao posljedica imobilizacije.

EU je od 2024. primio pet plaćanja u obliku izvanrednih prihoda koji proizlaze iz imobilizacije imovine Ruske središnje banke. 90 % prvih dvaju plaćanja iskorišteno je za potporu Ukrajini u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći, a 10 % u okviru Instrumenta za Ukrajinu.

Od trećeg plaćanja uspostavljen je novi sustav raspodjele kvota. Pravilima EU-a donesenima 25. listopada 2024. propisano je da se 95 % prihoda od imobilizirane ruske imovine dodijeli u proračun EU-a i usmjeri putem Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini, instrumenta koji je EU uspostavio kako bi Ukrajini pomogao u otplati zajmova EU-a i skupine G-7, koji iznose oko 45 milijardi eura. Preostalih 5 % dodjeljuje se Europskom instrumentu mirovne pomoći.

Vijeće je 12. prosinca 2025. odlučilo privremeno zabraniti sve prijenose imovine Središnje banke Rusije imobilizirane u EU-u natrag u Rusiju.

• Uredba Vijeća o hitnim mjerama za rješavanje ozbiljnih gospodarskih poteškoća uzrokovanih djelovanjem Rusije u kontekstu agresivnog rata protiv Ukrajine (Službeni list EU-a)

Zašto je EU zabranio određene medije?

Ruska Federacija provodi sustavnu međunarodnu kampanju dezinformiranja, manipulacije informacijama i iskrivljavanja činjenica kako bi ojačala svoju strategiju za destabilizaciju susjednih zemalja, EU-a i njegovih država članica.

Kako bi to suzbio, EU je suspendirao aktivnosti emitiranja i dozvole za 27 medijskih kuća pod pokroviteljstvom Kremlja koje šire dezinformacije:

• EADaily / Eurasia Daily
• Fondsk
• Izvestia
• Katehon
• Krasnaya Zvezda / Tvzvezda
• Lenta
• New Eastern Outlook
• NewsFront
• NTV / NTV Mir

• Oriental Review
• Pervyi Kanal
• REN TV
• RIA Novosti
• RuBaltic
• Russia Today i podružnice
• Rossiya RTR / RTR Planeta
• Rossiya 24 / Russia 24
• Rossiya 1

• Rossiyskaya Gazeta
• SouthFront
• televizijski kanal Spas
• Sputnik i podružnice
• Strategic Culture Foundation
• televizijski kanal Tsargrad
• TV Centre International
• Voice of Europe

Rusija sve te medijske kuće upotrebljava za namjerno širenje propagande i provođenje kampanja dezinformiranja, među ostalim u vezi s vojnom agresijom na Ukrajinu.

Zabranom su obuhvaćene sve vrste prijenosa i distribucije u državama članicama EU-a ili prema njima, uključujući kabelsku i satelitsku televiziju, televiziju putem internetskog protokola (IPTV), platforme, internetske stranice i aplikacije.

U skladu s Poveljom EU-a o temeljnim pravima te mjere neće spriječiti navedene medijske kuće i njihovo osoblje da obavljaju aktivnosti u EU-u koje nisu emitiranje, npr. istraživanja i intervjue.

EU je također uveo sankcije medijskim organizacijama i osobama odgovornima za širenje propagande i dezinformacija.

Što EU poduzima kako bi stao na kraj izbjegavanju sankcija?

Ruski pojedinci i subjekti na koje se primjenjuju opsežne sankcije EU-a pokušavaju ih zaobići različitim tehnikama, kao što su složene financijske konstrukcije, lažno prikazivanje vrste ili podrijetla robe kojom trguju ili oslanjanje na jurisdikcije zemalja izvan EU-a.

EU je poduzeo nekoliko mjera kako bi spriječio izbjegavanje sankcija, među kojima su:

• sankcioniranje pojedinaca i subjekata uključenih u zaobilaženje sankcija
• zabrana pristupa lukama EU-a i ograničenje pružanja brojnih pomorskih usluga plovilima izvan EU-a za koja se sumnja da krše sankcije EU-a, uključujući zaobilaženje ograničenja cijena nafte (ruska flota u sjeni)
• ograničenje izvoza robe s dvojnom namjenom i napredne tehnologije za stotine subjekata, od kojih se mnogi nalaze izvan Rusije i izravno podupiru ruski rat
• zabrana provoza preko državnog područja Rusije za robu i tehnologije s dvojnom namjenom te robu namijenjenu za bojište, koje se iz EU-a izvoze u zemlje izvan EU-a
• uvjet da matična društva iz EU-a moraju zajamčiti da njihova društva kćeri u zemljama izvan EU-a ne sudjeluju u aktivnostima koje rezultiraju ishodima koji se sankcijama nastoje spriječiti
• uvjet da gospodarski subjekti iz EU-a moraju primjenjivati mehanizme dužne pažnje pri prodaji robe namijenjene za bojište zemljama izvan EU-a
• proširenje zabrane transakcija na subjekte izvan EU-a sa sjedištem izvan Rusije koji olakšavaju zaobilaženje ograničenja povezanih s naftom.

