Skip to content

Fond za oporavak: EU izvršava obećanja

Vijeće odobrilo serije planova za oporavak i otpornost: zemlje EU-a mogu primiti sredstva iz fonda EU-a za oporavak

Fond za oporavak: EU izvršava obećanja

EU pruža financijsku pomoć i podupire reforme i ulaganja u državama članicama kako bi se pokrenulo gospodarstvo i izgradila otpornija i zelenija Europa s višim stupnjem digitalizacije.

Kako to funkcionira?

  • Zemlje EU-a podnose nacionalne planove za oporavak i otpornost Europskoj komisiji.
  • Komisija te planove procjenjuje.
  • Vijeće daje zeleno svjetlo kako bi zemlje EU-a mogle primiti sredstva iz fonda za oporavak.
  • Potpisuju se sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava i zajmova.
  • Zemljama EU-a može se početi isplaćivati novac.

Koliko je novca stavljeno na raspolaganje zemljama EU-a?

Mehanizam za oporavak i otpornost:

ukupno 672,5 milijardi eura:

  • 312,5 milijardi eura u bespovratnim sredstvima
  • 360 milijardi eura u zajmovima

13. srpnja 2021. – Vijeće odobrilo prvu seriju planova: 12 zemalja EU-a može primiti sredstva iz fonda EU-a za oporavak (Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Latvija, Luksemburg, Njemačka, Portugal, Slovačka, Španjolska)

28. srpnja 2021. – Vijeće odobrilo još četiri plana: 4 zemlje EU-a mogu primiti sredstva iz fonda EU-a za oporavak (Cipar, Hrvatska, Litva, Slovenija)

8. rujna 2021. – Vijeće odobrilo još dva plana: 2 zemlje EU-a mogu primiti sredstva iz fonda EU-a za oporavak (Češka, Irska)

5. listopada 2021. – Vijeće odobrilo novi plan: 1 zemlja EU-a može primiti sredstva iz fonda EU-a za oporavak (Malta)

29. listopada 2021. – Vijeće odobrilo još tri plana: 3 zemlje EU-a mogu primiti sredstva iz fonda EU-a za oporavak (Estonija, Finska, Rumunjska)

3. svibnja 2022. – Vijeće odobrilo još dva plana: 2 zemlje EU-a mogu primiti sredstva iz fonda EU-a za oporavak (Bugarska, Švedska)

17. lipnja 2022. – Vijeće odobrilo novi plan: 1 zemlja EU-a može primiti sredstva iz fonda EU-a za oporavak (Poljska)

4. listopada 2022. – Vijeće odobrilo novi plan: 1 zemlja EU-a može primiti sredstva iz fonda EU-a za oporavak (Nizozemska)

16. prosinca 2022. – Vijeće odobrilo novi plan: 1 zemlja EU-a može primiti sredstva iz fonda EU-a za oporavak (Mađarska)

