Pojašnjenja

Od početka opće ruske invazije na Ukrajinu EU i njegove države članice znatno su povećali vojnu potporu ukrajinskim oružanim snagama.

Nakon opće ruske invazije na Ukrajinu EU je poduzeo niz koraka kako bi pomogao izbjeglicama koje bježe od rata, među ostalim putem EU-ova mehanizma privremene zaštite.

Na sastancima Europskog vijeća održanima od 2023. do 2026. čelnici i čelnice EU-a redovito su usvajali zaključke o stanju na Bliskom istoku. Na ovoj je stranici naveden sadržaj najnovijih zaključaka, sa sastanka održanog 15. i 16. listopada 2026.

EU i njegove države članice stoje uz Ukrajinu i njezino stanovništvo od početka opće ruske invazije. Zajedno su najveći pružatelji financijske, gospodarske, vojne i humanitarne potpore Ukrajini.

EU je najveći trgovinski partner Ukrajine i najveći ulagač u tu zemlju. Od početka ruskog agresivnog rata EU pruža potporu ukrajinskom gospodarstvu, među ostalim putem ciljanih trgovinskih mjera.

EU i njegovih 27 država članica zajedno su najveći pružatelji financijske pomoći Ukrajini. Cilj je financirati neposredne potrebe Ukrajine i dugoročno poduprijeti njezin oporavak i obnovu.

EU putem zajedničke sigurnosne i obrambene politike može raspoređivati svoje civilne i vojne misije i operacije izvan Unije, pri čemu se oslanja na operativne sposobnosti država članica.

Sankcije EU-a mogu biti usmjerene na vlade, subjekte i pojedince trećih zemalja. EU može uvesti mjere ograničavanja radi provedbe rezolucija UN-a, pojačavanja sankcija UN-a ili na vlastitu inicijativu.

EU podržava teritorijalnu cjelovitost, suverenitet, stabilnost i političku neovisnost Libanona te napore koje libanonska vlada ulaže u reforme.

Europska unija i njezine države članice među najvećim su svjetskim donatorima humanitarne pomoći, među ostalim palestinskom stanovništvu. Svrha je te pomoći spasiti živote, spriječiti i ublažiti ljudsku patnju te očuvati ljudsko dostojanstvo.