Kako bi se ograničilo zaobilaženje zabrane pružanja usluga lisnice, vođenja računa ili skrbništva u vezi s kriptoimovinom ruskim državljanima i fizičkim osobama koje borave u Rusiji, EU je tim osobama zabranio da posjeduju ili kontroliraju pravne osobe, subjekte ili tijela koji pružaju takve usluge, kao i da obnašaju bilo kakve dužnosti u njihovim upravljačkim tijelima. EU je donio i sankcije protiv pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom.

Osim toga, subjekti s poslovnim nastanom u EU-u koji su u vlasništvu ili pod kontrolom Rusije sada su dužni dostaviti obavijest za svaki prijenos novčanih sredstava u vrijednosti većoj od 100 000 eura izvan EU-a.

U prosincu 2022. EU je imenovao Davida O'Sullivana posebnim izaslanikom za provedbu sankcija EU-a. Zadaća je posebnog izaslanika osigurati stalnu komunikaciju i rasprave na visokoj razini sa zemljama izvan EU-a kako bi se izbjeglo zaobilaženje ili izbjegavanje sankcija protiv Rusije i osiguralo da osjetljiva roba europskog podrijetla namijenjena za bojište ne dospije do Rusije.

Što je klauzula „bez Rusije”?

Klauzula „bez Rusije” ugovorni je uvjet kojim se izvoznike osjetljive robe iz EU-a (npr. napredne tehnologije, zrakoplovnih dijelova, oružja i robe s dvojnom namjenom) obvezuje da svojim kupcima u trećim zemljama zabrane da tu robu ponovno izvezu u Rusiju ili da je ponovno izvezu radi upotrebe u Rusiji.

Klauzula „bez Rusije” uvedena je kao jedna od mjera za sprečavanje izbjegavanja sankcija. Njome se propisuje da prodavatelji moraju u ugovore uključiti klauzule o kaznama za njezino kršenje, kao i mehanizme praćenja. Time se želi spriječiti da određeni proizvodi koji koriste ruskom ratu neizravno dođu do Rusije.

• Smjernice za gospodarske subjekte iz EU-a (Europska komisija)

Što EU poduzima protiv ruske flote u sjeni?

Ruska flota u sjeni velika je, tajna mreža starih tankera koji prevoze rusku sirovu naftu i proizvode od ruske sirove nafte, čime se izbjegavaju sankcije i ograničenje cijena nafte. Zahvaljujući njihovim aktivnostima Rusija nastavlja ostvarivati prihode ključne za ratno gospodarstvo.

Ta plovila primjenjuju taktike izbjegavanja poput isključivanja sustava za praćenje i plovidbe pod lažnim zastavama te složenim vlasničkim strukturama skrivaju svoj identitet, podrijetlo i teret. Osim što zaobilazi ograničenje cijena nafte, ruska flota u sjeni može prevoziti i druge vrste robe, na primjer sankcioniranu vojnu opremu ili ukradene ukrajinske žitarice.

Vijeće je mjere za smanjivanje rizika od izbjegavanja sankcija koje predstavlja Putinova flota u sjeni prvi put donijelo u sklopu 11. i 12. paketa sankcija.

EU je 14. paketom sankcija, donesenim u lipnju 2024., plovilima koja su dio ruske flote u sjeni zabranio pristup lukama u EU-u, a ne smiju im se ni pružati usluge povezane s pomorskim prijevozom. Do 23. srpnja 2026. EU je na taj popis uvrstio više od 670 plovila.

Osim toga, EU je zabranio transakcije s ruskim lukama, prevodnicama i zračnim lukama koje se koriste za izbjegavanje ograničenja cijena nafte i drugih sankcija EU-a te je uveo sankcije (zamrzavanje imovine i zabrana putovanja) subjektima i pojedincima koji su odgovorni za rad ruske flote u sjeni ili su u to uključeni.