  • Austrija: 3,5 milijardi eura u bespovratnim sredstvima (0,87 % BDP-a) – 450 milijuna eura u obliku pretfinanciranja
  • Belgija: 5,9 milijardi eura u bespovratnim sredstvima (1,25 % BDP-a) – 770 milijuna eura u obliku pretfinanciranja
  • Bugarska: 6,27 milijardi eura u bespovratnim sredstvima (10,24 % BDP-a)
  • Hrvatska: 6,3 milijarde eura u bespovratnim sredstvima (11,68 % BDP-a) – 818 milijuna eura u obliku pretfinanciranja
  • Cipar: 1 milijarda eura u bespovratnim sredstvima, 200 milijuna eura u zajmovima, ukupno: 1,2 milijarde eura (5,61 % BDP-a) – 157 milijuna eura u obliku pretfinanciranja
  • Češka: 7 milijardi eura u bespovratnim sredstvima (3,25 % BDP-a) – 915 milijuna eura u obliku pretfinanciranja
  • Danska: 1,5 milijardi eura u bespovratnim sredstvima (0,5 % BDP-a) – 202 milijuna eura u obliku pretfinanciranja
  • Estonija: 970 milijuna eura (3,45 % BDP-a) – 126 milijuna eura u obliku pretfinanciranja
  • Finska: 2,1 milijarda eura (0,87 % BDP-a) – 271 milijun eura u obliku pretfinanciranja
  • Francuska: 39,4 milijarde eura u bespovratnim sredstvima (1,62 % BDP-a) – 5,1 milijarda eura u obliku pretfinanciranja
  • Njemačka: 25,6 milijardi eura u bespovratnim sredstvima (0,75 % BDP-a) – 2,3 milijarde eura u obliku pretfinanciranja
  • Grčka: 17,8 milijardi eura u bespovratnim sredstvima, 12,7 milijardi eura u zajmovima, ukupno: 30,5 milijardi eura (16,27 % BDP-a) – 4 milijarde eura u obliku pretfinanciranja
  • Mađarska: 5,8 milijardi eura u bespovratnim sredstvima (3,98 % BDP-a)
  • Irska: 989 milijuna eura u bespovratnim sredstvima (0,3 % BDP-a)
  • Italija: 68,9 milijardi eura u bespovratnim sredstvima, 122,6 milijardi eura u zajmovima, ukupno: 191,5 milijardi eura (10,71 % BDP-a) – 24,9 milijardi eura u obliku pretfinanciranja
  • Latvija: 1,8 milijardi eura u bespovratnim sredstvima (5,99 % BDP-a) – 237 milijuna eura u obliku pretfinanciranja
  • Litva: 2,2 milijarde eura u bespovratnim sredstvima (4,59 % BDP-a) – 289 milijuna eura u obliku pretfinanciranja
  • Luksemburg: 93,4 milijuna eura u bespovratnim sredstvima (0,15 % BDP-a) – 12 milijuna eura u obliku pretfinanciranja
  • Malta: 316,4 milijuna eura u bespovratnim sredstvima (2,3 % BDP-a) – 41,1 milijun eura u obliku pretfinanciranja
  • Nizozemska: 4,7 milijardi eura u bespovratnim sredstvima (0,7 % BDP-a)
  • Poljska: 23,9 milijardi eura u bespovratnim sredstvima, 11,5 milijardi eura u zajmovima, ukupno: 35,4 milijarde eura (6,6 % BDP-a)
  • Portugal: 13,9 milijardi eura u bespovratnim sredstvima, 2,7 milijardi eura u zajmovima, ukupno: 16,6 milijardi eura (7,82 % BDP-a) – 2,2 milijarde eura u obliku pretfinanciranja
  • Rumunjska: 14,3 milijarde eura u bespovratnim sredstvima (1,9 milijardi eura u obliku pretfinanciranja) i 14,9 milijardi eura u zajmovima (1,9 milijardi eura u obliku pretfinanciranja), ukupno: 29,2 milijarde eura (13,1 % BDP-a)
  • Slovačka: 6,3 milijarde eura u bespovratnim sredstvima (6,72 % BDP-a) – 823 milijuna eura u obliku pretfinanciranja
  • Slovenija: 1,8 milijardi eura u bespovratnim sredstvima, 705 milijuna eura u zajmovima, ukupno: 2,5 milijardi eura (5,17 % BDP-a) – 231 milijun eura u obliku pretfinanciranja
  • Španjolska: 69,5 milijardi eura u bespovratnim sredstvima (5,58 % BDP-a) – 9 milijardi eura u obliku pretfinanciranja
  • Švedska: 3,29 milijardi eura u bespovratnim sredstvima (0,69 % BDP-a)

Legenda:

  • bespovratna sredstva = sredstva koja zemlje EU-a ne moraju vratiti EU-u
  • zajmovi = sredstva koja je EU pozajmio državi članici po vrlo povoljnim stopama zahvaljujući visokom rejtingu Komisijinih obveznica
  • pretfinanciranje = iznosi zaprimljeni kao predujam, do 13 % ukupnog zatraženog iznosa
  • u % BDP-a (2019.)

Izvor: Europska komisija

Posljednja izmjena: 27. siječnja 2024.