Sudan: izjava visoke predstavnice u ime Europske unije kojom se obilježavaju dvije godine rata

Rat u Sudanu u posljednje je dvije godine brutalno utjecao na živote milijuna civila. Raspršio je nadu koju je probudila revolucija 2018./2019. te se politička i etnička rascjepkanost produbila. U opasnosti su jedinstvo i teritorijalna cjelovitost Sudana. EU je zabrinut zbog namjera različitih aktera da jednostrano formiraju vlade. Podjela zemlje mora se spriječiti.

EU ponovno snažno poziva zaraćene strane na hitan i trajan prekid vatre. Odgovornost za taj rat i dalje snose Snage za brzu potporu (RSF) i Sudanske oružane snage (SAF) te s njima povezane paravojne postrojbe. EU poziva sve države koje opskrbljuju zaraćene strane oružjem i financijskim sredstvima da odmah ukinu svoju potporu te da se ujedine u cilju postizanja mira. Usto poziva zaraćene strane da u dobroj vjeri pregovaraju o održivom miru kojim se poštuju teritorijalna cjelovitost, jedinstvo i suverenitet. EU i dalje podupire napore Afričke unije te druge regionalne i međunarodne posredničke napore, uključujući napore osobnog izaslanika glavnog tajnika UN-a za Sudan Ramtanea Lamamre.

Sudanski se narod suočava sa najgorom humanitarnom krizom XXI. stoljeća. Potvrđena je teška nestašica hrane, a nesigurnost opskrbe hranom sve je veća te se gotovo 25 milijuna ljudi suočava s tim akutnim problemom. Sudan se također suočava s najvećom krizom zaštite na svijetu, s 12,6 milijuna prisilno raseljenih osoba (više od 3 milijuna ljudi preseljeno je preko granice). Širenje sukoba u susjedne zemlje može prouzročiti još veću ljudsku patnju i daljnju destabilizaciju regije. Naši će humanitarni partneri moći djelovati brzo i sveobuhvatno samo ako sukobljene strane olakšaju siguran, brz i neometan pristup (preko granice i preko linije) humanitarnoj pomoći. EU i njegove države članice i dalje zahtijevaju od svih ratnih strana da odmah uklone sve birokratske i administrativne prepreke te zajamče sigurnost civila, među ostalim humanitarnih radnika.

Kultura nekažnjavanja mora se zaustaviti. Kršenje međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava u porastu je i zabilježeno je u cijeloj zemlji, posebno u područjima Darfura, Khartouma i Al Jaziraha, koja su najviše pogođena sukobima. Masovno seksualno i rodno uvjetovano nasilje, izgladnjivanje, proizvoljna ubojstva, otmice djece, prisilno novačenje i ciljani napadi na etničkoj osnovi upotrebljavaju se kao ratno oružje, i to dosad nezabilježenim intenzitetom i u neviđenim razmjerima, što posebno pogađa žene i djecu. EU oštro osuđuje te teške masovne zločine.

EU će se, u bliskoj suradnji s međunarodnom zajednicom, koristiti svojim diplomatskim alatima i instrumentima, među ostalim mjerama ograničavanja, kako bi se pronašlo mirno rješenje sukoba i postigao trajan uključiv politički proces u Sudanu koji odražava težnje sudanskog naroda. Sudanski narod ima pravo na slobodu, mir i pravdu. EU podupire uključiv politički proces usmjeren na postizanje tog cilja. Pohvaljuje napore posebnog predstavnika za Rog Afrike, koji će u ime država članica i dalje proaktivno surađivati sa svim stranama radi potpore jedinstvenim posredničkim naporima koji bi doveli do prekida vatre, povećanog pristupa humanitarnoj pomoći i uključive tranzicije. Zaštita civila i kritične infrastrukture i dalje je ključna za naše djelovanje, a EU je ujedno spreman poduprijeti mehanizme praćenja.

EU prepoznaje otpornost i hrabrost sudanskog naroda usred najgore humanitarne krize kojoj danas svjedočimo. Krajnje je vrijeme da se stane na kraj tom strašnom krvoproliću.

Albanija, Armenija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Gruzija, Island, Lihtenštajn, (Republika) Moldova, Norveška, Sjeverna Makedonija, Srbija i Ukrajina suglasni su s ovom izjavom.