Posebni izaslanik za provedbu sankcija EU-a, imenovan u prosincu 2022., održava kontakte s državama zastave koje nisu članice EU-a i potiče ih da provode sankcije te da tankere na koje se one primjenjuju spriječe da plove pod njihovom zastavom kako bi zaobišli sankcije EU-a.

Flota u sjeni dovodi do ozbiljnih rizika, uključujući potencijalnu štetu za okoliš te rizike za pomorsku sigurnost i zaštitu, integritet međunarodne pomorske trgovine, ključnu podmorsku infrastrukturu i poštovanje međunarodnih pomorskih pravila i standarda. Vijeće je u prosincu 2025. usvojilo izjavu u vezi s time.

• Izjava o potpunom iskorištavanju okvira međunarodnog prava mora u vezi s prijetnjama koje predstavlja flota u sjeni i zaštitom ključne podmorske infrastrukture (15. prosinca 2025.)

Utječu li sankcije EU-a na globalnu trgovinu prehrambenim i poljoprivrednim proizvodima?

Ne, sankcije protiv Rusije nikad nisu bile usmjerene na međunarodnu trgovinu prehrambenim i poljoprivrednim proizvodima. One se ne odnose na izvoz poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda iz Rusije u ostatak svijeta niti ga ograničavaju, već obuhvaćaju samo bilateralnu trgovinu između EU-a i Rusije.

Za poremećaje u globalnoj sigurnosti opskrbe hranom odgovorna je isključivo Rusija. Prije ruske agresije 90 % poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine u svijet se izvozilo preko ukrajinskih luka na Crnome moru. Kad je Rusija započela rat, blokirala je ukrajinski izvoz.

Sigurnost opskrbe hranom i cjenovna pristupačnost hrane ključni su prioriteti EU-a i njegovih država članica. EU sustavno podupire napore za poboljšanje globalne sigurnosti opskrbe hranom, primjerice putem koridora solidarnosti između EU-a i Ukrajine i UN-ove crnomorske inicijative za žitarice.

U srpnju 2023. Rusija je jednostrano odlučila obustaviti provedbu crnomorske inicijative za žitarice, koja je pokrenuta u srpnju 2022.

• Sigurnost opskrbe hranom i cjenovna pristupačnost hrane

Koordinira li EU sankcije s drugim partnerima?

Što više međunarodnih partnera uvede sankcije, to su one učinkovitije. EU posljednjih nekoliko godina blisko surađuje s partnerima sličnih stavova kako bi koordinirali sankcije.

EU surađuje s Grupom Svjetske banke, Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i drugim međunarodnim partnerima kako bi se osiguralo da Rusija ne može dobiti financijska sredstva od takvih institucija.

Radi koordinacije tih međunarodnih napora EU u okviru Radne skupine za rusku elitu, posrednike i oligarhe surađuje sa zemljama skupine G-7 (Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Ujedinjena Kraljevina i Sjedinjene Američke Države) te s Australijom kako bi se osigurala provedba sankcija.

Iako EU blisko surađuje s mnogim partnerima, svaka od tih trećih zemalja jednostrano odlučuje koje će sankcije uvesti.

Primjenjuje li se na sankcije EU-a međunarodno pravo?

Primjenjuje. Sve sankcije EU-a u potpunosti su usklađene s obvezama na temelju međunarodnog prava te se njima poštuju ljudska prava i temeljne slobode.

Nakon što države članice EU-a postignu politički dogovor, Europska služba za vanjsko djelovanje i/ili Europska komisija pripremaju potrebne pravne akte i podnose ih Vijeću na donošenje.

Uredbe i odluke Vijeća pravni su akti opće primjene i stoga su obvezujuće za sve osobe ili subjekte na koje se primjenjuju pravila EU-a. To obuhvaća sve osobe ili subjekte u EU-u, sve građane EU-a neovisno o tome gdje se nalaze te sva poduzeća i organizacije osnovane na temelju prava jedne od država članica EU-a.

Također pogledajte

• Sankcije donesene nakon ruske vojne agresije na Ukrajinu (Europska komisija)
• EU-ove mjere ograničavanja s obzirom na ruski agresivni rat protiv Ukrajine (Službeni list EU-a)
• Sankcije EU-a protiv Bjelarusa
• Sankcije EU-a protiv Irana
• Sankcije EU-a protiv Sjeverne Koreje
• Zašto EU donosi sankcije
• Solidarnost EU-a s Ukrajinom